Ukrajinci o novom pravopisu

Prijedlog novoga, kako ga već u javnosti zovu „Jovanović-Jozićev pravopis", pokazao se punim promašajem, na što su upozoravali vodeći hrvatski jezikoslovci i književnici. No njihovo mišljenje nije imalo utjecaja na odluku ministra Jovanovića i njegova službenika iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, ambicioznog i po karakteru bliskog mu Jozića. Dvojac je zapjevao nekadašnju borbenu pjesmu: Kada se bratska srca slože i olovo plivat može...

I braća baciše olovo u vodu uvjeravajući normalan svijet kako ono doista pliva. Ili je u nečijim glavama ideološki armirani beton, ili su toliko neuljudni, bezobrazni i agresivni da, bez obzira na sva dobronamjerna upozorenja, suludom buldozerskom upornošću žele destruirati hrvatski pravopis i unijeti zbrku i pomutnju u ovaj važan dio hrvatskoga identifikacijskog koda. Prilika je pokazati kako su J-J (jojo, a može i jaja) pravopisom, osupnuti i pripadnici ukrajinske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Donosimo ulomak iz pisma koje je 10.svibnja 2013. Ravnatelju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, dr. Joziću, uputio Viktor Filima.

filima

Viktor Filima

znacka

 

Značka kojom se ponose hrvatski Ukrajinci

folklor

Folklor hrvatskih Ukrajinaca

zajednica

 

„Poštovani g. Jozić,

(...)
Javljam Vam se iz razloga što sam pročitao inačicu za javnu raspravu Hrvatskog pravopisa, i želio sam vjerovati kako u jednom suvremenom Hrvatskom pravopisu ne ću pronaći (Kijev, Lavov, Sergej Bubka), ali nažalost jesam.

I kao građanin Republike Hrvatske, i kao pripadnik ukrajinske manjine u Hrvatskoj jednostavno moram reagirati.

Naime još davne 1995. godine u Hrvatskom pravopisu, Babić-Finka-Moguš (Zagreb, Školska knjiga, ISBN: 953-0-40005-5), jedinom pravopisu koji ima službeno odobrenje Ministarstva, osim što je kvalitetno obrađeno pitanje ukrajinskog jezika, i zapisano je:

Hrvatski pravopis
Pisanje riječi iz drugih jezika

- Da bi se što je moguće više izbjegla neujednačenost i tako prekinulo s naslijeđem koje nije u skladu s našim vremenom, u pisanju...

- Ako su u toj transkripciji latizirani oblici iz vremena tuđe dominacije zamijeniti transkripcijom prilagođenom narodnom jeziku ili su prihvaćena nova, narodna imena, treba poštivati oblike koje danas upotrebljavaju narodi kojima vlastita imena pripadaju.

- Treba stvarati preduvjete da se potpuno prijeđe na ukoliko je to moguće izvorni način pisanja tih imena i u javnim glasilima i tako nestanu navike koje podcjenjuju kulturu i nacionalnu samobitnost mnogih naroda.

Hrvatski pravopis, Babić-Finka-Moguš, '95

Osobno, kao mali građanin, rođen u Osijeku, smatram kako uvaženi jezikoslovci Stjepan Babić, Božidar Finka i Milan Moguš pripadaju do dana današnjeg recentnim jezikoslovcima i našim najmeritornijim stručnjacima u materiji i svakako bi trebali sudjelovati u stvaranju suvremenog Hrvatskog pravopisa.

Šteta što uvaženi jezikoslovac Božidar Finka nije više među nama, jer je bio na odličnom tragu za rješavanje prijeslova s ukrajinskog na hrvatski jezik. Jednog dana Ukrajina i Ukrajinci mu trebaju podići spomenik, a najmanje bistu u ukrajinskom gradu Ljvivu.

ukrpla

- Ukrajina je slično kako i Hrvatska, otprilike u isto vrijeme, stekla svoju neovisnost devedesetih godina dvadesetog stoljeća,
- Kao što smo mi bili odlučni i rezolutni kako Osijek nikada neće biti, ...
- Slično tako i Ukrajinci nemogu prihvatiti da u 21. stoljeću ukrajinski gradovi, imena i prezimena, nazivi nose nazive iz vremena tuđe dominacije
- Kao što je u Hrvatskoj službeni jezik hrvatski, tako je i Ukrajini danas službeni jezik ukrajinski:

- Kyjiv ( ukr. Київ )
(rus. Kиев -> ruski izgovor napisan latiničnim slovima: "Kijev")

- Ljviv ( ukr. Львів )
(rus. Львов -> ruski izgovor napisan latiničnim slovima: "Ljvov")

- Doneck( ukr. Донецьк )
(rus. Донецк -> ruski izgovor napisan latiničnim slovima: "Donjeck")

- Harkiv ( ukr. Харків )
(rus. Харьков -> ruski izgovor napisan latiničnim slovima: "Harkov")

- Zaporižžja( ukr. Запоріжжя )
(rus. Запорожье -> ruski izgovor napisan latiničnim slovima: "Zaporožje")

- Dnjipro ( ukr. Дніпро )
(rus. Днепр -> ruski izgovor napisan latiničnim slovima: "Dnjepr")

- Serhij Bubka ( ukr. СергійБубка )
(rus. СергейБубка -> ruski izgovor napisan latiničnim slovima: "Sergej" Bubka)

-AndrijŠevčenko ( ukr. АндрійШевченко )
(rus. АндрейШевченко -> ruski izgovor napisan latiničnim slovima: "Andrej" Ševčenko)

- S obzirom kako je Ukrajina država koja je već više od 20 godina samostalna i neovisna i država u kojoj je ukrajinski jezik službeni, a osim toga i država koja je prva članica Ujedinjenih naroda koja je priznala neovisnost Hrvatske 11. prosinca 1991. godine,

Nazivi: Kijev, Lavov, Donjeck, Harkov, Dnjepar, Sergej Bubka... pripadaju nekom davnom, već zaboravljenom vremenu "Sovjetskog kaveza", odnosno tuđe dominacije nad ukrajinskim narodom i svakako podcjenjuju kulturu i nacionalnu samobitnost ukrajinskog naroda i sigurno nisu u skladu s vremenom u kojem živimo.

Stoga bih Vas zamolio da razmotrite, ima li u 21. stoljeću u jednom suvremenom Hrvatskom pravopisu mjesta za nazive koji podcjenjuju kulturu i nacionalnu samobitnost drugih naroda.

S poštovanjem, lijep pozdrav i ugodan Vam dan,

Predstavnik ukrajinske nacionalne manjine Grada Zagreba
Viktor Filima

ulic

Ukrajinska ulica u Zagrebu

Gospodin Filima je u pravu. U našoj javnosti mnogi ljudi od pera nisu do sada naučili, niti se potrudili naučiti, kako je Ukrajina nezavisna zemlja, te da u njoj živi narod po imenu Ukrajinci koji ima svoj vlastiti jezik, svoju povijest i svoju samobitnost. Stoga sve ukrajinske patronime, toponime, hidronime, oronime, etc. dužni smo pisati onako kako ih izgovara narod kojem pripadaju. Na žalost i etnonim Rusi kod nas se upotrebljava većinom kao bez pameti. Ne razlikuje se ruskij, što je ime naroda u nekadašnjoj Moskoviji, odnosno Ruskoj Imperiji, danas Ruskoj Federaciji, od Rusa, a Rus od Rus'a (ovaj apostrof je bitan!), kao naziva za žitelje srednjovjekovne ukrajinske države, Kijivske Rus'i.

drust

Naši mudraci uopće ne poznaju povijest niti Rusije, niti Ukrajine. Ukrajinci, Rusi i Bjelorusi su različiti istočnoslavenski narodi, od kojih svaki ima svoj vlastiti jezik, povijest i etnogenezu. Često mi kao bivšem veleposlaniku u Ukrajini govore kako sam radio u Rusiji. To je suludo. Ruski i ukrajinski jezik se razlikuju kao hrvatski i poljski. Rus koji nije učio ukrajinski jezik, taj jezik ne može razumjeti bez prevoditelja, i obratno. Tko ne vjeruje neka me pozove na susret s nekom osobom iz Moskve (može i diplomatom iz Veleposlanstva Ruske Federacije u Zagrebu) s kojom ću početi razgovor na ukrajinskome jeziku, pa će se uvjeriti u istinitost rečenoga.

Neznanje nikoga ne opravdava. To što doktori znanosti, kao što su Jozić i njegova ekipa (ministra ne računam, on o ovome svemu nema pojma, ali je zato dobroga zdravlja!!), nemaju potrebne obavijesti o ukrajinskome jeziku (a nekada je ondje radila dr. sc. Eugenija Barić), ni malo ih ne oslobađa krivnje. Treba učiti. Literatura postoji. Na FF u Zagrebu djeluje Katedra za ukrajinski jezik i književnost! Nije sramota ne znati, već je sramota u neznanju ustrajati. Ovakve gluposti ne smiju ući u hrvatski pravopis. Pobogu, ravnatelju Joziću, mlad ste čovjek pa Vam očinski smijem kazati kako je još o. Jurko Križanić razlikovao Moskoviju od Ukrajine. Ako ne vjerujete meni slobodno provjerite jesam li u pravu, kod vlč. dr. Ivana Goluba. Nemojte se stidjeti pitati.

Đuro Vidmarović

Pet, 24-09-2021, 04:17:01

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.