Nadopuna članka Nataše Maksimović Subašić "Židovska tematika i likovi u hrvatskoj književnosti"

U HA-KOL-u, glasilu židovske zajednice u Hrvatskoj br.109/2009., objavila je gospođa Nataša Maksimović-Subašić članak «Židovska tematika i likovi u hrvatskoj književnosti». Članak je osvrt na predavanje Josefa Kodeta, češkog kroatista koji proučava židovsku tematiku u hrvatskoj književnosti. Autorica članka spominje sljedeće hrvatske književnike u čijim se djelima neposredno ili fragmentarno javljaju Židovi, židovstvo i judaizam. To su: Zora Dirnbach, Goran Tribuson, Ivan Aralica, Danijel Ivin (Danko Goldstein), Zoran Ferić, Miljenko Jergović, Miro Gavran, Jadranka Brnčić, Živko Prodanović, Rade Jarak, Hrvoje Hitrec, Ivica Radijelović, Daša Drndić, Stjepan Tomaš, Igor Štiks, Miroslav Međimurev, Jasminka Domaš, Mirjana Etan, Nina Švarcenberg-Bogičević, Ljubo Ruben Weiss, Eva Grlić, Maja Bošković, Slavko Goldstein, Zdenka Novak.

Urednica je članak obogatila preslicima naslovnica djela nekolicine navedenih autora.

Sadržaju ovog hvalevrijednog istraživanja i popisa zanimljivih pisaca i književnika, potrebno je dodati nekoliko imena, jer bez njih popis nije potpun. Stoga to činim ovom prilikom. Urednica HA-KOL Nataša Barac uopće nije reagirala. Prošla je pored moga članka kao pored „turskog groblja". Kodet je objavio knjigu bez svih imena koja zaslužuju da ih se spomene. Smatram da još nije kasno za istinu. Evo imena hrvatskih autora koji su pisali na židovske teme, ali i židovskih umjetnika, znanstvenika, političara i novinara koji na ovaj ili onaj način snažno sudjeluju u javnome životu Republike Hrvatske.

Jela Goldar Brešan

Jela Goldar Brešan

 Gospođa Godlar Brešan, kao hrvatska spisateljica, pripadnica židovske etničko-konfesionalne zajednice u RH, u svojim djelima obrađuje i židovsku tematiku.
Djela:
- Limenke i ciklame; proza; Split 1992.
- HelkaStapp i njene sanje; proza; Šibenik 1992.; drugo izdanje 1999.
- Helkin rat i mir, proza, Šibenik, 2000.
- Sara, proza, Rijeka, 2001.
- Zadnje pismo, pripovijest, Rijeka, Novi Kamov, 2002.
- Proza, sabrani romani i pripovijest Zadnje pismo, Karlovac, 2003.
- Uljez, pripovijetka, Zagreb, 2004.

Spomenka Podboj

Beograđanka Spomenka Podboj ugradila je svoje literarno stvaralaštvo u hrvatsku književnost. Posebno se posvetila putopisu kao književnoj vrsti. Objavila je četiri knjige putopisne proze po Svetoj zemlji.
To su: «Put u Jeruzalem, Zagreb, 1988. «S puta po Svetoj zemlji», Zagreb, 2000.; «Faraonov san», Zagreb, 2004. i «Pustinjska ruža», Zagreb, 2008.

 Putopisna proza po Svetoj Zemlji Spomenke Podboj

 Kada je riječ o putopisnoj prozi neka mi je dopušteno spomenuti i svoje djelo «Istina je Efrajime» (Kaj – časopis za književnost, umjetnost i kulturu, god. XLI, br. 4-5,. Zagreb, 2008., str. 40.-47.)Uspomene iz Svete Zemlje» koje je u žanru putopisne proze dobilo 2008. književnu nagradu.

Branko Polić

Branko Polić

 Branko Polić zaslužuje uvrštavanje u ovaj popis već zbog činjenice što uređuje časopis «Novi omanut». No, prije svega, gospodin Polić autor je triju knjiga memoarske proze. U ovom žanru postigao je visoku estetsku razinu svojih djela, što je jednodušno potvrdila književna kritika.

 Zoran Dirnbach

Zora Dirnbach rođena je u Osijeku 1929. godine. Apsolvirala studij povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu; od 1949. godine radila kao novinar i urednik kulturnih rubrika dnevnih novina, kao i na zagrebačkoj radio-postaji; od 1958. dramaturg na radio-dramskom Prvom programu Radio Zagreba, a potom od 1963. godine do 1991. dramaturg i urednik u TV-dramskom programu Radio-televizije Zagreb.

Autorica tri snimljena scenarija za dugometražne igrane filmove, više od desetak radio-drama (od kojih je većina izvedena i u inozemstvu) kao i TV-drama, TV-filmova i dvije serije; autorica adaptacija i prijevoda velikog broja radio i TV-drama; nekoliko godina kao vanjski suradnik predaje TV-dramaturgiju na zagrebačkoj Akademiji za kazalište i film.

Velik broj prijevoda, izvedenih radio i TV-drama u razdoblju 1958./9.1 godine, sudjelovala na brojnim međunarodnim sastancima TV-dramaturga Europe u Beču, Stockholmu, Londonu, Kopehagenu, Münchenu i Monte Carlu.
U raznim domaćim i u dvije inozemne antologije radio-dramskih i TV-dramskih tekstova objavljena radio-drama, Alkimonova jabuka i TV-drama, Taj dugi, dugi put.

 Elizabeta Herceg

 Književnica iz Koprivnice, Elizabeta Herceg, objavila je biografski roman «Erna» (Koprivnica 2005.) u kojem je na zanimljiv i literarno relevantan način opisala život koprivničke Židovke Erne Wolfensohn tijekom Drugog svjetskog rata.

Nevenka Nekić

Poznata književnica Nevenka Nekić u svome opusu ima nekoliko djela sa židovskom tematikom. Navodim dva:
Miklos Radnoti, Republika-mjesečnik za književnost, umjetnost i društvo, 60 (2004.). 6., 82.-87.
Ruah Elohim nad vodama, Hrvatska revija 50 (2000.), 2/3, 568.-572.

 Anka Petričević

 Anka Petričević (č.s. Marija od Propetog) klasik je hrvatskog pjesništva i jedina žena kojoj je (dakako, prije zaređenja) veliki Tin Ujević dopustio da bude u njegovom društvu kao mlada poetesa i velika pjesnička nada. Osim nje iz te slavne skupine živi su još Joja Ricov i Vladimir Rem.

Anka Petričević u mnogim svojim djelima kao temu koristila židovsku, poglavito starozavjetnu povijest, odnosno sadržaje iz Tore. Zbog toga se ne smije izuzeti iz popisa hrvatskih književnika u čijim se djelima nalazi židovska tematika. Posebno bih istakao njezinu poemu «Estera», Split, 2007.

Suzana Glavaš

Suzana Glavaš hrvatska je talijanistica, prevoditeljica i pjesnikinja. Kao Židovka nije zanemarila teme koje se tiču judaistike. Objavila je opsežan rad o Stipi Ivačiću i Splitskom nadbiskupskom sjemeništu u "Dalmatinskom godišnjaku Vida Morpurga" u Hrvatsko-talijanski književni odnosi. Priloge o splitskom preporoditelju i nakladniku Vidu Morpurgu, talijanskom slavistu Vitu Morpurgu, te nakladniku i spisatelju Lucianu Morpurgu, objavila je u zagrebačkom časopisu "Novi Omanut". Suradnica je Hrvatske enciklopedije i Biografskog židovskog leksikona za koje je obradila neke talijanske i židovske autore.Upozoravam i na njezin rad «Židovski motivi u pjesmama France Prešerena».

Žuži Jelinek

Popisu nepravom neuvrštenih autora treba dodati i spisateljicu Žuži Jelinek, danas najpopularniju članicu zajednice hrvatskih Židova i jednu od najomiljenijih osoba u Hrvatskoj. U žanru feljtona autobiografskog karaktera objavila je dvije čitljive, mladenačke i mudre knjige:

«Od seksa do vječnosti» (Zagreb, 2007.) i «Seks liječi sve» (Zagreb, 2009.).

Popisu hrvatskih književnika u čijim je djelima prisutna i židovska tematika, slobodan sam pridružiti i svoje ime.

Budući nisam slušao predavanje doktoranda iz Češke, slobodan sam mu savjetovati da u svoja istraživanja uvrsti i književne kritičare, zbog toga što ona spadaju u književnost.

U završnom dijelu svoga članka gospođa Maksimović Subašić navodi riječi novinara Živka Grudena, «koji je kazao kako se može steći dojam da su Židovi prisutniji u hrvatskoj književnosti nego u hrvatskom društvu». Ukoliko dopuštate navođenje drugačijeg mišljenja, ne bih se složio s navedenom tvrdnjom, dakako, kada je riječ o Republici Hrvatskoj. Mislim da su uvaženome gospodinu Grudenu promaknula neka imena, ili se koristio kriterijima koji su meni nepoznati. Kako sam sudjelovao u procesu osamostaljenja Hrvatske obnašajući visoke političke i diplomatske dužnosti, moje su spoznaje o sudjelovanju Židova u ovom procesima za nijansu vedrije.

Pod pojmom Židovi ne mislim samo na organizirane pripadnike židovskih općina, već i na one koji to u formalnom smislu nisu, odnosno koji su Židovi po majci, ali nisu sljedbenici judaističke vjere, bilo da su agnostici, ili su prihvatili neku drugu konfesiju.

Navodim samo najistaknutija imena hrvatskih Židova koji su sudjelovali i sudjeluju u politici RH kao važne ličnosti.

Mihael Mišo Montiljo

 Mihael/Mišo Montiljo (Sarajevo, 16. V. 1928.- Zagreb, 17. XII. 2006.), pravnik i židovski aktivist, sin Isaka i Sare r. Papo. Karijeru je završio kao pomoćnik ministra vanjskih poslova u Vladi RH. Utemeljitelj pjevačkog zbora „Lira" i Hrvatsko-židovskog društva.

Nadrabin dr. sc. Kotel Da-Don

 Kotel Da-Don, Slavko Goldstein i Stjepan Mesić - moćna trojka u Hrvatskoj

Bivši rabin ŽOZ. Rođen u Maroku. Studije završio u Izraelu. Nakon što mu je 2006. zahvaljeno na službi rabina, u Općini dolazi do raskola. Formira se nova židovska vjerska zajednica pod nazivom Izrael bet, u kojoj Da-Don postaje rabin. Duhovni je vođa ove Židovske zajednice, te predaje na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Postaje blizak predsjedniku Mesiću i ostaje do danas vrlo moćna figura u Hrvatskoj.

Prof. dr. Slobodan Lang

Ovaj cijenjeni liječnik, znanstvenik i politički djelatnik s ponosom ističe svoje židovstvo, koje proizlazi iz pripadnosti uglednoj židovskoj obitelji Lang. Poznata je njegova više puta javno izrečena tvrdnja, u zemlji i inozemstvu, kako su hrvatski Židovi posebno zaslužni za stvaranje suverene i demokratske Republike Hrvatske. U vremenu od 1990.- 2000. bio je vrlo utjecajan savjetnik pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana i kao takav sudjelovao je u donošenju i provođenju mnogih za državu važnih odluka. 

 Prof. dr. Andrija Hebrang

 Prof. dr. Andrija Hebrang, čija je majka iz stare pakračke obitelji Strauss, a koju je Tito držao osam godina u samici zbog toga što je bila žena ratnog lidera antifašističke Hrvatske, Andrije Hebranga, jedan je od vodećih hrvatskih političara i obnašatelj najviših dužnosti u Vladi i Saboru Republike Hrvatske. Jedan je od utemeljitelja suvremene Republike Hrvatske. Jedna od časnih figura hrvatske politike.

Ms. sci. Neven Porges

 Mr. sci. Neven Porges bivši je predsjednik Židovske Općine Zagrebačke (ŽOZ), diplomat i ministar gospodarstva u Vladi Zlatka Mateše. Etnicitet mu nije smetao u iskazivanju hrvatskoga domoljublja.

 Slavko Goldstein

 Slavko Goldstein i Miljenko Jergović - uz moć utjecanja na dnevnu politiku ide i ona u sferi jačanja protuhrvatskih tendencija u sferi kulture

Slavko Goldstein, bivši predsjednik ŽOZ-a i «Sinova Saveza», utemeljitelj je prve nekomunističke stranke u Hrvatskoj, HSLS-a i do danas vrlo utjecajan u javnom životu. Žestoki pobornik partizanskih etičkih vrijednosti, i njihovih nacionalnih ideala. Trenutno je savjetnik Predsjednika RH za kulturu (Hrvata, naravno!).

Danijel Ivin (Danijel Goldstein)

 Književnik, utjecajan intelektualac lijeve političke orijentacije, bivši predsjednik
HHO-a.

Pobornik partizanskih etničkih i etičkih ideala. Osuđen zbog kršenja zakona u svoju korist tijekom obnašanja direktorske dužnosti.

Prof. dr. Žarko Puhovski

 Prof. dr. Žarko Puhovski, jedan je od utemeljitelja stranke UJDI, bivši predsjednik HHO-a i vrlo utjecajna ličnost u javnome životu. Zbog nenormalno učestalog sudjelovanja u TV emisijama, te u tisku, pridaje mu se umjetničko prezime Celzijus. Nikako da s ohladi od strasti za tv kamerama.

 Stjepan Mesić i Ivo Goldstein – moćni dvojac kreira ideologeme u hrvatskoj historiografiji

Sveučilišni profesor na Katedri za suvremenu povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu i vrlo utjecajan intelektualac lijeve političke orijentacije. Znanost povezao s politikom.

Mr. sci. Jasminka Domaš

 Mr. sci. Jasminka Domaš, novinarka i književnica, dužnosnica u «Bet Israelu» bila je kandidat za zastupnika u Saboru Republike Hrvatske, predavačica na Fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu. Vrlo oštra u etničko-konfesionalnim stavovima.

Aleksandar Tolnauer 

Stjepan Mesić i Aleksandar Tolnauer

Aleksandar Tolnauer visoki je dužnosnik u Vladama dr. Ive Sanadera i Jadranke Kosor. Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine. Odgovoran i koncilijantan.

Vinko Brešan

Vinko Brešan, sin poznatih književnika Ive Brešana i književnice Jele Godlar, direktor je «Zagreb filma» i utjecajan filmski redatelj.

Rajko Grlić

Rajko Grlić, sin poznatog filozofa Danka Grlića i književnice Eve Grlić, rođene Israel, umjetnički je direktor Motovunskog filmskog festivala, te profesor na sveučilištu u američkoj državi Ohio. Žestoki kritičar državotvornih ideala Hrvata.

Mr. sci. Maja Briner

Maja Briner, predsjednik Josipović i Aaron Frankel, počasni konzul RH u Jeruzalemu

Maja Briner, bivša je zamjenica ministra gospodarstva Goranka Fižulića u Vladi Ivice Račana, a danas supruga počasnoga generalnog konzula RH u Jeruzaelmu, rusko-židovskog tajkuna Aarona Frankela.

Aleksandar Mišo Broz

 Sin maršala Tita i Herte Has, nakon osamostaljenja RH postao je njezinim visokim diplomatom. Karijeru je završio kao veleposlanik Republike Hrvatske u Indoneziji.

Prof. dr. Ognjen Kraus

 Ognjen Kraus (rođen 4. studenoga 1945. u Zagrebu) poznati je hrvatski liječnik urolog, predsjednik Židovske zajednice Zagreba i koordinator židovskih zajednica u Hrvatskoj. Njegova sestra blizanka, Živa Kraus, istaknuto je hrvatska slikarica. Kao predsjednik ŽOZ-a ima snažnu i političku poziciju.

Davor Štern

Davor Štern (Židov samo po ocu) (rođen 18. lipanj 1947. u Zagrebu) bivši je ministar gospodarstva, rada i poduzetništva u Vladi RH gospodarstvenika i poduzetnika. Štern je odrastao kao Židov. Njegov otac je bio mađarski Židov, a majka je Hrvatica iz sela Šestanovec u Hrvatskoj. Tečno govori engleski, ruski, talijanski, njemački, hebrejski i hrvatski jezik. Štern je član židovske zajednice u Zagrebu. Bivši je rocker i posebno simpatična pojava na hrvatskoj političkoj sceni.

Tomislav Wruss

Tomislav Wruss jedan od pokretača ljevičarskih dnevnih novina Jutarnji list, čiji je glavni urednik bio 10 godina. Sada je predsjednik uprave EPH MEDIJI. Radio je kao izvršni urednik tjednika Gloria, Arene i Auto kluba, a u jednoj od razvojnih faza ove ljevičarske medijske kuće u Hrvatskoj bio je urednik svih izdanja EPH.

Đuro Vidmarović