Gradišćanska Hrvatica iz Mađarske, pjesnikinja Timea Horvat, o proslavi Dana domovinske zahvalnosti

U susjednoj nam Mađarskoj postoji Savez Hrvata u Mađarskoj, udruga koja okuplja pripadnike hrvatskih etničkih skupina koje čine hrvatsku narodnu manjinu u ovoj zemlji. Savez izdaje svoje tjedno glasilo, tjednik pod naslovom „Hrvatski glasnik". Urednik ovoga tjednika je Branka Pavić-Blažetin. Kako u Mađarskoj živi ogranak gradišćanskih Hrvata, na njihovome književnom jeziku objavljuju se zasebni prilozi. Urednica i većinom autorica ovih priloga je novinarka i pjesnikinja Timea Horvat. U broju 33. od 16. kolovoza 2012. Hrvatski glasnik je na prvoj stranici, u rubrici „Komentar", objavio je članak Timee Horvat pod naslovom „Na tragu pobjede u staroj Domovini". Napominjem da autorica ovog članka nije završila školovanje u Hrvatskoj već u gradu Sombatelju (mađ. Szombathely), nije udana, niti drukčije vezana za bilo koga u zemlji matičnog naroda.

Njezin odnos prema matičnom narodu je dio njezinoga etničkog identifikacijskog koda, odnosno hrvatske historijske svijesti, što je posebno važno naglasiti, budući da gradišćanski Hrvati žive preko 500 godina u dijaspori, odnosno istrgnuti iz cjelovitog korpusa hrvatske etnije. Godine 1921. veliki arhipelag hrvatskih naselja u zapadnoj Ugarskoj razbijen je na tri dijela, stvaranjem novih država na razvalinama KuK monarhije: Austrije, Mađarske i Čehoslovačke. Najveći broj naselja pripao je Austriji i njezinoj novoj saveznoj pokrajini Burgenland (hrv. Gradišće). Otuda naziv gradišćanski Hrvati, koji će naziv, kao subetnonim kasnije prihvatiti i ostali ogranci. Drugi je dio ostao u Mađarskoj, a najmanji broj naselja pripao je novoj Čehoslovačkoj, ali razbijen u dvije udaljene etničke skupine, jednu u Slovačkoj oko Bratislave i drugu u Moravskoj nedaleko Brna.

Unatoč ovako nepovoljnim povijesnim okolnostima gradiščanski su Hrvati opstali kao manjinska zajednica, sačuvavši jezik, kulturu, tradicije i narodnosnu samobitnost. Ta se samobitnost iskazuje i u odnosu prema matičnome narodu, njegovoj društvenoj stvarnosti i Državi. Kako izgleda ta praksi zorno nam pokazuje Timea Horvat. Napominjem: njezin odnos prema Hrvatskoj može posramiti mnoge u Hrvatskoj. Neka o tome Timea sama govori u svome članku.

Đuro Vidmarović

Na tragu pobjede u staroj Domovini

Štem na Internetu da Udruga braniteljev, invalidov i udovice Domovinskoga boja Podravke nezadovoljne su obilježavanjem Dana pobjede i domovinske zahvalnosti u Kninu. No, Bože, zašto? Meni jur ljeta dugo ne pade na pamet da projdem 5. augustuša u ta grad koji je svakako simbol hrvatske slobode. Jednoč sam bila, uprav na Danu državnosti, i razočarano sam konstatirala da grad pobjede ne da se nije oblikao u rublje svetačnosti, nego na zgrada nisam mogla upametzeti nijednu trobojnicu. Onda ni tribi se čuditi da narod umjesto Knina izabere ljeto na ljeto Thompsonovo rodno selo, u kom stoji manje od 250 stanovnikov, ali te dane svi skupa s došljaki iz raznih krajev Hrvatske i inozemstva doživljavaju orijašku slavu, a broj pohodnikov ne zna se točno ni miriti.

Zato se simbolično tuču 6. augustuša brojne medije koji će moć bolje smanjiti broj posjetiteljev, medjutim ta brojka vik se giblje oko 100 i 160 jezero ljudi, ki u pravom smislu riči svečuju, kako to i triba s hrvatskimizastavami, nošnjami, folklorom, domoljubnimijačkami, sa slikami herojev i legendov, braniteljev kinepraved - no su osudjeni u Haagu. Prilikom svoje ferije imala sam sriću posjetiti i jedinstveni kraj Imotski.

Na Danu općine Zmijavci sam skupa s vukovarskimi branitelji i u punoj dvorani Kulturnoga doma nazočila na prezentaciji knjige Ante Gotovine i Mladena Markača, ke je priredio novinar i hrvatski branitelj Mladen Pavković. Za njim stoji kih 80–90 knjig, uredjivanje dokumentarnih filmov i neprestalan je u širenju istine Domovinskoga boja. On je mnogo pitanj postavio publiki zatim, kad je mjesni načelnik prikdao zastupniku Ante Gotovine, ženi Mladena Markača, Mirjani, povelju ka svidoči da su generalom podilili titulu časnoga mješćana toga naselja, a člani obitelji hrvatskoga branitelja Darija Kordića su pozdravljeni kot časni gosti. Samo za spominjanje, Ante Gotovina osudjen je na 24 ljet zatvora, sedam ljet sidi, dokle Mladen Markač je dostao 18 ljet, a šest ljet se trune u zatvoru, pred kratkim je operiran, ali zdravlje mu ne služi najbolje. Dario Kordić jur petnaest ljet je u zatvoru, a mora još deset ljet „odslužiti".

Redakcija Hrvatskog glasnika: Stipan Balatinac, Branka Pavić Blažetin (glavna ured.), Bernardeta Blažetin i Timea Horvat (s lijeva)

Imoćani su toga dana održali i humanitarni koncert s Colonijom, a dobrovoljne dare su ponudili spomenutim familijam. Ova je gesta ku bi morali slijediti i drugi ki još nisu zabili borce za hrvatsku slobodu. Po riči Pavkovića, u Kninu na svetačnosti apsolutno nije spomenuto ime peljačev vojno -redarstvene akcije Oluja, pozabljeno je više od 170 palih hrvatskih braniteljev. Ne zna se ime onim ki su dali svoje živote u ovoj operaciji, gdo je pao na primjer prvi, u bitki. Oni branitelji ki su pak živi, u Kninu nisu se mogli dočepati mikrofona i svečanoga govora, učinili su to samo političari. A najveći istraživač srpske istine Savo Štrbac ki voli sanjati o svojoj velikoj Srbiji i o istinskom ter pravednom boju svojega naroda, zagrozio se je svim Hrvatom da im je ovo bilo poslidnje slavlje za zločinačku Oluju.

Zaman je nagražanje, vridni Imoćani ne pustu svoje heroje, junake, nevine, a najhrabrije u boju za Domovinu, zato ne smimo odstupati od organiziranih skupov hrvatskih braniteljev je replicirao i autor promoviranih knjig. 12. oktobra takovo jedno spravišće se pripravlja u Zagrebu za generale, čije slike strefimo u svakom naselju, koje drži do sebe u Dalmaciji. Na kraju promocije snažna, u črnooblićena Mirjana Markač je potpisala knjigu koja govori o vlašćem mužu. U nje oči gorila je tuga, ali kad mi je prikdala plavo izdanje s portretom generala pukovnika Mladena Markača na naslovnoj stranici, iskreno rečeno, nisu se našle riči za batrenje. Jedan blijed, jedva vidljivi smišak ostavio joj je turobno lice. Meni je samo Pavkovićeva rečenica tutnjila u glavi: Nimamo se čega sramiti!

Timea Horvat