Vladika SPS-a Amfilohije Radović, darovao svoja sabrana dijela KBF-u iz Zagreba

Crnogorski dnevni list „Vijesti" objavio je 3. ožujka 2012. članak poznatog crnogorskog novinara Siniše Lukovića, Hrvata iz Tivta, u kojem se obavještava da je teolog i episkop (vladika/biskup) Srpske Pravoslavne Crkve koji stoluje na Cetinju u Crnoj Gori, dr. sc. Amfilohije Radović, darovao svoja sabrana djela zagrebačkome Katoličkom bogoslovnom fakultetu. Do ove zanimljive donacije došlo je zahvaljujući agilnom svećeniku Kotorske biskupije, don Dejanu Turzi, župniku u hrvatskoj župi Donja Lastva pored Tivta u Boki kotorskoj, inače, postidiplomandu iz ekumenske teologije na KBF-u.

Najučeniji živući teolog SPC

Članak u „Vijestima" nosi naslov „Amfilohije najučeniji Popratno pismoZajedno s pošiljkom vladikinih sabranih djela stiglo je i popratno pismo sekretara Mitropolije crnogorsko-primorske, protoprezbitera Obrena Jovanovića, koji je osobno donio dar za KBFživući teolog SPC". U njemu, između ostaloga stoji: „U katolički župni ured Svetoga Roka u Donjoj Lastvi ovih dana stigla je neuobičajena pošiljka: komplet od 15 tomova sabranih dijela vladike Amfilohija Radovića. Naime, upravitelj ove župe don Dejan Trza, za potrebe svoje stručne specijalizacije na Katoličkom Bogoslovnom fakultetu (KBF) u Zagrebu, obratio se Pravoslavnoj Mitropoliji Crnogorsko–primorskoj da mu ustupi potrebnu literaturu„.

Župnik Trza je tom prilikom, između ostalog, izjavio:

"Unatoč raznim burama i olujama kroz dugu povijest kršćanstva na ovim prostorima, Kotorska biskupija je uvijek nastojala poboljšavati odnose među braćom u Kristu. Ekumenski dijalogEkumenski dijalog u Crnoj Gori ne može biti sveden jedino na Hrvate kao predstavnike Katoličke Crkve i Srbe i dio Crnogorce, koji zastupaju Srpsku Pravoslavnu Crkvu. Da bi ekumenski dijalog uistinu bio plodonosan trebao bi uključiti sve konfesijePosebna okosnica oko nastojanja u jedinstvu bili su, kako ih je lijepo nazvao naš biskup Ilija Janjić 'Miljenici Boke': sveti Leopold, blaženi Gracija, blažena Ozana i službenica Božja Ana–Marija Marović. Svi su se oni zalagali za međusobnu ljubav i poštovanje kršćanske braće... Iščitavajući pravoslavnu teologiju uočio sam da u biblioteci KBF-a u Zagrebu nedostaju značajna djela visokopreosvećenog dr. Amfilohija Radovića, koji je uz dr. Irineja Bulovića zasigurno najučeniji živući teolog Srpske Pravoslavne Crkve."

Popratno pismo

Zajedno s pošiljkom vladikinih sabranih djela stiglo je i popratno pismo sekretara Mitropolije crnogorsko-primorske, protoprezbitera Obrena Jovanovića, koji je osobno donio dar za KBF. U pismu stoji poruka:

„Imajući u vidu suradnju pravoslavnih i katoličkih teologa Bogoslovnih fakulteta iz Ljubljane, Zagreba i Beograda, koja je uspostavljena u sedmom i osmom desetljeću XX stoljeća, u kojoj je znamenito mjesto imao mitropolit Amfilohije, dostavljamo za Biblioteku KBF-a do sada izašlih 15 tomova Sabranih djela Mitropolita Crnogorsko-primorskog dr. Amfilohija Radovića. Projektirano je da taj korpus sadrži 40 tomova. Nadamo se da će tomovi koje Vam dostavljamo, kao i oni koji će biti objavljeni, a koje ćemo Vam poslati, biti od intelektualne i duhovne koristi čitaocima."

Politički istupi

Vladika Amfilohije poznat je i po javnim nastupima koji su ponekad imali više veze s politikom nego s teologijom. Kao episkop Srpske Pravoslavne Crkve, danas u nezavisnoj Crnoj Gori, tijekom borbe ove države za suverenitet nije želio stišavati vlastito srpstvo, a prema ponovno uspostavljenoj Crnogorskoj autokefalnoj Pravoslavnoj Crkvi ne krije animozitet, koji je prešao u otvorenu isključivost. Zbog toga u današnjoj Crnoj Gori uživa status konfliktne osobe. Tijekom velikosrpske agresije na Hrvatsku i BiH priklanjao se više političkoj opciji tadašnjega Beograda, nego pravdi i pokajanju. U tom kontekstu njegov dar KBF-u ima, nadamo se, neko šire značenje. Poglavito što je dar išao posredstvom svećenika Kotorske biskupije koja okuplja vjernike, uglavnom, hrvatske nacionalne pripadnosti, koji u Crnoj Gori imaju status etničke manjine. Hrvati u ovoj biskupiji, kao nevelika i arhipelaški locirana zajednica nalaze se u pogibelji da nestanu kao narodnosni kolektivitet. Tijekom srpskocrnogorske agresije na JNA SPS nije stala na stranu ugroženih bokeljskih Hrvata. Ali praštati je osnovna kršćanska kategorija.

Smatramo da dar vladike Amfilohija zaslužuje pozornost, uz neizbježan oprez. Ekumenski dijalog u Crnoj Gori ne može biti sveden jedino na Hrvate kao predstavnike Katoličke Crkve i Srbe i dio Crnogorce, koji zastupaju Srpsku Pravoslavnu Crkvu. Da bi ekumenski dijalog uistinu bio plodonosan trebao bi uključiti sve konfesije, što u konkretnom slučaju znači i Crnogorsku autokefalnu Pravoslavnu Crkvu.

Đuro Vidmarović