Detalji

Objavljeno: 07. ožujka 2013.

Iliju Janovića upoznao sam kao dogradonačelnika Tivta, grada u kojem živi najveća koncentracija hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori. Boravio sam u Donjoj Lastvi 2010. kada se svečano obilježavala 600. obljetnica župne Crkve u Gornjoj Lastvi. Budući je Donja Lastva u sastavu Tivta, mladi je dogradonačelnik bio raspoložen dati svoj doprinos ovoj svečanosti. Sudjelovanjem u jednoj crkvenoj, ali iznad svega kulturološkoj manifestaciji pripadnika hrvatske manjine, dogradonačelnik je pokazivao i nov politički odnos većinskog naroda i lokalnih vlasti prema ovdašnjim Hrvatima. To je ulijevalo nadu da su stari problemi nestali, te da odnos prema manjini dobiva europske konture. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 05. ožujka 2013.

Biskup Ilija Janjić, kao i njegovi predšasnici, nije samo duhovni pastir Hrvata u Boki Kotorskoj, već je i njihova moralna vertikala, ma koliko to danas zvučalo arhaično. U vrijeme kada ovaj narod nije imao političkih autoriteta koji bi ga štitili, kada su Države preko svojih represivnih, odgojno-obrazovnih, znanstvenih i inih kapaciteta vršile diskriminaciju Hrvata i na etničkoj i na vjerskoj osnovi (ateizacija je pogađala i ostale konfesije), kotorski biskup, zajedno sa župnicima, redovnicima i redovnicama, bio je čuvar pradjedovske vjere, odanosti nasljedniku Svetoga Petra i čuvar nacionalne samobitnosti i hrvatske historijske svijesti. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 03. ožujka 2013.

Predlažem hrvatskim leksikografima, povjesničarima sporta i Hrvatskoj matici iseljenika da uspjeh Svete Dekovića, pripadnika hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, ne izostave iz nacionalne publicistike, enciklopedistike i sportske historiografije. Predlažem Hrvatskom KYOKUSHIN KAIKAN savezu da ovoga sportaša pozove u Hrvatsku kako bi smo upoznali i kako bi nam održao predavanje o ovome sportu, svojim uspjesima, svome životu kao Hrvatu u Crnoj Gori i članu HGI-a. To, dakako, ne isključuje, njegovu realnu domovinu, Crnu Goru. Štoviše, povezuje ih. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 28. veljače 2013.

Ministrica Marija Vučinović rođena je 30.siječnja.1958. u Rijeci – Republika Hrvatska. Ondje je završila Tehnički fakultet – Odsjek brodogradnje i stekla zvanje diplomiranog inženjera brodogradnje. Šesnaest je godina radila u Jadranskom brodogradilištu u Bijeloj u konstruktorskome uredu, na poslovima glavnog konstruktora i rukovoditeljice ureda. Godine 2002. tj. od osnutka uključuje se u politički rad HGI-a i bila izabrana za podpredsjednicu stranke. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 27. veljače 2013.

I ranije su brojni hrvatski političari dolazili u Kotor, bili ondje dobro primljeni, dijelili osmjehe lijevo i desno, kao i odličja, obećavali brda i doline, a nakon obilne spize vraćali se u svoje zagrebačke fotelje i sve zaboravljali. A problemi Hrvata u Crnoj Gori i Boki Kotorskoj puno su teži i složeniji od onih vezanih za Radio Dux i crnogorske euroatlantske integracije. Očito da o njima nije razgovarano. Kako drukčije shvatiti riječi zastupnice Dragičević 'razočarana odnosom matice prema Hrvatima u Crnoj Gori? (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 25. veljače 2013.

Nakon upoznavanja s kolegicom Dragičević, zastupnikom hrvatske manjine u crnogorskoj Skupštini, ugodno me iznenadio detalj iz njezinoga obiteljskog miljea koji mi je ljubazno ispričala. Naime, zastupničina je majka, Veronika Starman, udana Dragičević, Hrvatica iz Bosne, kao djevojčica susrela kardinala Alojzija Stepinca. Taj joj se susret duboko urezao u sjećanje, tako da ga ime pred očima i nakon proteklog vremena od 75 godine. Kao dokaz istinitosti ovoga susreta, poklonjena mi je fotografija kao povijesni dokaz. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 21. veljače 2013.

Kazimir Malevič je Ukrajinac. Ili preciznije: Ukrajinac poljskoga podrijetla. Nikada se nije izjašnjavao kao Rus. To je potvrdila i njegova sestra. On je kao Ukrajinac svojim umjetničkim djelom nadišao državne, nacionalne i ideološke granice i postao svojima svih naroda na zemlji. Što je također važno, on je epohu avangardizma oplemenio umjetnošću kršćanskog nadahnuća. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 30. siječnja 2013.

Na žalost, crne liste i dalje postoje. U raznim oblicima, ali s jednakom djelotvornošću. Autori koje sadašnji centralni komiteti i njihove ideološke komisije stave u rubriku: nazadni, konzervativni, kontrarevolucionarni, nacionalisti, klerikalisti, etc. nemaju pristup sredstvima javnog općenja.Takva je nemoralna praksa zahvatila čak i glasila demokratske orijentacije. Stoga nastavljam sa serijom priloga „Ždrijelo crnih lista". (Đ. Vidmarović)