Detalji

Objavljeno: 11. lipnja 2014.

Pernjakovo djelo „Sve Mirkove procesije" s jedne je strane vrijedan prilog Viriusovom životopisu i povijesti HSS-a u Podravini, ali s druge strane, to je roman o hrvatstvu koje razdire povijest, o srušenim nadama u ostvarenje sna o pravednoj i poštenoj hrvatskoj državi. Treća dimenzija romana je bogatstvo jezika kojim autor piše svoje djelo, a četvrta njegovo umješno korištenje psihoanalize kao gradiva za tkivo djela. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 09. lipnja 2014.

Pišući o Joji Ricovu čovjek ne može izbjeći gorčinu, pa i duboko razočaranje zbog odnosa naše tzv. političke i kulturne elite prema njegovome književnom djelu. Riječ je o intelektualcu koji je još kao mladić imao sreću da ga veliki Tin Ujević primi u svoje posvećeno literarno društvo. Od te grupe probranih još su živi i hvala Bogu, radini, Joja Ricov i Anka Petričević. Međutim, rijetko je koji od hrvatskih književnika prolazio životnu kalvariju sličnu onoj koju je prošao Joja Ricov. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 08. lipnja 2014.

Na pragu je sezona godišnjih odmora. Predlažem svojim prijateljima da na odmor ponesu zanimljivu i korisnu knjigu „Afroditin grijeh" sarajevskog povjesničara Envera Imamovića. Knjigu je objavila zagrebačka „Naklada Pavičić" 2009. godine. Autor je kroz romanesknu ljubavnu priču uspješno rekonstruirao doseljavanje Grka s otoka Parosa na Hvar gdje su utemeljili grad Stari Grad 384. godine. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 29. svibnja 2014.

U bugarskom crnomorskom gradu Varni održan je od 21. do 24. svibnja 2014. „Osmi međunarodni pjesnički festival" pod nazivom „Slavenski zagrljaj". Organizator festivala je međunarodna udruga „Slavenska literaturna i artistična akademija" na čelu s karizmatičnom pjesnikinjom Elkom Njagolovom. Sjedište udruge je u bugarskome crnomorskom gradu Varani. Osim pjesničkih susreta ova Akademija objavljuje almanah „Znaci" te izdaje djela slavenskih autora u prijevodu na bugarski, ili s multiprijevodima nekog autora na više slavenskih jezika. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 25. travnja 2014.

Povratak u Domovinu uvijek me ispunjava posebnim čuvstvom. Naš narod ne kaže bez razloga: svud je poći, al je kući doći. Ivan Cankar napisao je knjigu „Domovino, ti si kao zdravlje". Rusi imaju poslovicu: U vlastitoj zemlji i zidovi pomažu. Ustajemo u 3 sata kako bi na vrijeme stigli do zračne luke Borispilj. Napuštamo usnuli i neizvjesni Kijev u cik zore. Prisjetih se knjige Zvonka Milkovića „Krenimo u rano jutro" čijoj sam promociji u varaždinskoj Gradskoj knjižnici nazočio 1973... (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 24. travnja 2014.

Dolazi vrijeme povratka. Umoran sam i boležljiv. Ovih sam se dana izlagao napornom pješačenju i brojnim susretima koji su me iscrpili. Odlazim na Hreščatik gdje s neizvjesnošću i ponosom promatram te hrabre muškarce i žene, djevojke i momke, kako stražare, rade i borave u šatorima, a mogli bi sjediti u svojim toplim domovima. U isto vrijeme bjesomučna ruska propaganda prikazuje ih kao fašiste, naciste, antisemite, banderivce... (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 22. travnja 2014.

Na vlastitu želju posjetio sam atelje pokojnog Jurja Luckeviča, poznatog slikara i utemeljitelja tzv. Ukrajinskog novog baroka. Ljubaznošću gospođe Galine Gorodničeve ovaj je posjet ostvaren. Ona savjesno i uz velike napore čuva uz uspomenu na pokojnog supruga, organizira izložbe njegovih radova, izdaje kataloge tih izložbi, skrbi o njegovoj zaostavštini i memorabilijama. U dobroj je mjeri i vlastiti slikarski rad podredila toj misiji. A riječ je o akademskoj slikarici vrlo poznatoj u kijevskim slikarskim krugovima. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 21. travnja 2014.

Kijev je grad umjetnosti. Mi u Hrvatskoj tako malo znademo o sjajnoj suvremenoj ukrajinskoj književnosti, slikarstvu, glazbi, kazališnom životu, filmovima, primijenjenoj umjetnosti, znanosti. ... Kao da se ta velika zemlja nalazi na drugoj strani Mjeseca. Npr. o suvremenoj ruskoj književnosti naši rusisti sve znadu i sve prevode. Svaka im čast. Nitko razuman nema ništa protiv toga. Ali i ukrajinska kultura zaslužuje pozornost. Ne iz protokolarnih razloga, već zbog svoje vrijednosti. (Đ. Vidmarović)