Sjedim na terasi restorana što se smjestio na splitskim Prokurativama, najbliže trgu s fontanom u sredini. Prekrasno mjesto za ispijanje kave. Ispred nas more, a oko nas poznate zgrade s Dječjim kazalištem u pozadini. Prokurative, se službeno nazivaju Trg Republike. Riječ je o jednom od najljepših trgova na Mediteranu. Ovdje se priređuju važne kulturne manifestacije, a već pedeset godina i festival zabavne glazbe „Split". (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

U društvu kolege Šipića posjetio sam Muzej hrvatskoj arheoloških spomenika. Zdanje je prostrano, reprezentativno, arhitektonski dojmljivo i vrlo korisno. Ovdje se nalazi ustanova od nacionalnog značenja. U njoj se čuvaju arheološki artefakti bez koji ne bismo poznavali našu najraniju prošlost. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Danas je kolega Igor Šipić imao rođendan, a Ivan J. Bošković se radovao zbog uspjeha kćeri koja je na Univerzitetu u Stasbourgu obranila doktorsku tezu iz molekularne biologije. Razlozi za čestitanje i prijateljsko druženje. Pijemo slavljeničku kavu i sokove u jednom prekrasno uređenom restoranu, smještenom unutar kompleksa starih zgrada. Kažu kako je ovo bilo „do jučer" neugledno dvorište... (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Doći u Split, a ne vidjeti Meštrovićev Kaštelet i Galeriju veliki je promašaj. Meštrović je naša umjetnička vertikala. Istinabog, miješao se i u visoku politiku u nekim presudnim povijesnim vremenima. Je li mu to trebalo? O tome se diskutira i to s pravom. Zašto je on, bečki student, odbacio KuK i njezin pravni ustroj, i pristupio Jugoslavenskom odboru kako bi se zalagao za ujedinjenje Hrvatske sa susjednom gospodarski nerazvijenom zemljom u kojoj vlada ekspanzionistička i korumpirana politička elita, ostaje enigma. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Split mi je važan i zbog nekih ljudi koji ovdje žive, a koji su mi ili prijatelji ili dobri znanci. S njima popričati i prošetati ulicama starog grada, sjediti u nekom od brojnih restorana i raspravljati o raznovrsnim temama, veliko je zadovoljstvo. Splićani su otvoreni i temperamentni ljudi. Otvoreni su, ponekad do neugodnosti. Na žalost, po svadljivosti tipični Hrvati. Kada je riječ o parbama i neslozi, tada se Split ne razlikuje ni malo od Zagreba, Varaždina ili Osijeka. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Split me već pola stoljeća oduševljava i privlači. Posjeduje neponovljivi šarm mediteranskog grada s antičkom bazom koja se sjedinila s kulturom doseljenih Hrvata. Šarenilo boja na odjeći turista, plavetnilo mora i sjaj stoljetnih kamenih zdanja stvaraju zanimljivo sliku prema kojoj je teško ostati ravnodušan. Za mene, čovjeka iz kontinentalne Hrvatske, Split je uvijek novo otkriće. Teško mogu zamisliti Lijepu našu bez Splita. On je druga hrvatska metropola. (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Đuro VidmarovićZa branitelje i cjelokupno hrvatsko pučanstvo Vukovara ćirilica nije bila samo kulturno-povijesni fenomen i dio povijesnog naslijeđa, niti akademsko, a najmanje politikantsko pitanje, već znak, simbol i snaga fašističkog zavojevača. I danas, 2014., pozivati se na znanstvene rasprave i povijesnu baštinu, a odbacivati stvarnost krvave okupacije i zločina na Ovčari, doista nadilazi ne samo dobar okus, već i zdrav razum.(Đ.Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Ignacijeva plava ružaPišući roman „Ignacijeva Plava Ruža", Diana Rosandić je očito imala pred očima neka važna književna i teološka djela srodnoga sadržaja, ali prije svega najveće od njih (i literarno najintrigantnije), a to su „Ispovijesti" sv. Aurelija Augustina. Prije nego što prijeđemo u ocjenu samoga romana, potrebno je našoj javnosti objasniti što su to „duhovne vježbe sv. Ignacija".(Đ.Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
 

 

Kazimir MalevicAko je čovjek Ukrajinac poljskog podrijetla", živio kao dijete u Ukrajini, ovdje se školovao i sam posvjedočio da su ukrajinska kultura, poglavito ukrajinska pučka umjetnost i ikonografija imale na njega presudan utjecaj, naša Jasna odjednom u njegovim ranim radovima vidi „ruske pejzaže", itd. Za ne povjerovati: kako je moguće Ukrajinu pretvoriti u Rusiju? Ili je novinarka brzopleta, ili je ukrajinofob? (Đ. Vidmarović)

Add a comment Add a comment        
Ned, 20-04-2025, 21:43:55

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.