Detalji

Objavljeno: 15. veljače 2015.

Čudovišna je činjenica što je na jednom od najvažnijih Odbora Hrvatskog Državnog Sabora sjedio drug Budo kao persona grata, i k tome žučno, bez stida i poniznosti, uvjeravao članove Odbora kao je „principijelno pitanje" za Republiku Hrvatsku priznavanja države Palestine. Zamislite, ovaj komunistički dinosaurus podsjećao je nazočne kako je Hrvatska bila 1990. u poziciji očekivanja međunarodnog priznanja, itd. Nitko od članova Odbora nije imao snage podsjetiti Budu Lončara na njegove „principijelne stavove" te i 1991. godine... (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 09. veljače 2015.

U prošlim tjednima hrvatski je medijski prostor bio zasićen obavijestima o preminulom bošnjačkom pjevaču lakih nota Kemalu Monteni. U isto vrijeme nigdje niti slovca, ili riječi na kanalima HRT-a nije se moglo čuti o Mariji Novak (Donja Dubrava, 1945.- Ivanić Kloštar, 2015.) koja je preminula nekoliko dana prije spomenutog pjevača. Što se to dogodilo u mentalnom sklopu naših novinara i urednika časopisa, TV i radio postaja, da su o jednoj smrti obavještavali preobilno, čak i agresivno, dok su drugu potpuno zanemarili? (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 21. prosinca 2014.

Smatram kako nisu postojali razlozi Putinove agresije u američkom imperijalizmu zbog toga što je Putin bio miljenik Washingtona, Berlina i Pariza. On je imao šanse postati planetarni lider koji inaugurira kršćanske vrijednosti u politici, ali sve je šanse prokockao agresijama na Moldaviju, Gruziju i Ukrajinu. Da ne spominjem decimiranje čečenskog naroda. Putin je danas okrutni imperijalni lider koji sebi umišlja kako može postati novi Petar Veliki. On je ratni podstrekač i prijetnja svjetskom miru. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 07. prosinca 2014.

Hrvatski lobi štovatelja Vladimira Vladimiroviča Putina, ne pripada samo lijevoj, filojugoslavenskoj opciji, već ima snažno uporište i na desnoj strani našega političkog miljea. Razumijevanje za Putinovu agresiju na Ukrajinu pokazalo se, na ljevici kao žal za SSSR-om i SFRJ, a na desnici kao uvjerenje kako je ruski predsjednik pokrenuo svijet u pravcu kršćanske demokracije, protumasonstva, protiv agresije homoseksualnog planetarnog antikršćanskog cunamija... (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 04. prosinca 2014.

Šuica je dugo u politici i već je trebala naučiti nešto o verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, o jeziku gesta i njihovim porukama. U ovoj situaciji morala je izabrati način izbjegavanja pretjerane srdačnosti s liderom države s kojom smo bili u ratu, a koji je jedan od kreatora velikosrpske agresije na Hrvatsku. Bilo je dovoljno, čak i previše, samo protokolarno rukovanje. Da je Dačić kavalir, onda bi Šuici poljubio ruku. „Cmakanje" je doista izvan protokola, a u ovom slučaju ono šalje politički vrlo neugodnu sliku o našoj parlamentarki. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 27. studenoga 2014.

Danas je nedjelja, 23. studenoga 2014. godine. Svetac kojem je posvećen ovaj datum poznat je pod imenima Sveti Klimet I. u zapadnom, a kao Kliment Rimski, u istočnom Kršćanstvu. Malo je poznato kako Rimokatolička i pravoslavne Crkve ovoga Papu slave kao sveca isti dan, 23. studenoga. U ukrajinskoj pravoslavnoj tradiciji njegov se blagdan naziva Klementia. Klement I. spada u crkvene apostolske oce. Živio je u prvom stoljeću Kršćanstva, u vrijeme kada je ono bilo zabranjeno, a vjernici izloženi progonima i zabranama. To je i slavno vrijeme velikih martira. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 24. studenoga 2014.

Bogdan Radica pripada krugu hrvatskih političara i intelektualaca iz Dalmacije koji su bili oduševljeni Srbijom i idejom sjedinjenja hrvatskih zemalja s tom državom. Tijekom Prvoga svjetskog rata zdušno su djelovali protiv Austro-Ugarske, a nakon njezinog rasapa agresivno su vršili pritisak (prijeteći kako će to učiniti samostalno) na vodstvo novouspostavljene Države Slovenaca, Hrvata i Srba da se što hitnije, bez prethodnih pregovora, ujedini s Kraljevinom Srbijom. Stoga je bio vjeran toj državi do 1945. godine, ne osjećajući bilo svoga naroda koji je žudio za nacionalnom slobodom i državnim suverenitetom. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 23. studenoga 2014.

Antona Pericha upoznao sam kao tihog, nenametljivog, gotovo samozatajnog čovjeka. Bio je okrenut svojim mislima i zračio mirom tako nekarakterističnim za naše ljude u rasuću. No, kada je počeo predstavljati svoju poeziju, pred publikom u dvorani pojavio se drugi čovjek, pjesnik osebujnih i samosvojnih stihova, rekli bismo poet sa vlastitim lirskim rukopisom. Misaon, odgojen na zasadama europskog modernizma. (Đ. Vidmarović)