NovskaOgranak Matice hrvatske u Novskoj u suradnji sa Župom sv. Tome u Rijiću, objavio je dugo godina zanemaren rukopis «Župa Jazavica i počeci župe sa sjedištem u Novskoj», profesora Vinka Proštenika uz Zagreba. Sve do prije nekoliko godina od javnosti su se krili njegovi rukopisi, nastali još u vrijeme prije Drugog svjetskog rata. Prof. Vinko Proštenik, kao i cijela obitelj Proštenik koja je dala nekoliko snažnih osobnosti u znanstvenom, intelektualnom i crkvenom životu Hrvatske, pao je u svome zavičaju u potpuni zaborav. Rođen je 4. travnja 1884. u Lipovljanima. Gimnaziju je završio u Požegi, a studij staroklasične filologije na Kraljevskom hrvatskom sveučilištu u Zagrebu. Diplomirao je 1907. godine grčki, latinski i hrvatski jezik. Od 1909. pa do umirovljenja 1941. godine radi kao profesor na Kraljevskoj velikoj realnoj gimnaziji, odnosno Prvoj muškoj realnoj gimnaziji u Zagrebu. Kao honorarni nastavnik predavao je latinski jezik na Bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Umro je u Zagrebu 1956. godine.(Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Miljnko JergovićU zagrebačkom ljevičarskim novinama «Jutarnji list» od 14. studenog 2008., objavio je novinar Miljenko Jergović - Fukara srcedrapateljni, provokativni i politikantski članak pod naslovom «Diplomatsko zlostavljanje ukrajinskih profesora», s nadnaslovom «Zašto naš vizni režim ponižava ugledne stručnjake». Novinar M.J. Fukara ogorčeno napada hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija koje u oporbenjačkom gnjevu naziva «Jandrokovićevo ministarstvo», kako bi ponizio i instituciju i osobu koja joj stoji na čelu. Svaki bi normalan Hrvat i hrvatski građanin trebao biti sretan što imamo Državu i stoga bi se s dužnim poštovanjem, pa makar bio i oporba, trebao odnositi prema njezinim ustanovama i dužnosnicima. Osim toga, Fukarina intimizacija s frazom «Jandrokovićevo ministarstvo» je neukusna, nepristojna i nepismena. Naime, pismena je ako prihvatimo pravopis koji je stvorio Vuk Karadžić.(Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VučemilPjesnička djela Andrije Vučemila spadaju u vrh hrvatske književnosti. Napisao je dvasesetak pjesničkih zbirki, pri čemu je svaka bila nov korak u književnom smislu. Godine 2007. Vučemil je objavio dobro prihvaćenu knjigu stihova o tragediji Gologa Otoka pod naslovom: „...bio jednom jedan otok... Goli Otok". Nakon ove zbirke pojavila se sljedeća pod naslovom „Knjiga puna nade", a iste 2008. djelo koje predstavljamo, posvećeno i proizašlo iz čitanja velikog kršćanskoga mislioca Meistera Eckharta. Andrija Vučemil rođen je 1939. godine u Oplećanima na Duvanjskom polju. Kao mlad čovjek šest je godina robijao na Golom Otoku. Nakon te strašne životne epizode svoj profesionalni i književni život vezao je uz Rijeku. U književnosti se pojavio 1969. godine pjesmom karakterističnog naslova „Na smrt oslonjen". Pored književnog rada bavio se kazališnom djelatnošću i izdavalaštvom. Bio je i urednik književnog časopisa „Književna Rijeka". Pjesme su mu prevedene na nekoliko svjetskih jezika, a dobitnik je prestižne nagrade „A. B. Šimić" i „Dubravko Horvatić". (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Sanja KozlicaSanja Kozlica (r. 15. veljače 1964 u Zagrebu), slikarica, primijenjena umjetnica (ženski nakit) i spisateljica, objavila je do sada dvije zbirke pjesama: „Nebeska ptica" i „Ljubav", te knjigu pripovijesti: „Grijesima do kraja". Pjesma „Škrinjica s blagom" uvrštena joj je u zbirku Zlatka Tomičića „Najdraža pjesma na svijetu". Zbirka „Planetarij duše", ispunjena je pjesničkim uradcima kroz koje autorica progovara o vlastitom doživljaju svijeta, poglavito prirode, zatim prijatelja, obitelji i rodne joj zemlje. U kontekstu teme „Gradišćanski Hrvati u književnosti matičnog naroda" koji pratim tri desetljeća, upozorio bih na nekoliko pjesama Sanje Kozlice. To su: „Prijatelji" posvećena Hrvatima u Šopronu, „Slike iz Domovine" posvećena Gradišćanskim Hrvatima i pjesma „Susret Hrvata". Njezino oduševljenje ovom granom iseljenog hrvatskog naroda potaknuli su naši dragi Koljnofci. O tome je progovorila sam autorica: (Đ. Vidmarović)

 

Add a comment        
 

 

Prostor slobodeNezavisna Država Hrvatska još je uvijek tabu tema za znanstvena istraživanja. Razlozi leže u ideološkim i političkim ograničenjima koja se stavljaju pred znanstvenike. U praksi to znači da zaključci o vremenu NDH moraju biti negativni, onako kako se to prakticiralo tijekom komunističkog jednoumlja. Titova ideološka mašinerija stvorila je obrazac koji je bio obvezatan za sve. Podloga tog obrasca bila je stara latinska poslovica Vae victis – Teško si ga pobijeđenome, iz koje imamo izvedenicu Povijest pišu pobjednici, odnosno pobjednicima pripada povijesna istina. Ovakvim apriorističkim stavom povijesna znanost, kako ona historiografska tako i književna, kulturna, znanstvena, etc. Postala je sluškinja politike. Povijesna istina pretvorena je u sredstvo ideološke borbe. Orwelovski rečeno: istina je poslala laž, a laž istina. Na žalost, iako je jednoumlje trebalo biti srušeno 1990. godine, odnosno padom Berlinskog zida, kada je riječ o slobodi u historiografskom radu i povijesnoj istini, to se nije desilo.(Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Jakov SedlarDetronizirana Snježana Banović, poznata titoistička ideološka jurišnica, jurnula je na redatelja Jakova Sedlara koji utjelovljuje sve ono što ona nije: voli svoju zemlju, svoj narod, smiren je kao čovjek, protivnik titoističkog aksioma da protivnike treba ubijati iz osvete, demokrat je po uvjerenju, internacionalist na način koji to titoisti ne razumiju, prijatelj židovskoga naroda, što njih razdražuje. A veliki mu je grijeh što još uopće, ne samo da snima filmove i djeluje kao javna osoba, već što je još na životu kao mrska im hrvatska državotvorna jedinka, unatoč svim naporima titoista i ostalih hrvatskih orjunaša, JUL-ovaca, početnika i dočetnika, da tako ne bude. Ako su ikoga titoisti i JUL-ovci ubijali tako što su vrijeđanjem i mobingom htjeli postići da on sam sebe likvidira, onda je to Jakov Sedlar. Snježana Banović nije podnijela što je Branko Lustig na međunarodni zagrebački Jewish Film Festival pozvao, ma zamislite, zamislite, «konzervativnoga i ultradesnoga filmaša», Hrvata, naravno - Jakova Sedlara. I k tome s filmom o blaženome Alojziju Stepincu. To je ipak previše!(Đ.Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Vlado VladićU suvremenoj hrvatskoj književnosti nisu rijetki njezini akteri koji se iskazuju osim perom i nekim drugim umjetničkim sredstvima. Najčešće su to kist i boje. Npr. Drago Ivanišević, Fadil Hadžić, Zvonimir Balog, Joja Ricov, Tomislav Marijan Bilosnić, Nevenka Nekić, Enerika Bijač, Arsen Dedić, Anka Petričević, Vesna Parun, Marija Barbarić-Fanuko, Luko Paljetak, Milorad Stojević, ostvarili su znatan uspjeh i kao slikari. Adrijana Škunca, Enerika Bijač i Vlado Vladić poznati su kao umjetnički fotografi. Arsen Dedić osim što piše stihove, afirmirani je glazbenik i slikar, Enerika Bijač je pjesnikinja, slikarica, dizajnerica i umjetnički fotograf. Fadil Hadžić je pisac komedija, slikar, ali i filmski redatelj. Stanka Gjurić je pjesnikinja i autorica dokumentarnih filmova. Lidija Bajuk i Danijel Načinović uspješno povezuju pjesnički rad s etnografskim, te glazbenim izvođenjem narodnih pjesama. Možemo istaći kao primjer zajedničkog nastupa pjesnika Ante Stamaća i pjesnika-slikara Tomislava Marijana Bilosnića u knjizi koju su posvetili rodnom otoku Molatu.(Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Ivica ŠerfeziBudući je na pragu obljetnica smrti Ivice Šerfezija, velike zvijezde hrvatske estrade, uzornog građanina, čovjeka neoštećene hrvatske historijske svijest i člana HSS-a, želim upozoriti na njegovo pjesništvo, jer se o tome malo znade. Ivica Šerfezi rođen je u Zagrebu, 1. prosinca 1935. godine. O njegovim roditeljima i o njegovoj mladosti ne zna se mnogo zbog nedostatka podataka. Njihov privatni život nikada nije bio predmet novinskih skandala. Poslije završetka gimnazije, Ivica Šerfezi je nastavio školovanje i završio studij geografije i sporta. Veoma je zanimljivo da je bio uspješan sportaš na početku svoje pjevačke karijere. Igrao je tenis i na rang listi tenisača ex-YU dostigao je osmo mjesto. Njegova žena je kao tenisačica tada dosegla vrh ex-YU tenisa, ali se zbog braka odrekla teniske karijere. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Stare posveteProšlo je dosta vremena od kako sam pisao prikaze književnih djela, književnika Hrvata koji žive u Austriji kao gradišćanski Hrvati. Neki razlozi i osobne i političke prirode bili su nas udaljili, no vrijeme liječi sve rane, pa tako i ono što je izgovoreno prije deset godina sada je povijest. Ovoga puta želim prikazati knjigu prijatelja iz mladosti, čovjeka koji je u kritično vrijeme za gradišćanske Hrvate bio jedan od vodećih predstavnika njihove mlade intelektualne elite, predsjednik Hrvatskog akademskog kluba, urednik mjesečnika Put i tjednih novina Hrvatske novine, pjesnik, pisac feljtona, novinar, kulturni djelatnik. To je Jurica Čenar. Rođen je 1956 godine u velikom gradišćanskohrvatskom selu Donjoj Pulji, a danas živi u mjestu Oslipu. Profesionalni je novinar i urednik u Hrvatskoj redakciji radio Burgenlanda.(Đ. Vidmarović)

Add a comment        
Uto, 10-12-2019, 08:11:13

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.