Ivan KevrićDon Ivana Kverića upoznao sam ovoga ljeta na zanimljivom predstavljanju folklornoga naslijeđa u lijepome selu Briševu, nedaleko Zadra. Tom mi je prilikom poklonio ukusnu, pa i luksuzno opremljenu antologiju hrvatske poezije o majci, pod jednostavnim naslovom «Majka», kojoj je autor. Pisac predgovora ovoj zbirci, književnik Ante Tičić, piše da je njezin autor donio «rekao bih... pregled najljepših pjesama o Majci kao vrijedno i rijetko štivo». A sam don Ivan Kevrić ističe u «Riječi autora»: «Ovim pjesmama o majci, nakana mi je i želja zahvaliti vlastitoj majci i svim majkama na njihovoj žrtvi i ljubavi prema djeci, ljubavi prema Bogu i domovini. (...) Spomenut ću ovdje dvije majke koje su još žive, a postale su simbolom stradanja naše Crkve i naše domovine Hrvatske. Majka kata Šoljić iz Vukovara koja je izgubila u Drugom svjetskom ratu četiri brata, a u Domovinskom ratu izgubila je četiri sina i zeta. Majka Eva Šegarić iz Škabrnje izgubila je u ovom Domovinskom ratu muža Vicu i tri sina». (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

San o kazalištuDuško Lončar spada u red samozatajnih, gotovo preporoditeljski nastrojenih, društvenih, prosvjetnih i književnih djelatnika koji žive izvan metropole, čak i u udaljenijim mjestima od metropole, ali koji svojim knjižnim radom, kao i cjelokupnim intelektualnim nagnućima, pokazuju da je provincija duhovna kategorija, odnosno da je provincijalizam stanje duha a ne zemljopisni pojam. On je cjeli je svoj radni vijek posvetio kulturnoj djelatnosti i književnom stvaralaštvu, povezujući zavičaj s metropolom, i ukorjenjujući u toj životnoj sredini književnost i duhovne standarde koji vrijede za veće i «razvijenije» gradove. Lončarova je najnovija knjiga objavljena pod naslovom «San o kazalištu». U njoj autor predočava javnosti svoje književne priloge posvećene kazališnim predstavama koje su se dešavale u Novskoj, odnosno prikaz predstava gostujućih kazališnih skupina i grupa koje su dolazile u ovaj grad. Knjizi prethodi vrlo inspirativan predgovor, pod naslovom «San o kazalištu», u kojem autor na literarno relevantan način govori o svooj opčinjenosti magijom kazališta još od srednjoškolskih dana. Ti su dani započeli u Virovitici gdje je pohađao nižu gimnaziju, nastavili se u učiteljskoj školi, fakultetu i prosvjetarskom pozivu. Snivanje o kazalištu kod ovog samozatajnog književnika još traje. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

jugonostalgijaZagrebačko glasilo koje orjunaši i jugonostalgičari cijene, «Jutarnji list», u broju od 1. kolovoza 2010. objavilo je članak «Dobro došli u Jugosferu, ona je već odavno tu». Članak je, razumije se, ispunjen političkim trijumfalizmom što se, eto, obnavlja njima neprežaljena Jugoslavija. Pod novim nazivom. Nema veze – važno da se obnavlja! U završnom dijelu ove političke novinarske papazjanije navodi se kultura kao čimbenik obnavljanja ove lešine. Pod naslovom: «Kultura: Dušu hrane pisci, glumci i pjevači» Pavićevi jugosferaši pišu:"Predsjednik Srbije Boris Tadić prije dva tjedna predao je našem Ivi Josipoviću ikonu Svete Bogorodice ukradenu iz pravoslavne crkve u Dalju. Ocijenili su to snažnim simboličkim, ali i političkim činom, jer je pitanje povrata umjetnina glavno na području kulturne politike između dviju država. Kulturnu je suradnju među prvima otvorio književnik Igor Mandić koji je u Beogradu 1996. objavio knjigu "Romani krize". Na FAK-u, festivalu alternativne književnosti, 2000. i 2001. gostovali su brojni književnici iz BiH, Srbije i Slovenije..."(Đ.Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Leopold MandićNa Portalu Hrvatskoga kulturnoga vijeća 21. kolovoza 2010. objavljena je notica pod naslovom «Leopold Bogdan Mandić», preuzeta iz portala croatianhistory.net, u prijevodu osobe koja se potpisala inicijalima D.J.L. «Prema katoličkom kalendaru svake godine se 30. srpnja obilježava hrvatski svetac, sv. Leopold Bogdan Mandić (1866.-1942.). Rođen je u Herceg Novom u Boki kotorskoj, a umro je u Padovi, u Italiji. Bio je fizički deformiran i nježan, visok tek 1m i 35 cm, nespretno je hodao i zamuckivao, ali je razvio zadivljujuću duhovnu snagu. Iako je želio biti misionar u Istočnoj Europi, proveo je gotovo cijeli život kao odrastao čovjek u Italiji, živeći u Padovi od 1906. do smrti. Tijekom Drugog svjetskog rata proveo je godinu dana u talijanskom zatvoru ne želeći poreći svoju hrvatsku nacionalnost. Stalno je maštao o odlasku na Istok, no jednog je dana pričestio jednu dobru osobu. I, kako je to sam opisao, po svršetku zahvale Bogu, došla je do mene i rekla mi: "Oče, Isus mi je naredio da vam ovo kažem: Vaš je Istok svaka od duša kojoj pomažete slušajući njihove ispovijesti." Prilika je upozoriti našu vjerničku, književnu i svekoliku kulturnu javnost na nedavno objavljeno drugo i prošireno izdanje knjige don Ante Bakovića «Naš Bogdan», s podnaslovom «Životopis sv. Leopolda Bogdana Mandića» (Zagreb, 2010.).(Đ.Vidmarović)

Add a comment        
 

 

nacistički pozdrav12. kolovoza 2010., u članku «Marksistički sociolog sanja političku diktaturu», reagirao sam na stručni ispad prof. dr. Dražena Lalića koji je ponukan pojavom troje mladih ljudi na svečanosti Dana domovinske zahvalnosti u Čavoglavama, cijelu manifestaciju ocijenio negativno i zatražio političko procesuiranje en mass političkih neistomišljenika. Poznavajući metode političke borbe naših komunista upitao sam se, nisu li ta djeca zapravo plaćeni manekeni crvenog establišmenta koji preko njihovoga performansa nastoji ocrniti Domovinski rat i opravdati proces restauracije jednopartijskog političkog ustroja. Kao drugo, «predvidio» sam kako će novinsko etiketiranje navedene mladeži motivirati ostale njihove vršnjake da «u struc» crvenima » čine ono što ove dovodi do bjesnila, pa makar to bio rad u korist vlastite štete, ali i štete cijeloj naciji. (Đ.Vidmarović)

Add a comment        
 

 

GučaSplitski partijski bilten «Slobodna Dalmacija» objavio je 13. kolovoza 2010. vijest koja na dobar način otkriva političko i ideološko opredjeljenje vlasnika i uredništva. Ta vijest glasi: "Počinje 50. sabor trubača u Guči". Nakon što čovjek pročita ovu vijest preostaje mu zapitati se: gdje su granice jugonostalgije i zaljubljenosti u orjunašku ideologiju? Kakve veze ima Hrvatska, a poglavito publika u Dalmaciji, s dragačevskim trubačima? Ta vrsta melosa, koji – da se razumijemo - treba poštivati kao dio kulturnoga i etničkoga identiteta Srba u Srbiji, nema ništa zajedničkoga s hrvatskim folklorom i melosom. Naši nacionalni instrumenti su tamburica, gajde, lirica i sopile, nježna glazbala, dok su trube agresivna balkanska glazbala, koja u orkestru u kojemu ih je veliki broj toliko buče i maltretiraju sluh, da je to nepodnosivo.(Đ.Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Amos OzSuvremeni izraelski pisac Amos Oz postao je cijenjen i popularan u Hrvatskoj. Do sada su na hrvatskome jeziku objavljene slijedeće njegove knjige: «Moj Michael», «Kako izliječiti fanatika»; «Crna kutija»; «Priča o ljubavi i tmini», te upravo ovih dana «Pantera u podrumu». Kratak sadržaj posljednjega romana: «U Jeruzalemu u ljeto 1947. dvanaestogodišnji Profa potpuno je opsjednut politikom i željom da završi britanska okupacija, te povazdan smišlja planove kako da istjera mrske neprijatelje iz svoje zemlje. S prijateljima osniva ilegalnu organizaciju SIS (Sloboda ili smrt) koja ima samo tri člana i ambiciozne planove da izradi raketu kojom će bombardirati Britanski parlament. Igrom slučaja Profa se jedne večeri zatekne na ulici za vrijeme policijskog sata, a privede ga i doprati do kuće dobrohotni engleski narednik Stephen Dunlop, koji nadasve želi naučiti hebrejski. Uz učenje jezika započinje druženje dječaka i narednika, a to se prijateljstvo kosi sa svim Profinim idejama o neprijatelju, te on, na svoju žalost ili pak sreću, ne postaje pantera u podrumu poput junaka iz omiljenih mu akcijskih filmova. Jedno od najljepših djela Amosa Oza, Pantera u podrumu veličanstvena je i herojska priča o shvaćanju drugoga, o tome kada prestajemo biti djeca i postajemo odrasli, roman koji govori o mržnji i o tome kako je prevladati».(Đ.Vidmarović)

Add a comment        
 

 

policijaZagrebački dnevni tisak obznanio je 9. kolovoza 2010. vijest o samoubojstvu radnika jedne zaštitarske firme. Nesretnog su čovjeka policajci uhvatili u lakšem vozačkom prekršaju, a kako je imao 1,10 promila alkohola u krvi oduzeli su mu vozačku dozvolu. Nakon toga je uslijedio dramatičan obrat. Čovjek je kleknuo i sklopljenih ruku molio da mu ne oduzimaju vozačku dozvolu, jer mu o njoj ovisi radno mjesto. Novinar citira njegove posljednje riječi: "Nemojte, nemojte, to mi je posao". «Međutim, piše novinar, policajci su bili neumoljivi u izvršavanju svoje dužnosti te su, u situaciji s kojom se svakodnevno susreću, inzistirali na tome da djelatnik preda vozačku dozvolu.». Nakon što je bio odbijen, čovjek si je pucao u glavu.(Đ.Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Dražen LalićPod naslovom: «Dražen Lalić o NDH nostalgičarima: Moramo početi kažnjavati ustaše», SDP-ovski bilten «Slobodna Dalmacija» objavio je 9. kolovoza 2010. članak imenovanoga hrvatskoga marksističkog sociologa u kojem se priziva policijska država. Već je u naslovu sve rečeno. Tu su ustaše, strašna opasnost, vrebaju iza svakoga ugla, posebno mladi, i treba ih trpati u logore. Profesor je nestrpljiv i ogorčen što hapšenja već nisu počela. Dva mladića i djevojka, rođeni pola stoljeća nakon 2. svjetskog rata, u ustaškim kapama, predvodnici horde koje se boji dr. Lalić.(Đ.Vidmarović)

Add a comment        
Pet, 7-08-2020, 16:41:54

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.