Varšavska prosvjediPod izlikom zaštite stabala u zagrebačkoj Varšavskoj ulici na djelu je pokušaj destabilizacije Republike Hrvatske, rušenje ustavnog poretka i promjena demokratski ustrojene vlasti. Iza pripadnika političkih stranaka, grupa i skupina koji sebi nadijevaju ime «zeleni» najčešće se kriju anarhisti i ultraljevičari koji nisu u stanju na parlamentarnim izborima ostvariti svoje ciljeve. Briga za okoliš i ekološki sustav služi im kao plašt u nedemokratskoj političkoj borbi. Europska iskustva to potvrđuju. Stoga, ne bez razloga, u političkome žargonu postoji izreka: zeleni su poput jabuke. Kada sazriju, pocrvene. Kod nas se ponavlja ista priča. Pod izgovorom tobožnje skrbi za stabla u zagrebačkoj Varšavskoj ulici zeleni su krenuli u snažnu političku ofenzivu protiv ustavnopravnoga poretka Republike Hrvatske. Ono što u svemu tome užasava, jest činjenica što neke zagrebačke novine otvoreno koriste sintagmu Slobodana Miloševića o «događanju naroda». Ako je tako, a izgleda da jest, tada o toj činjenici treba razmisliti, no ne čekati dugo kako ne bi bilo prekasno. Ne dramatizirati, ali niti zavlačiti glavu u pijesak.(Đ.Vidmarović)

Add a comment        
 

 

IstraEminentni hrvatski književnik i intelektualac iz Istre, mr. sci. Boris Domagoj Biletić predstavio se krajem 2007. godine knjigom tekstova nastalih u rasponu od 1988. do 2002. godine. Riječ je publicističkim radovima: člancima, zapisima, književnim prikazima, putopisima i intervjuima. Skupljeni unutar korica pozamašne knjige, ovi su tekstovi bljesnuli novom snagom, progovorili mudro i dalekovidno, a ujedno se nametnuli kao svjedoci vremena najnovije hrvatske povijesti, a unutar nje i drame istarskog hrvatstva. Knjiga je to što se danas, s potrebnom vremenskom distancom čita kao povijesno vrelo, ukoliko se složimo da je povijest učiteljica života. Biletićeva je knjiga svojevrsni pomoćni udžbenik za proučavanje povijesti žustrih i organiziranih akcija pobornika regionalističkih i autonomaških, proiredentističkih i projugoslavenskih (titoističkih) političkih opcija protiv narodnosnog identiteta Hrvata u Istri. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Dubravko JelčićAutor čiju knjigu danas predstavljamo spada u najuži krug muževa koje smijemo nazvati časnim imenom vrhovi hrvatske intelektualne, znanstvene i duhovne elite, pa čak i moralnom vertikalom našega naroda u vremenu sadašnjem. Ovakvo uvažavanje zaslužio je svojim znanstvenim, književnim, društvenim, prosvjetnim i političkim djelovanjem. Pisac ovih redaka svaki susret s akademikom Jelčićem doživljava kao susret s čovjekom kojega treba pomno slušati. Pored bibliografije i životopis akademika Jelčića zaslužuje pozornost. Rođen je 6. studenoga 1930. u slavonskoj Ateni, Požegi. Gimnaziju je polazio u Slav. Brodu, Novoj Gradiški, Požegi i ponovo u Slav. Brodu, gdje je i maturirao. Slijedi podatak koji svjedoči i dramatičnim godinama njegova života, ali i o žestini represije koju je uspostavio partizanski režim 1945. godine. Premda petnaestogodišnjak Jelčić je 1945. osuđen na 18 mjeseci zatvora zbog širenja antikomunističkih letaka. Komunisti su maloljetnike tretirali kao punoljetne osobe, suprotno međunarodnome pravu.  (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Davor VelnićDavor Velnić (r. 1953.) sve je snažnije nazočan u hrvatskoj književnosti. Živi i stvara u Rijeci. Za njega urednici knjige Nije namjerno... (skice i crteži), pišu da je „nepokorena narav i nepomirljiva misao, zagledan u dolinu prkosa i molitvi, u mutne krajolike ljudske slabosti...", te da „njegovi tekstovi hrabro zahvaćaju neistražene prostore općeprihvaćenih predrasuda; svjedoče nagost svijeta jer narcisoidnost preambicioznih, bijedu razmetljiva intelektualizma i čvrsto savezništvo umišljenosti i ustrašenosti." Davor Velnić je skrenuo pozornost na sebe 1998. godine, prvom knjigom pripovjedaka „Otoci i sjećanja". Već druga knjiga bila je roman „Sveti prah" objavljena u Zagrebu 2000. Treće Velnićevo djelo uzvitlalo je prašinu u književnim krugovima jer je pod naslovom „Čitajući Krležu" iskazao svoj osobni i kritičarski stav prema djelu ovog nekda nedodirljivog književnika, leksikografa i političara, na način koji je razljutio njegove apologete. Velnić je imao hrabrosti otvoreno i autonomno razmišljati o temama koje su bile izvan dosega ideološke neupitnosti. Nakon ove intrigantne knjige objavio je raspravu „U iskonu glagoljice", Rijeka 2002., a 2007. roman „Pola suze" koji je dobro primljen od književne kritike, ali i od čitatelja.(Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Kristina SemenjukKristina Semenjuk cijenjena je pjesnikinja iz Novske. Ondje je rođena 1964. godine, provevši sretno djetinjstvo i mladost. Prezime joj otkriva ukrajinsko etničko podrijetlo. Na žalost, s 18 godina razboljela se i izgubila vid. Ta činjenica nije, na sreću, utjecala na Kristinin životni optimizam, a poglavito ne na njezinu potrebu za lirskim izražavanjem. Stoga knjiga koju predstavljamo nosi karakterističan naslov „I mogu srcem vidjeti", iz kojeg je evidentno da je mlada autorica očinji vid zamijenila vidom srca. U nadahnutom pogovoru ovoj knjizi novljanski književnik Duško Lončar skrenuo je pozornost na sintagmu navedenu u naslovu. On je ispravno zaključio da je srce u Kristininoj poeziji snažna metafora, te da je ono središte individualnosti i mjesto Božanskog djelovanja. Za svakog kršćanina je potpuno jasno što se misli ovom sintagmom. Srce je središte našeg bića i našeg susreta sa Stvoriteljem. Upravo ova činjenica objašnjava optimizam i radovanje svjetlu koji prožimaju pjesme ove mlade autorice. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

NovskaOgranak Matice hrvatske u Novskoj u suradnji sa Župom sv. Tome u Rijiću, objavio je dugo godina zanemaren rukopis «Župa Jazavica i počeci župe sa sjedištem u Novskoj», profesora Vinka Proštenika uz Zagreba. Sve do prije nekoliko godina od javnosti su se krili njegovi rukopisi, nastali još u vrijeme prije Drugog svjetskog rata. Prof. Vinko Proštenik, kao i cijela obitelj Proštenik koja je dala nekoliko snažnih osobnosti u znanstvenom, intelektualnom i crkvenom životu Hrvatske, pao je u svome zavičaju u potpuni zaborav. Rođen je 4. travnja 1884. u Lipovljanima. Gimnaziju je završio u Požegi, a studij staroklasične filologije na Kraljevskom hrvatskom sveučilištu u Zagrebu. Diplomirao je 1907. godine grčki, latinski i hrvatski jezik. Od 1909. pa do umirovljenja 1941. godine radi kao profesor na Kraljevskoj velikoj realnoj gimnaziji, odnosno Prvoj muškoj realnoj gimnaziji u Zagrebu. Kao honorarni nastavnik predavao je latinski jezik na Bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Umro je u Zagrebu 1956. godine.(Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Miljnko JergovićU zagrebačkom ljevičarskim novinama «Jutarnji list» od 14. studenog 2008., objavio je novinar Miljenko Jergović - Fukara srcedrapateljni, provokativni i politikantski članak pod naslovom «Diplomatsko zlostavljanje ukrajinskih profesora», s nadnaslovom «Zašto naš vizni režim ponižava ugledne stručnjake». Novinar M.J. Fukara ogorčeno napada hrvatsko Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija koje u oporbenjačkom gnjevu naziva «Jandrokovićevo ministarstvo», kako bi ponizio i instituciju i osobu koja joj stoji na čelu. Svaki bi normalan Hrvat i hrvatski građanin trebao biti sretan što imamo Državu i stoga bi se s dužnim poštovanjem, pa makar bio i oporba, trebao odnositi prema njezinim ustanovama i dužnosnicima. Osim toga, Fukarina intimizacija s frazom «Jandrokovićevo ministarstvo» je neukusna, nepristojna i nepismena. Naime, pismena je ako prihvatimo pravopis koji je stvorio Vuk Karadžić.(Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

VučemilPjesnička djela Andrije Vučemila spadaju u vrh hrvatske književnosti. Napisao je dvasesetak pjesničkih zbirki, pri čemu je svaka bila nov korak u književnom smislu. Godine 2007. Vučemil je objavio dobro prihvaćenu knjigu stihova o tragediji Gologa Otoka pod naslovom: „...bio jednom jedan otok... Goli Otok". Nakon ove zbirke pojavila se sljedeća pod naslovom „Knjiga puna nade", a iste 2008. djelo koje predstavljamo, posvećeno i proizašlo iz čitanja velikog kršćanskoga mislioca Meistera Eckharta. Andrija Vučemil rođen je 1939. godine u Oplećanima na Duvanjskom polju. Kao mlad čovjek šest je godina robijao na Golom Otoku. Nakon te strašne životne epizode svoj profesionalni i književni život vezao je uz Rijeku. U književnosti se pojavio 1969. godine pjesmom karakterističnog naslova „Na smrt oslonjen". Pored književnog rada bavio se kazališnom djelatnošću i izdavalaštvom. Bio je i urednik književnog časopisa „Književna Rijeka". Pjesme su mu prevedene na nekoliko svjetskih jezika, a dobitnik je prestižne nagrade „A. B. Šimić" i „Dubravko Horvatić". (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Sanja KozlicaSanja Kozlica (r. 15. veljače 1964 u Zagrebu), slikarica, primijenjena umjetnica (ženski nakit) i spisateljica, objavila je do sada dvije zbirke pjesama: „Nebeska ptica" i „Ljubav", te knjigu pripovijesti: „Grijesima do kraja". Pjesma „Škrinjica s blagom" uvrštena joj je u zbirku Zlatka Tomičića „Najdraža pjesma na svijetu". Zbirka „Planetarij duše", ispunjena je pjesničkim uradcima kroz koje autorica progovara o vlastitom doživljaju svijeta, poglavito prirode, zatim prijatelja, obitelji i rodne joj zemlje. U kontekstu teme „Gradišćanski Hrvati u književnosti matičnog naroda" koji pratim tri desetljeća, upozorio bih na nekoliko pjesama Sanje Kozlice. To su: „Prijatelji" posvećena Hrvatima u Šopronu, „Slike iz Domovine" posvećena Gradišćanskim Hrvatima i pjesma „Susret Hrvata". Njezino oduševljenje ovom granom iseljenog hrvatskog naroda potaknuli su naši dragi Koljnofci. O tome je progovorila sam autorica: (Đ. Vidmarović)

 

Add a comment        
Pon, 27-01-2020, 09:23:46

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.