vlastRepublika Hrvatska na putu je uspjeha u uključivanju u euroatlantske integracije, ali je u isto vrijeme u opasnosti prerastanja u nestabilnu zemlju. Stabilnost neke Države ne podrivaju jedino privredni prekršitelji, odnosno korupcionaši, kao što se može steći utisak kod nas u ovome trenutku. Suzbijanje korupcije velik je i odgovoran zadatak USKOK-a i hrvatskoga pravosuđa, a odgovornost uključuje opreznost. Neselektivno uhićenje ljudi koji su osumnjičeni za krimen korupcije može poprimiti oblike hajke, a hajka se u ovakvim slučajevima redovito pretvara u progon političkih neistomišljenika, ili slabljenje protivničke strane, odnosno stranke. U konkretnom slučaju među uhićenicima i optuženima nalaze se jedino pripadnici HDZ-a. Stoga njima oporbena stranka stavlja u opticaj optužnicu čiji je riječnih posuđen iz Haaga, optužujući HDZ kao zločinačku organizaciju. Ako tako jest, a komunisti kada dođu vlast to mogu dokazati provjerenim metodama – to je stvar lukavstva političkoga uma i isljedničkoga umijeća, onda će HDZ i njegovo članstvo biti stavljeno izvan zakona. Ako se to desi, evo nas opet u Staroj Gradiški i Golom Otoku. (Đ.Vidmarović)

Add a comment        
 

 

RusijaU veljači 1613. g. naši predci zakleli su se pred Bogom, u svoje ime i ime potomstva, da će vjerno služiti Caru. Oni su znali da će rod bezumnika koji prekrše kletvu biti zbrisan grijehom s lica zemlje - ukoliko se ne pokaje. Svi se sada nalazimo pod prokletstvom praotaca. Prokletstvo leži na potomcima revolucionara i boraca protiv Boga, koji su srušili Cara i Pravoslavnu Crkvu. Prokletnike muče bolesti, ludila, samoubojstva koja mogu zbrisati njihov rod s lica zemlje, ako se ne pokaju pred Bogom. Ranije su o tome govorili samo svećenici. Ali nedavno su se njima pridružili i znanstvenici. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

PuškinU posljednje se vrijeme pojavilo više knjiga u kojima se govori da je A. S. Puškin bio odvratan kršćanin, skoro satanist. Pojava ovakvih radova nije slučajna. Snage neprijateljske pravoslavlju i Rusiji, usprkos svemu, pokušavaju našeg A. S. Puškina nazvati svojim. Veliku pomoć tome daje i činjenica da su mnogi najvažniji trenuci vjerskog života A. S. Puškina do sada prešućivani. Članak svećenika Aleksija Moroza ima za cilj popuniti ovu prazninu. Bezvremeni je samo Bog i vječita je jedino ona istina koja u sebi nosi energiju Božanske pravde. Ako Puškinovo djelo živi do sada, to znači da izvor njegova nadahnuća ima početak upravo u Nebeskim Naseljima. Cjelokupno stvaralaštvo velikog ruskog pjesnika doslovno je pronizano Božanskom energijom, koja blagotvorno djeluje na životnu snagu čitatelja. Još godine 1937. profesor K. Zajcev, kasniji arhimandrit i čuveni publicist, pisao je: "Duhovnim zdravljem diše Puškinovo pjesničko stvaralaštvo. Nađite nekog drugog pisca čije bi djelo dalo ovako smirujuću i uzvišenu radost, izazivalo ovakav duševni spokoj, i to bez obzira na to što on ponekad postavlja nevjerojatno teška i uznemirujuća pitanja". (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Anto KovačevićPoznati hrvatski političar, bivši politički logoraš u Titovim kazamatima i bivši elokventni zastupnik u Saboru Republike Hrvatske, dr. Anto Kovačević, najavio je knjigu memoarskoga karaktera u koautorstvu s udbašem koji ga je nekada pratio kao političkoga disidenta. O tome je 5. rujna 2010. razgovarao na prvome programu HTV s novinarkom koja ga je pozvala na razgovor o toj zanimljivoj temi, pri čemu nije prema sugovorniku uspijevala zatomiti netrpeljivost.(Đ.Vidmarović)

Add a comment        
 

 

MaljevičGilles Néret: Maljevič 1878.-1935. i suprematizam, «Taschen», Köln-London-Madrid-Tokyo (bez godine izdanja.) U RH izdao Europapress holding d.o.o., u prijevodu Helene Sinković, Zagreb, bez navođenja godine izdanja. Distribuirao «Jutarnji list» na svim kioscima u zemlji. U seriji monografija koje su se prodavale u kioscima širom zemlje, zagrebački novinski magnat Nino Pavić, vlasnik «Europapressholdinga d.o.o., objavio je prošle godine monografiju «Maljevič», francuskog autora Gillesa Néreta. Pozdravili bi smo ovo izdanje, kada se ne bi radilo o manipulaciji sa slikarevom etničkom i kulturnom pripadnošću, čime se vrijeđa prijateljski ukrajinski narod. Za takvo ponašanje u Hrvatskoj ne postoji niti jedan razlog. Tim više, što je u Zagrebu organizirana 1989. velika izložba «Ukrajinska avangarda» kojom se prilikom svaki pismen čovjek mogao uvjeriti u to da Malevič pripada onamo. Uz to napisao sam esej «Čiji su Kazimir Malević i David Burljuk [1]» gdje su, ponovo, pismeni i dobronamjerni ljudi, mogli saznati činjenice o Maleviću. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Crna GoraUgledni hrvatski novinar Večernjega lista objavio je u svojoj kolumni «Politička šahovnica» 8. rujna 2010. članak pod naslovom «Crna Gora pravi susjed», s podnaslovom «Osim Mađarske, možda najmanje nejasnoga sa susjednim zemljama imamo s Crnom Gorom». Nakana članka je upozoriti na Crnu Goru kao dobroga susjeda i prijateljsku državu. No, u toj dobroj želji novinar je malo, kako kažu Crnogorci „prečero". A pretjerao je opisujući crnogorsko-hrvatske kulturne veze, zanemarujući pri tome Hrvate u Boki kotorskoj. (Đ.Vidmarović)

Add a comment        
 

 

GogoljGogolj Nikolaj Vasiljović, rođen je 20. ožujka. 1809. u Soričincima - Poltavska gubernija (Ukrajina), u obitelji sitnoga ukrajinskog vlastelina, dakle, po etničkoj pripadnosti on je Ukrajinac staroga roda. Umro je 21. veljače 1852. u Moskvi. Godina 1829. seli se u Petrograd gdje radi kao odgojitelj po velikaškim kućama. Potom postaje niži činovnik, a jedno vrijeme i predavač povijesti na Univerzitetu u Petrogradu. Prvu svoju priču "Bisavrjuk ili ivanjska noć" objavljuje 1830. g. Rodnom selu Soročincima posvetio je pripovijetku Soročinski sajam. Njegovo djelo, nastalo u krilu romantizma, ubrzo je postalo stožer ruskog i ukrajinskoga književnog realizma. O Gogolju se pisalo različito. Do osamostaljenja Ukrajine nije se smjela isticati njegova pripadnost ukrajinskome narodu. Nakon 1990. ukrajinski književni povjesničari pokušavaju izboriti pravo na ubaštinjavanje Gogolja u korpus nacionalne kulturne baštine, kao pisca dviju domovina. Što se tiče Godoljeve vjere, uglavnom se pisalo na štetu kršćanskog dijela njegovog opusa. Naglašavalo se kako je on "jedan od utemeljitelja fantastičnog realizma, koji je rođeni brat fantastične romantike i preteča simbolizma, u njegovoj mističnoj varijanti".(Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

ScottiU nakladi riječkog ogranka Društva hrvatskih književnika objavljeno je dvojezično talijansko-hrvatsko izdanje zbirke pjesama poznatog riječkog pjesnika Giacomo Scottia, pod naslovom „Nasukani brod/La nave sulle secche". Giacomo Scotti je pripadnik neautohtonog dijela talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Rođen je 1928. u gradiću Saviano pored Napulja. Godine 1947. kao mladi ljevičar vidio je u Jugoslaviji ostvarenje svojih političkih ideala i nastanio se u Rijeci. Bavio se novinarstvom, prevodilaštvom, publicistikom, a najviše poezijom i prozom za djecu i odrasle. Kao književnik i književni prevoditelj stekao je ugled u hrvatskim književnim krugovima. Scotti je plodan autor koji je do sada objavio preko 150 knjiga, pjesama, pripovjedaka, romana, književne i povijesne esejistike, monografijq i antologija na hrvatskom i talijanskom jeziku. Svojim je djelom uspješno povezao suvremenu talijansku i hrvatsku književnost. Za to je nagrađen visokim nagradama Primorsko-goranske županije i grada Rijeke. (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Zaljubljeni vjetarGospodin Zdravko Živković živi u Donjem Miholjcu. Pripada skupini pjesnika-amatera kojih u ovom prekrasnom slavonskom gradu ima toliko da su oformili dvije pjesničke udruge. Za razliku od mnogih amatera, Živković se trudi napredovati u književnom zanatu i postići što višu estetsku relevanciju svojih stihova. To se očituje u zbirci «Zaljubljeni vjetar» (Donji Miholjac, 2009.) koju predstavljamo. Zbirka je podijeljena u četiri ciklusa: «Ljubav»; «Misao»; «Domovina» i «Vjera». Iz navedenih naslova, kao i iz naslova cijele zbirke, naslućuje se njezina predmetno-tematska usmjerenost. Središnji naslov upućuje na autorovo oslanjanje na misao Miguela de Unamuna: «Pustite me da sanjam, ako je taj san moj život – ne budite me!» (Đ. Vidmarović)

Add a comment        
Sub, 26-09-2020, 07:09:25

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.