Boka kotorskaTijekom XVII. i XVIII. vijeka Boka kotorska (misli se na njezin dio koji se nalazio u sastavu Venecije) je doživjela kulturno-ekonomski prosperitet, zahvaljujući snažnoj trgovačkoj mornarici, trgovini sa zaleđem i svim morskim i oceanskim centrima Sredozemlja i Evrope. Nosioci tog prosperiteta su isključivo ovdašnji Hrvati. Hrvatski bokeljski pomorci se u početku sa svojim malenim potencijalima uključuju u antipiratske borbe na moru, sa centrima u sjeverno-afričkoj Barbariji (Tunisu), Ulcinju i Herceg Novom. Nudeći Veneciji baš ono što joj je nedostajalo - ratnike, pomorske trgovce i brodove, oni za uzvrat stječu status pomorskih naselja, općine, trgovačke privilegije i odlikovanja za zasluge u ratovima. Najveću ulogu u pomorskoj trgovini imala je srednjovjekovna hrvatska katolička staleška bratovština Kotorska mornarica, čiji statut datira iz 1463. godine. Pomorska trgovina je, uglavnom, bila tranzitna, ali je bila i izvozne orijentacije, jer su na kotorski trg dolazili proizvodi iz crnogorsko-hercegovačkog zaleđa. Naročito se trgovalo albanskim žitom, grčkim i crnogorskim sirom, vunom, duhanom, kožom, suhim mesom, ribom, smolom, uljem, voskom i dr. Bilo je slučajeva trgovine robljem. U tom snažnom privrednom poletu posebno je prosperirao Perast koji je krajem XVII. i početkom XVIII. vijeka imao preko 200 brodova.(Đ.Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Josipović i KosorNeobaviješteni čitatelj poruka koje posljednjih dva mjeseca hrvatski branitelji šalju Vladi RH i predsjedniku Josipoviću, morao bi steći dojam o iskrenosti jedne strane, a neiskrenosti druge. Branitelji ponovno brane svoju Domovinu od agresije susjedne države. Iako poražena u ratu, današnja Srbija s legitimitetom tobože demokratski ustrojene zemlje, koja je raskrstila s fašističkim režimom Slobodana Miloševića, pokazuje svoje staro lice. Prateći odnose Srbije prema Hrvatskoj posljednjih 12 mjeseci, izjave njihovih najviših političara, te čitajući srbijanski tisak, dolazimo do ozbiljnih zaključaka: Današnja («Tadićeva») Srbija poraz u ratu (1991.-1998.) želi kompenzirati diplomatskim pobjedama u miru. Na prvome mjestu, njezina diplomacija i Vrhovništvo, svijetu nameću vlastitu verziju bliske povijesti.(Đ.Vidmarović)

Add a comment        
 

 

blog...Ne poznajem Mislava Šutala i nemam nikakvog privatnog interesa u ovome sporu. Ali ostaje neugodan osjećaj udara na slobodnu mišljenja. Ukoliko je Predsjednik zloporabio svoje ovlasti i potaknuo hapšenje blogera s kojim je prethodno bio u demokratskoj polemici, tada o tome postupku trebaju razmisliti svi koji javno nastupaju. Hoće li i na njihova vrata pokucati detektivi, uhapsiti ih i maltretirati zbog toga što se nisu slagali s Predsjednikom, odnosno što su njegove političke javne stavove podvrgli svome sudu?...(Đ.Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Ivo JosipovićU subotu, 22. siječnja 2011. jedna od naših TV-stanica prikazala je snimak iz Predsjedničkih dvora na kojemu se vidjela skupina djece kako zanosno pleše u čast Ive Josipovića, dok se ovaj spušta stepenicama iz svoga ureda. Taj nastup djece u sportskim dresovima vrlo je neugodno podsjećao na Titova vremena. Tko je tu djecu doveo na Pantovčak? Zašto djecu prisiljavati da plešu, kao da su na nekome sletu, u službenim prostorijama državnog Predsjednika? Te prostorije nisu sportska dvorana, već ured najvišeg državnog činovnika. Najvišeg Činovnika: ništa manje, niti više! Nemam privatno ništa protiv prof. Josipovića, ali tko mu ima hrabrosti kazati kako je ovo bilo neukusno, čak nedostojno europskog imagea koji si kao Predsjednik želi steći. Zar je toliko narcisoidan, da mu djeca moraju izvoditi program kako bi s osjećao obljubljenim od širokih narodnih masa? Eto, Njega vole! Pa nije on Sai Baba, ili Kim Jong Il? Ako bez toga ne može, neka mu svako jutro plešu Severina i Lepa Brena, naizmjence, a navečer pjevaju Hanka Paldum i Dara Bubamara!(Đ.Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Boka kotorskaGlede doselidbe Hrvata u Crnu Goru i Boku kotorsku, situacija ne bi trebala biti tabu, niti političko opterećenje za bilo koga, jer je, s historiografskog motrišta, problematika jasna. Mnogo je toga još neistraženo i stoga na razini teza, ali bitne su odrednice obrađene i definirane. Događaji koji su još u fazi istraživanja i rekonstrukcije zbog nedostatka primarnih povijesnih vrela, ne smiju se predstavljati kao povijesna istina. Ako se to čini, tada je riječ o nepoštenome radu, čak o banditizmu u historiografiji. Političke igre, poglavito one nacionalističkog karaktera, ovdje su ne samo nepotrebne, već i štetne. Ono što pripada povijesti Hrvata ne smije se prešutjeti, kao što se povijest drugih etnija na ovome prostoru, također ne smije prešutjeti. Loše je i sramotno kada u njima sudjeluju i povjesničari, jer zloporabom svoga znanja štete proučavanju povijesne istine, odvode to proučavanje na krivi put, pa i u ćor-sokak, umjesto da pridonesu objektivnoj interpretaciji povijesnih spoznaja.(Đ.Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Hrvatska zastava na pola kopljaOsamostaljenjem Crne Gore 2006., prestala su šikaniranja i progon Hrvata. Oni su na razini vrha državne politike prihvaćeni kao konstitutivna etnička zajednica, a hrvatski je jezik dobio status službenoga. Na žalost, demografski gubici, ruinirana historijska svijest zbog nasilja od 1918. do 2006., prekid veza s književnim jezikom matičnoga naroda, uporna protuhrvatska promičba i prisiljavanje na autocenzuru, uz djelovanje domaćih jugounitarističkih intelektualaca i svećenika, učinili su svoje. Osim toga, bez loših primisli, oni koji su ostali nakon divljanja četničkih hordi i kilibardinih šovinista, pretežito su stariji ljudi, ili osobe iz miješanih brakova, ili djeca iz takvih brakova, koji sami nisu sigurni u svoj etnički integritet, pa im ga je «nezgodno» isticati.(Đ.Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Radio 101Kako je izvijestila Slobodna Dalmacija od 29. rujna 2010., većina od ukupno 55 zaposlenih na Radiju 101 «plaću nije primila od travnja ove godine, a uz to, već su mjesecima izloženi, kako tvrde neki od njih, sustavnom omalovažavanju i mobingu od članova Uprave, koja je radio preuzela lani, u studenom. Budući da je zaposlenicima Radija 101 voda došla do grla, ovih su dana Upravi zaprijetili štrajkom tražeći isplatu zaostalih plaća. Zbog dugova od oko 19 milijuna kuna, u iznimno teškoj financijskoj situaciji ovih su se dana našli zaposlenici Radija 101.(Đ.Vidmarović)

Add a comment        
 

 

SanaderUhićenje bivšega predsjednika Vlade RH, dr. Ive Sanadera, poprima elemente javne histerije i političke hajke. Premda još nije osuđen, hrvatski mediji već su mu presudili. Koga od novinara briga što po slovu zakona nitko nije kriv dok se dokaže suprotno. Tipično balkanski. Mediji, koji su Snadera kovali u zvijezde dok je bio na vlasti, sada se nadmeću u vrijeđanju njegove osobe, pri čemu ne puštaju na miru niti obitelj. A to je moment koji treba zabrinuti sve slobodoljubive i pravnoj državi odane ljude, jer ukazuje na ruganje pravdi, a možda i na težnju povratka totalitarnosti.(Đ.Vidmarović)

Add a comment        
 

 

Milo ĐukanovićU utorak, 21. prosinca 2010., na mjestu predsjednika Vlade Crne Gore zahvalio se Milo Đukanović. Ova je ostavka izazvala živo zanimanje hrvatskoga tiska. Čak joj je prvi program HTV-a posvetio značajnu minutažu. Premda je riječ o političaru lijeve orijentacije, moguli hrvatskoga medijskoga prostora nisu mu bili skloni. U ovome trenutku njegovu ostavku povezuju s ostavkom Ive Sanadera, odnosno tumače ju kao iznuđenu iz središta zapadnoeuropske političke moći. Osobno nisam bio simpatizer ovoga političara, ali to me ne sprečava ustvrditi kako je riječ o najvećoj ličnosti u suvremenoj povijesti Crne Gore.(Đ.Vidmarović)

Add a comment        
Pon, 27-01-2020, 18:04:19

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.