O suspenziji dekana Ekonomskog fakulteta u Zagrebu

 

Senat Zagrebačkog sveučilišta na svojoj sjednici održanoj 9. veljače potvrdio je odluku rektora Sveučilišta prof. dr. Alekse Bjeliša o suspenziji prof. dr. Darka Tipurića s mjesta dekana Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Za takvu odluku glasovala su 54 člana Senata, četvoro članova bilo je protiv, a osmero se suzdržalo od glasovanja. Pozdravljamo odluku rektora Bjeliša i Senata, ne samo kao korak u borbi protiv korupcije i kriminala, već kao važan korak u borbi za očuvanje (i podizanje) ugleda ključne hrvatske visokoškolske ustanove.

Darko TipurićZbog čega je smijenjen dr. Tipurić, što je presedan, barem u novijoj povijesti Zagrebačkog sveučilišta? Zbog Međunarodne ljetne škole koju Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Na web stranici Ekonomskog fakulteta može se pročitati poziv dekana Tipurić poziva studentima: “Zadovoljstvo nam je pozvati Vas da se uključite u ‘Međunarodnu ljetnu školu’ Ekonomskog fakulteta - Zagreb. Naš su cilj visoki standardi studiranja, mogućnost primjene načela Bolonjske deklaracije, transferibilnost, a prije svega Vaše znanje i dobar uspjeh na studiju. Pri tome je zadovoljstvo studenata u središtu svih naših nastojanja.” Da netko ne bi pomislio da riječ “međunarodna” u nazivu škole znači da će joj prisustvovati i studenti ili čak i predavači iz inozemstva, na istoj web stranici se objašnjava što to zapravo znači: “Međunarodni karakter ljetne škole odrazit će se kroz to što će se pored kolegija koji su dio uobičajenog dodiplomskog studija, ponuditi i neki kolegiji koji se na Ekonomskom fakultetu – Zagreb izvode u okviru Economic and Business International Program (EBIP) i Bachelor Degree in Bussiness (BDIB).” Još se navodi da student može upisati najviše dva kolegija, od kojih svaki traje četiri tjedna, te da je cijena škole 2000 kuna po kolegiju.

I dok se u najavi Međunarodne ljetne škole mogu pročitati moderne odrednice, kao što su međunarodna, Bolonjska deklaracija, transferabilnost (što god da u ovom kontekstu to značilo), zadovoljstvo studenata, škola je postala nešto drugo. Naime, i Povjerenstvo za ocjenu ispravnosti Ljetne škole koje je osnovao rektor Bjeliš, i Ministarstvo obrazovanja, znanosti i športa školi su dali negativnu ocjenu. Studenti su naime u sklopu škole polagali ispite iz kolegija, i te su se ocjene upisivale u indekse, i time postale jednakovrijedne onima zarađenim na redovitim ispitnim rokovima. Na nekim je ispitima prolaznost bila stopostotna, a ukupno daleko iznad prolaznosti na redovitim ispitnim rokovima. Da ta, ‘redovita’ prolaznost i nije prevelika svjedoči i broj od 5000 studenata koliko ih je kroz tri godine prošlo kroz školu. Dakle, studenti koji pohađaju Ljetnu školu usred ljeta, u vrijeme najvećih vrućina, u srpnju i kolovozu, postižu daleko bolji uspjeh slušajući iste kolegije koje predaju profesori istog fakulteta, nego što im to uspijeva tijekom školske godine. Bit će ipak da je stvar u onih 2000 kuna po kolegiju. A i sami studenti su, prema pisanju Večernjeg lista, školu nazivali legalnom kupovinom ispita jer su se nepoloženi ispiti u redovnoj studijskoj godini mogli za dvije tisuće kuna slušati u Ljetnoj školi, a dobivena ocjena upisivala se u indeks. U te tri godine rada Ljetne škole, studenti su platili negdje između 10 (ako su polagali, oprostite, upisivali samo jedan kolegij) i 20 (ako su upisivali dva kolegije) milijuna kuna, što znači da su predavači, na čelu s dekanom Tipurićem, malo popravili svoj standard.

Ako je ta škola tako kvalitetna, zbog čega dekan Tipurić nije natjerao sebi podređene profesore da tako kvalitetno rade tijekom školske godine? Mogli bismo postaviti još mnogo pitanja, ali ne ćemo više glumiti naivce. Radi se jednostavno o “poslu” kojem je jedini cilj zarada, odnosno, još jednostavnije, radi se o kupoprodaji ispita. Naravno da je tako nešto teško, ili nemoguće dokazati, jer je sve pravno gledano zakonito, ali ako nešto laje kao pas i izgleda kao pas, onda to nešto jest pas. I što je apsolutno sigurno, takva stvar ne podiže ugled Fakulteta i Sveučilišta, naprotiv. I stoga je odluka rektora Bjeliša i Senata Sveučilišta posve opravdana i jedina moguća. Na stranu to što prof. Tipurić izjavljuje da je Ljetna škola samo povod, da se radi o šestomjesečnoj hajci na njega, u Hrvatskoj od ‘viđenijih’ osoba ionako nitko nije ni za što kriv, uvijek su u pitanju spletke i hajke.

Uloga rektora i Senata postaje u današnjim vremenima sve značajnija, baš u svezi podizanja ugleda visokoškolskog obrazovanja. Posebice kad se sjetimo donedavnog ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca, koji je kao glavni problem Hrvatske vidio neobrazovanost, odnosno činjenicu da samo 7% Hrvata ima završen fakultet, pa ga je želio riješiti parolom “Svakom djetetu e-mail adresa i prijenosno računalo, svakom srednjoškolcu mjesto na fakultetu, a svakom studentu diploma”. Slažemo se da je nužno podići razinu obrazovanja u Hrvatskoj, ali se to ne smije činiti ‘napuhavanjem’ brojki, odnosno, ‘štancanjem diploma’. Dakle, ne smije se žrtvovati kvaliteta studija da bi se povećao broj Hrvata s diplomama. Potrebno je nešto drugo, potrebno je pokazati mladim ljudima da se studirati isplati, i u duhovnom smislu, i u materijalnom smislu. A to znači stvoriti društvo u kojem će na vodećim mjestima biti najbolji studenti odnosno stručnjaci, potrebno je zaustaviti negativnu selekciju koja ima tako pogubne posljedice za Hrvatsku. To je, međutim, tema za zasebnu raščlambu.

Kao što pozdravljamo odluku rektora i Senata Zagrebačkog sveučilišta, tako pozdravljamo i akciju Indeks, odnosno pokušaj raščišćavanja korupcije na Prometnom fakultetu u Zagrebu, i to je korak k zaustavljanju rušenja ugleda Zagrebačkog sveučilišta. No, kao akademski građani smo malo skeptični gledajući sudske presude. Smatramo, naime, da bi mogle postojati i druge kazne za profesore i studente koji su sudjelovali u kupoprodaji upisa na fakultet i ispita. Ne bi li integritet fakulteta i Sveučilišta najbolje bio zaštićen kada bi profesorima prijetila trajna zabrana rada u školstvu, a studentima trajna zabrana studiranja? Posrednicima neka ostanu novčane i/ili zatvorske kazne, ali ljudima koji kupoprodajom upisa i ispita zloupotrebljavaju akademske slobode nije mjesto na sveučilištu, a pogotovo onom koje drži do svog ugleda!

 

D.J.L.

Uto, 12-11-2019, 11:26:32

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.