Što zapravo znači “liderstvo u regiji“?

 

Zapadni BalkanMnogim predsjedničkim kandidatima, prvenstveno Ivi Josipoviću, Nadanu Vidoševiću, Draganu Primorcu i Vesni Pusić puna su usta “regije” i toga kako će, ako postanu hrvatskim predsjednikom, učiniti Hrvatsku vodećom u regiji, ili kako to oni hrvatski kažu “liderom u regiji”. Pri tome, jasno, ne kažu što to uopće znači biti “lider u regiji”, prema kojim se kriterijima određuje to njihovo liderstvo.

Ono što čovjeku prvo padne napamet, gospodarsko je stanje u pojedinim zemljama. Pogotovo u današnje vrijeme, kada materijalno u glavama političara diljem svijeta, te u svim velikim medijima u potpunosti zasjenjuje bilo što nematerijalno. Pogledajmo stoga kakvo je stanje gospodarstva u našoj “regiji”, odnosno, da budemo jasni i sadašnjem predsjedniku Hrvatske, u našem “regionu”.

No, za razliku od navedenih političara, bavit ćemo se brojkama. Čvrstim i objavljenim. Izvor podataka koje donosimo je Svjetska banka, koja svake godine objavljuje gospodarske pokazatelje za sve države svijeta, te za pojedine zajednice država. Svi podatci u navedeni u ovom članku mogu se provjeriti na web adresi

http://en.wikipedia.org

Ne tvrdimo da je bruto nacionalni dohodak (BDP) po glavi stanovnika jedini pokazatelj gospodarskog stanja u nekoj državi, ali je u svakom slučaju glavni pokazatelj. Potražili smo dakle podatke o BDP po glavi stanovnika za Hrvatsku, za države “u regiji”, koju čine države bivše Jugoslavije, bez Slovenije, ali s Albanijom, Rumunjskom i Bugarskom, te za države koje čine prirodno, srednjeeuropsko okruženje Hrvatske: Mađarsku, Sloveniju, Austriju, Njemačku, Češku, Slovačku i Poljsku. Podatci se odnose na 2008. godinu. BDP po glavi stanovnika Hrvatske iznosi 15.636$, i taj smo iznos prikazali indeksom 100.

Hrvatska 100

“Regija” Srednja Europa

Crna Gora 46

Poljska 88

Svijet 58

Srbija 44

Mađarska 99

EU 190

BiH 31

Slovačka 112

Makedonija 30

Češka 132

Albanija 25

Slovenija 171

Kosovo 12

Njemačka 284

Austrija 313

Rumunjska 59

Bugarska 42

Dakle, Hrvatska je, prema BDP-u po glavi stanovnika, gospodarski daleko iznad svih država “regiona”, a posebice se to odnosi na države bivše Jugoslavije (osim Slovenije). Što bi dakle Hrvatskoj trebalo donijeti liderstvo u “regionu”, odnosno, kako se to već otvoreno naziva “Jugosfera”? Trebalo bi donijeti približavanje tom okruženju, odnosno, njeno relativno osiromašivanje. Podatci nepobitno pokazuju da je Hrvatska toliko ispred tih država da ne samo da je neprikosnoveni gospodarski lider u tom okruženju, već se nikakvim zdravorazumskim argumentima ne može braniti njeno svrstavanje uz te zemlje. Razvidno je isto tako da je Hrvatska mnogo bliže prosjeku EU nego što je prosjeku “regiona”. Usporedimo li Hrvatsku s podatcima za njeno srednjeeuropsko okruženje, jasno je da je tamo spadamo, a nikako na nekakvi Zapadni Balkan, ili u nekakvu Jugosferu. Tu ima država od kojih nešto bolje stojimo (Poljska, Mađarska), onih od kojih stojimo nešto lošije (Slovačka, Češka), te onih koje trebamo postaviti kao cilj koji treba dostići u bližoj (Slovenija) ili nastojati dostići u nešto daljoj budućnosti (Njemačka, Austrija).

Zanimljivo je pogledati i sljedeću tablicu. Izvor podataka ponovno je Svjetska banka. U njoj smo usporedili relativan napredak pojedinih republika bivše Jugoslavije (mjeren ponovno BDP-em po glavi stanovnika) u razdoblju od 1990. do 2008., dakle, usporedili smo prošlu godinu s posljednjom prijeratnom godinom. Ponovno smo Hrvatskoj dodijelili indeks 100:

Hrvatska 100

Crna Gora 107

Srbija 69

BiH 50

Makedonija 59

Slovenija 149

Vidljivo je sa su se od nas gospodarski bolje razvijale Slovenija i Crna Gora, što ne treba čuditi s obzirom da se radi o državama na čijem teritoriju nije bilo ratnih razaranja, ili su bila zanemariva (Slovenija). Ostale države nastale raspadom bivše Jugoslavije napredovale su daleko sporije od Hrvatske, koja je, usput budi rečeno, zbog nametnutog joj rata tek 2003. godine dosegla gospodarske parametre iz 1990., opet prema podatcima Svjetske banke. Daleko od toga da Hrvatska nije mogla napredovati daleko bolje, poglavito u posljednjem desetljeću, ali je i ovako posve razvidno koliko je Hrvatska bila sprječavana u razvoju u Jugoslaviji.

Dakle, što bi moglo značiti obećanja gore navedenih predsjedničkih političara da će se boriti da Hrvatska postane “lider u regiji”? Za Hrvatsku bi to gospodarski značilo samo nazadovanje. Ono što postoji u smislu regija osim gospodarstva je politika, a u svezi nje bi jedina stvar o kojoj se može govoriti bila briga za hrvatske građane i sve ostale Hrvate koji žive u području “regiona”. Od navedenih političara nitko ništa konkretno o tome nije rekao, osim što bi neki od njih hrvatskim državljanima koji žive izvan Hrvatske oduzeli pravo glasa! O bilo kakvim drugim političkim vezama s tim državama sve su rekli hrvatski građani na referendumu 1991. godine. Samo po sebi se razumije da nismo protiv civiliziranih odnosa s tim državama.

Da zaključimo, toliko spominjano “liderstvo u regiji” u najboljem je slučaju politička floskula, a u svakom drugom opasnost i pogibelj za Hrvatsku.

D.J.L.

Pet, 20-09-2019, 04:48:26

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.