Ni na Istoku, niti na Zapadu baš ništa novo 

 

Sveopćem organiziranom medijskom i, dijelom, političkom uzdizanju, kako kažu, trijumfa odnosno uvjerljive pobjede demokratskih snaga na parlamentarnim izborima u Srbiji pridružila se i emisija «Otvoreno» 1. programa Hrvatske televizije emitirana u ponedjeljak, 12. svibnja 2008. Toliko hvalospjeva gosp. Boris Tadić valjda nije nikada čuo. Urednica i voditeljica emisije Dijana Čuljak Šelebaj pozvala je u emisiju već standardnu i uhodanu ekipu gostiju, saborskog zastupnika SDS-a Milorada Pupovca, te vječite «nezavisne» komentatore Ivu Banca i Branka Caratana. Gosti u beogradskom studiju bili su Aleksandar Marton iz Lige socijaldemokrata Vojvodine (stranke koja se utopila u Tadićev ZES), Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora Srbije, te jedan srpski, naravno nezavisni, novinar/analitičar čije ime nisam zapamtio. Iz splitskog studija HTV-a čuli smo, koliko mu je to bilo dozvoljeno, predsjednika HSP-a Antu Đapića.

Cijela je emisija bila zamišljena kao glorifikacija Tadićeve koalicije Za europsku Srbiju, njenog izbornog rezultata, te demokratskog i proeuropskog zaokreta Srbije. Tek je na trenutak opći konsenzus o demokratskoj proeuropskoj Srbiji sudjelujućih (uz iznimku gosp. Đapića) narušio dr Banac komentarom da tek treba vidjeti kako će se demokratizirati radikali Vojislava Šešelja, te pristaše Koštunice i novo-miloševićevci. Gosp. Pupovac nije propustio priliku napasti hrvatske stranke izjavom da su «neke hrvatske stranke priželjkivale pobjedu radikala». «Hrabri» upit izrazito ulizivački raspoložene voditeljice, 'O kojim se to strankama radi', Pupovac je, naravno, posve ignorirao, a voditeljica je, isto tako naravno, posve ignorirala svoje pitanje. Valjda nije medijski atraktivno.

Nije se, međutim, u dva navrata ustručavala prekinuti istupe gosp. Đapića, koji su, usput budi rečeno, trajali ukupno možda tri minute, daleko kraće od istupa bilo kojeg drugog od govornika. Prvi put kad se gosp. Đapić usudio primijetiti da je član Tadićeve koalicije ZES i Srpski pokret obnove Vuka Draškovića koji je za potpunu rehabilitaciju četničkog pokreta, što je u Srbiji i učinjeno (što je gosp. Pupovac u svojoj bezobraznosti nazvao provokacijom, na što je Đapić jedva stigao replicirati da se radi o činjenici), te drugi put, pri kraju emisije kad je gosp. Đapić primijetio da se Tadić smješkao u Hrvatskoj na proslavi 150. obljetnice rođenja Nikole Tesle, da bi desetak dana nakon toga izjavio da je «Oluja nekažnjeni zločin». Tu je izjavu voditeljica Čuljak prekinula s 'O tome ćemo drugom prilikom'.

A da Hrvatskoj televiziji nisu važne činjenice, već valjda njena 'programska vizija', svjedoči i lažno predstavljanje samih rezultata izbora, što vrijedi i za većinu drugih glavnih medija. Govori se o 'uvjerljivoj pobjedi demokratskih snaga', 'porazu radikala', o tome da su 'socijalisti preuzeli dio glasača radikala'. Da ne kažemo da se o socijalistima čak govori i kao o 'novim socijalistima'. To je vjerojatno priprema da ih se nazove reformiranim socijalistima ako će koalirati s Tadićem. Brojke, međutim, govore drugačije:

1) Srpska radikalna stranka dobila je 29,1 % glasova, što je 0,4 % više nego na izborima 2007. Broj mandata im je istina, pao za 4.

2) Koštuničina DSS dobila je 5,4 % glasova manje nego 2007., što i nije neočekivano budući da se radi o stranci čiji je čelnik bio predsjednik Vlade države siromašnih i nezadovoljnih građana.

3) Socijalistička stranka Srbije, novo-miloševićevci, dobila je 7,9 % glasova, što je 2 % više nego 2007., ali sada u koaliciji sa strankama PUPS i Jedinstvena Srbija.

4) Tadićeva koalicija ZES dobila je 5,5 % više glasova nego stranke koje čine tu koaliciju 2007.

Jedini zaključak koje je moguće izvesti iz ovih činjenica je taj da je ZES dobio mandata koliko je dobio zahvaljujući koaliranju, budući da tek 4,7 % glasova nije bilo za stranke koje su ušle u parlament, naspram 10,8 % takvih glasova 2007.

A zapravo se nije promijenilo ništa imalo značajno: stranke koje bi se u Hrvatskoj nazivale u najmanju ruku ekstremističkima, tj. Srpska radikalna stranka (Šešelj-Nikolić), Demokratska stranka Srbije (Koštunica) i Socijalistička partija Srbije (Milošević-Dačić) dobila je 48,3 % glasova, odnosno 127 mandata, a «Demokratske proeuropske stranke» 43,9 % glasova, odnosno 116 mandata. Navodnici stoje zato jer pokret kojem je na čelu čovjek koji Oluju naziva nekažnjenim zločinom, a važan je član zagovornik četnika nije i ne može biti ni demokratski niti proeuropski, koliko god ga takvim nazivali hrvatski mediji. Pitamo se tko je tu pobjednik. Zapravo se ne pitamo. To je jasno i to znamo. Na istoku, dakle, ništa novo. Nažalost, niti na zapadu.
 
D. J. L.

{mxc}

Uto, 25-03-2025, 19:39:21

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.