Ni na Istoku, niti na Zapadu baš ništa novo 

 

Sveopćem organiziranom medijskom i, dijelom, političkom uzdizanju, kako kažu, trijumfa odnosno uvjerljive pobjede demokratskih snaga na parlamentarnim izborima u Srbiji pridružila se i emisija «Otvoreno» 1. programa Hrvatske televizije emitirana u ponedjeljak, 12. svibnja 2008. Toliko hvalospjeva gosp. Boris Tadić valjda nije nikada čuo. Urednica i voditeljica emisije Dijana Čuljak Šelebaj pozvala je u emisiju već standardnu i uhodanu ekipu gostiju, saborskog zastupnika SDS-a Milorada Pupovca, te vječite «nezavisne» komentatore Ivu Banca i Branka Caratana. Gosti u beogradskom studiju bili su Aleksandar Marton iz Lige socijaldemokrata Vojvodine (stranke koja se utopila u Tadićev ZES), Sonja Biserko, predsjednica Helsinškog odbora Srbije, te jedan srpski, naravno nezavisni, novinar/analitičar čije ime nisam zapamtio. Iz splitskog studija HTV-a čuli smo, koliko mu je to bilo dozvoljeno, predsjednika HSP-a Antu Đapića.

Cijela je emisija bila zamišljena kao glorifikacija Tadićeve koalicije Za europsku Srbiju, njenog izbornog rezultata, te demokratskog i proeuropskog zaokreta Srbije. Tek je na trenutak opći konsenzus o demokratskoj proeuropskoj Srbiji sudjelujućih (uz iznimku gosp. Đapića) narušio dr Banac komentarom da tek treba vidjeti kako će se demokratizirati radikali Vojislava Šešelja, te pristaše Koštunice i novo-miloševićevci. Gosp. Pupovac nije propustio priliku napasti hrvatske stranke izjavom da su «neke hrvatske stranke priželjkivale pobjedu radikala». «Hrabri» upit izrazito ulizivački raspoložene voditeljice, 'O kojim se to strankama radi', Pupovac je, naravno, posve ignorirao, a voditeljica je, isto tako naravno, posve ignorirala svoje pitanje. Valjda nije medijski atraktivno.

Nije se, međutim, u dva navrata ustručavala prekinuti istupe gosp. Đapića, koji su, usput budi rečeno, trajali ukupno možda tri minute, daleko kraće od istupa bilo kojeg drugog od govornika. Prvi put kad se gosp. Đapić usudio primijetiti da je član Tadićeve koalicije ZES i Srpski pokret obnove Vuka Draškovića koji je za potpunu rehabilitaciju četničkog pokreta, što je u Srbiji i učinjeno (što je gosp. Pupovac u svojoj bezobraznosti nazvao provokacijom, na što je Đapić jedva stigao replicirati da se radi o činjenici), te drugi put, pri kraju emisije kad je gosp. Đapić primijetio da se Tadić smješkao u Hrvatskoj na proslavi 150. obljetnice rođenja Nikole Tesle, da bi desetak dana nakon toga izjavio da je «Oluja nekažnjeni zločin». Tu je izjavu voditeljica Čuljak prekinula s 'O tome ćemo drugom prilikom'.

A da Hrvatskoj televiziji nisu važne činjenice, već valjda njena 'programska vizija', svjedoči i lažno predstavljanje samih rezultata izbora, što vrijedi i za većinu drugih glavnih medija. Govori se o 'uvjerljivoj pobjedi demokratskih snaga', 'porazu radikala', o tome da su 'socijalisti preuzeli dio glasača radikala'. Da ne kažemo da se o socijalistima čak govori i kao o 'novim socijalistima'. To je vjerojatno priprema da ih se nazove reformiranim socijalistima ako će koalirati s Tadićem. Brojke, međutim, govore drugačije:

1) Srpska radikalna stranka dobila je 29,1 % glasova, što je 0,4 % više nego na izborima 2007. Broj mandata im je istina, pao za 4.

2) Koštuničina DSS dobila je 5,4 % glasova manje nego 2007., što i nije neočekivano budući da se radi o stranci čiji je čelnik bio predsjednik Vlade države siromašnih i nezadovoljnih građana.

3) Socijalistička stranka Srbije, novo-miloševićevci, dobila je 7,9 % glasova, što je 2 % više nego 2007., ali sada u koaliciji sa strankama PUPS i Jedinstvena Srbija.

4) Tadićeva koalicija ZES dobila je 5,5 % više glasova nego stranke koje čine tu koaliciju 2007.

Jedini zaključak koje je moguće izvesti iz ovih činjenica je taj da je ZES dobio mandata koliko je dobio zahvaljujući koaliranju, budući da tek 4,7 % glasova nije bilo za stranke koje su ušle u parlament, naspram 10,8 % takvih glasova 2007.

A zapravo se nije promijenilo ništa imalo značajno: stranke koje bi se u Hrvatskoj nazivale u najmanju ruku ekstremističkima, tj. Srpska radikalna stranka (Šešelj-Nikolić), Demokratska stranka Srbije (Koštunica) i Socijalistička partija Srbije (Milošević-Dačić) dobila je 48,3 % glasova, odnosno 127 mandata, a «Demokratske proeuropske stranke» 43,9 % glasova, odnosno 116 mandata. Navodnici stoje zato jer pokret kojem je na čelu čovjek koji Oluju naziva nekažnjenim zločinom, a važan je član zagovornik četnika nije i ne može biti ni demokratski niti proeuropski, koliko god ga takvim nazivali hrvatski mediji. Pitamo se tko je tu pobjednik. Zapravo se ne pitamo. To je jasno i to znamo. Na istoku, dakle, ništa novo. Nažalost, niti na zapadu.
 
D. J. L.

KOMENTARI ČITATELJA 

#1 Tadićev otacdtuckar 2008-05-14 13:37
nije zanemariva niti činjenica da je Tadićev otac ČETNIK, da je s tih pozicija i djelovao u srpskom parlamentu. Kako je Tadić mlađi odrastao u koći uz svog oca, sigurno nije formiran odgojem tako da su njegovi životni stavovi dramatično drugačiji iod očevih. Dakle, prije će biti da je demokratsko ruho kojim se Tadić obavija, samo pragmatična vanjština kojom se osvaja vlast. Njegove izjave ionako povrđuju njegovu "demokratičnost " spram Hrvatske !
Prijavi Administratoru

Budući da je trenutačno dopušteno komentiranje samo registriranim korisnicima, molimo sve one koji žele komentirati da se, ako već nisu, najprije registriraju na Portalu kako bi dobili svoje korisničko ime zaštićeno lozinkom. Tri jednostavna koraka za registraciju objašnjena su ovdje, a u slučaju poteškoća dovoljno je javiti se Administratoru.

Prijava/odjava s Portala Hrvatskoga kulturnog vijeća

Zadnje vijesti

Zadnji komentari

Najave

30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu 30. svibnja - Misa za poginule branitelje na Medvedgradu Povodom ustanovljenja prvog višestranački izabranog Hrvatskog Državnog Sabora i nekadašnjeg Dana Hrvatske Državnosti te dana branitelja grada Zagreba, u srijedu... Više...

Tko je na vezi?

  • 13 gostiju

Uvjeti korištenja

Portal HKV-a

Izvorni prilozi objavljeni na ovom portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje imena autora, odnosno izvora.

Licenca GNU

Naša udruga

Hrvatsko kulturno vijeće

HKV djeluje od 2006. i nezavisna je udruga građana s više od 1300 članova, mahom hrvatskih intelektualaca.

Kontakti

Stranice članova

Učlani se i predstavi

Članovi naše udruge ugledni su intelektualci, umjetnici, književnici, političari, novinari, poslovni ljudi i studenti. Predstavite se i vi!

Članovi

Izbor publikacija

Izaberi, pročitaj, preporuči

U pripremi imamo cijeli niz zanimljivih publikacija koje će se moći naručiti preko Portala. Rado ćemo poslušati i vaše preporuke.

Trenutna ponuda

Prijava na Portal