Predložene promjene GI „U ime obitelji" ne mogu utjecati na temeljni problem hrvatske politike, dvostranačje

Žalosna je činjenica da hrvatski građani svoju većinsku volju ne mogu danas više drugačije ostvariti nego referendumom. To zorno ukazuje na veliku krizu demokratskih institucija i veliki jaz između onih koje se predstavlja i onih koji ih predstavljaju, od predsjednika Republike, vlade RH pa sve do Sabora RH i saborskih zastupnika. Stoga možda nije čudno što nakon referenduma o braku, uspješno prikupljenim potpisima za referendum o ćirilici te tzv. outsourcingu, u najavi hrvatske građane osim ZakonSlažemo se da izborni zakon treba mijenjati, da postojeći praktički osigurava izmjenu dviju najvećih stranaka na vlasti, Referendum-o-izb-sustavuu kombinaciji s koalicijskim partnerima, kako onim stalnim, tako i onim koji mijenjaju stranku kojoj će se prikloniti. Posljedice takvog dvostranačja u Hrvatskoj nažalost osjećamo već dugo, a Hrvatska unazad petnaestak godina stalno nazaduje dok se dvije "mafije" izmjenjuju na vlasti.referenduma protiv tzv. monetizacije autocesta čeka i referendum za promjenu načina izbora zastupnika u hrvatskom Saboru, koji se odista pretvorio o mašinu za izglasavanje zakona koje predlaže izvršna vlast.

Točnije, građanska inicijativa „U ime obitelji" predstavila je svoje već dulje vremena najavljivano referendumsko pitanje u svezi promjene izbornog zakona putem promjene Ustava Republike Hrvatske. Prvi odjeci na tu inicijativu mogu se svesti na to da se do sada nitko nije izravno izjasnio protiv nje, a neki su je dočekali s oduševljenjem. Međutim, postavlja se pitanje hoće li ta inicijativa zaista doprinijeti i u kojem opsegu svrsi kojoj je namijenjena. Treba reći i da su organizatori Inicijative najavili odustajanje od referenduma ako Sabor izmijeni izborni zakon.

Inicijativa nudi lijepe riječi

Slažemo se da izborni zakon treba mijenjati, da postojeći praktički osigurava izmjenu dviju najvećih stranaka na vlasti, u kombinaciji s koalicijskim partnerima, kako onim stalnim, tako i onim koji mijenjaju stranku kojoj će se prikloniti. Posljedice takvog dvostranačja u Hrvatskoj nažalost osjećamo već dugo, Referendum-o-izb-sustavua Hrvatska unazad petnaestak godina stalno nazaduje dok se dvije "mafije" izmjenjuju na vlasti.

Kada se pročita kako inicijativu predstavljaju članovi njenog organizacijskog odbora, to zvuči dobrodošlo. Tako odvjetnik Krešimir Planinić kaže: „Objavljujemo referendumsko pitanje s više ustavnih načela, a koja bi bila primjenjiva ili većinom primjenjiva već od narednih parlamentarnih izbora. Najbitnije što želimo naglasiti istaknuto je u napisu: 'Birajmo zastupnike imenom i prezimenom.'"

Dr. Željka Markić pak zaključuje: „Smatramo da će ova promjena izbornoga sustava, ako tako odluče hrvatski birači, omogućiti da u Hrvatski sabor ulaze ljudi koji imaju sposobnosti, a ne podobnosti. Ljudi koji će biti odgovorni biračima i znati zastupati interese svih nas, a ne interese nekih odabranih skupina".

Što bi inicijativa, čak i kada bi u potpunosti uspjela, stvarno donijela tj. promijenila?

Postavimo ipak pitanje što bi inicijativa i da uspije stvarno novoga donijela i kolike su opasnosti da se njezini ciljevi ovako kako je predložena izigraju? Od pet novina koje se inicijativom PrijedlogDrugi dobrodošao prijedlog je smanjivanje izbornog praga s 5% na 3%, što bi nešto smanjilo broj glasova koji se prelijevaju najvećim strankama, dok god se bira razmjernim izbornim sustavom. Ali, ovdje se ipak radi o manjim korekcijama a ne o suštinskim izmjenama koje mogu dovesti samo do toga da jedna ili eventualno dvije manje stranke uđu u Sabor, s po jednim zastupnikom, a prije to nisu mogle.predlažu, jedna je, kažimo tako, tehnička, a to je uvođenje glasovanja dopisnim i elektroničkim putem. To je svakako poželjno, kao i jednom za svagda sređeni popisi birača. Dakako, to su pitanja koja se ne određuju izravno Ustavom, pa ostaje za vidjeti kako će se referendumska volja za ovo i ostala konkretna rješenja pretočiti u izborne zakone kako je to primjereno.

Drugi dobrodošao prijedlog je smanjivanje izbornog praga s 5% na 3%, što bi nešto smanjilo broj glasova koji se prelijevaju najvećim strankama, dok god se bira razmjernim izbornim sustavom. Ali, ovdje se ipak radi o manjim korekcijama a ne o suštinskim izmjenama koje mogu dovesti samo do toga da jedna ili eventualno dvije manje stranke uđu u Sabor, s po jednim zastupnikom, a prije to nisu mogle.

Ostala tri prijedloga su preferencijalno glasanje za saborskog zastupnika bez ikakvog praga, do tri kandidata s jedne liste, zabrana predizbornih koalicija i promjena izbornih jedinica kako bi svaka od županija, kao i Grad Zagreb, bili cijeli u jednoj izbornoj jedinici i shodno tome smanjenje broja izbornih jedinica.

Te tri predložene promjene, iako možda mogu zazvučati značajnim, zapravo bi imale tek učinak više kozmetičke prirode, nego što bi stvarno utjecale na promjenu političkog stanja u Hrvatskoj.

Liste sastavljaju stranke, i brzo bi se „prilagodile" preferencijalnom glasovanju

Nije teško zamisliti kako će se predložene promjene i njihov duh zaobići jednom kad dođu u praksu, pogotovo imajući u vidu način na koji Hrvatski sabor funkcionira. Preferencijalno glasovanje, koje se najavljuje kao temelj inicijative, iznjedrilo bi do 3 kandidata po izbornoj listi, i naizgled opravdalo slogan inicijative, „Birajmo zastupnike imenom i prezimenom". Tako bi, recimo, od 5 ili 6 kandidata s liste HDZ-a ili SDP-a, njih troje preferencijalno bili izabrani s „imenom i prezimenom".

No, što tada? Kako bi oni glasovali u Saboru? Naravno, onako kako odluči vrh njihove stranke, kao što je to bilo uvijek do sada u Hrvatskoj, uz nekoliko iznimaka koje se vjerojatno mogu nabrojiti na prste jedne ruke. Problem je u tome što je Hrvatski Sabor na žalost stroj za izglasavanje u kojem uvijek pobjeđuje ona strana koja podupire trenutnu izvršnu vlast!

Ako bi se, primjerice, neki zastupnici suprotstavili volji stranke, „stranka" bi, ako bi se radilo o imalo važnoj stvari, odmah tog „otpadnika" mogla izbaciti iz svojih redova, zajedno s njegovim „imenom i prezimenom"! A stranke bi lako mogle obvezati svoje članove unaprijed potpisati obvezu da svoj mandat vrate stranci.

KadroviMoguće je isto lako zamisliti scenarij po kojem bi vodstva stranaka pazila da na liste dođe „provjereni kadar", pravi „stranački ljudi", na to ne može utjecati nitko i nikakva inicijativa izvan tih stranaka. Drugim riječima, stranke bi na svoje liste stavile podobne, a ne nužno sposobne, pa bi preferencijalno glasovanje između takvih kandidata donijelo tek lažni privid da u Hrvatski Sabor ulaze ljudi s „imenom i prezimenom".Osim toga, moguće je isto lako zamisliti scenarij po kojem bi vodstva stranaka pazila da na liste dođe „provjereni kadar", pravi „stranački ljudi", na to ne može utjecati nitko i nikakva inicijativa izvan tih stranaka. Drugim riječima, stranke bi na svoje liste stavile podobne, a ne nužno sposobne, pa bi preferencijalno glasovanje između takvih kandidata donijelo tek lažni privid da u Hrvatski Sabor ulaze ljudi s „imenom i prezimenom".

Što se tiče načela „jedna stranka – jedna lista", odnosno zabrane predizbornog koaliranja, hrvatski bi političari i to vrlo lako mogli zaobići. Jednostavno bi, primjerice, javno rekli, što im nitko ne može zabraniti, s kim bi nakon izbora voljeli koalirati. Takva bi poruka bila jasna poput predizborne koalicije. Osim toga, teorijski gledano, predizborne koalicije mogu biti programskog karaktera, dok su one poslije izbora isključivo trgovanje položajima.

Prijedlog o tome da cijeli Grad Zagreb bude u istoj izbornoj jedinici, kao i da svaka županija bude u jednoj izbornoj jedinici ne donosi baš ništa novo u smislu biranja ljudi s „imenom i prezimenom".

NaivnostPredložena inicijativa, kad bi i uspjela, ni u kojem slučaju ne bi u Sabor dovela ljude „koji će biti odgovorni biračima i znati zastupati interese svih nas, a ne interese nekih odabranih skupina". Vjerovati u to, politička je naivnost, i davanje lažne nade građanima, pogotovo onima koji tek pročitaju ono što organizacijski odbor Inicijative kaže da bi Inicijativa donijela, a ne razmisle o tome da li bi to zaista tako bilo.Ako će najjače stranke u Hrvatskoj, HDZ i SDP, biti protiv ovakve inicijative, to ne će biti zbog toga što se boje njenog možebitnog uspjeha, već stoga što se boje nekakve promjene izbornog zakona koja bi imala šanse „razdrmati" dvostranačje u Hrvatskoj.

Predložena inicijativa ne može nikako riješiti ključni problem, „dvostranačje"

Predložena inicijativa, kad bi i uspjela, ni u kojem slučaju ne bi u Sabor dovela ljude „koji će biti odgovorni biračima i znati zastupati interese svih nas, a ne interese nekih odabranih skupina". Vjerovati u to, politička je naivnost, i davanje lažne nade građanima, pogotovo onima koji tek pročitaju ono što organizacijski odbor Inicijative kaže da bi Inicijativa donijela, a ne razmisle o tome da li bi to zaista tako bilo.

Dok god u Hrvatskoj postoje samo dvije jake i značajne stranke, do bitnije promjene nabolje moglo bi doći jedino ako bi jedna od tih stranaka „okrenula list" i počela raditi u interesu svakog žitelja Lijepe Naše i svih nas. Za onu koja trenutno vlada vidimo da radi protiv hrvatskih interesa, a za drugu se sve više bojimo, sudeći prema mlakosti kojom reagira na protuhrvatske poteze SDP-a i njegovih partnera, da ne će biti, ako uopće bude, bola.

I još samo jedna napomena. Čak i da inicijativa nudi nešto što bi zaista doprinijelo napretku, mislimo da dolazi u pogrješno vrijeme. Naime, za rujan su sindikati koji djeluju pri poduzećima koja upravljaju autocestama najavili prikupljanje potpisa za referendum o zabrani prodaje ili koncesioniranja (monetizacije) autocesta, i ne bi bilo dobro da se prikupljanja potpisa vremenski preklope. A što se tiče autocesta, tu zasigurno imamo prilike pokušati spriječiti katastrofu koju nam priprema aktualna vlast.

D.J.L.

Sri, 16-10-2019, 08:09:01

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.