Srbija će rehabilitirati Dražu Mihailovića, Milana Nedića i Milovana Đilasa, Hrvatska opet šuti!

23. ožujka 2012. na Višem sudu u Beogradu održat će se postupak o rehabilitaciji Draže Mihajlovića, zapovjednika „Kraljevske Jugoslovenske vojske u otadžbini“ tijekom Drugog svjetskog rata, ili kraće četnika. Nitko iz hrvatske vlasti nije na to reagirao, kao ni na prvo ročište u tom postupku, održano, kako su izvijestile beogradske Spomen bista Dragoljub Mihailovic(„Večernje novosti“ od 22. veljače 2012. ), još 27. siječnja 2012.

O tome nema ništa niti u najvećim hrvatskim medijima, koji za to zasigurno znaju, budući da ne vjerujemo da pažljivo ne prate srpski tisak, iz kojeg svakodnevno prenose vijesti „iz regiona“. Očito je, dakle, da to nije zanimljivo ni medijima ni hrvatskoj vlasti. Što se svih njih tiče, ništa novo. S izuzetkom HTV-a radi se o privatnim medijima koji sustavno rade protiv hrvatskih interesa, a HTV im se u tome apsolutno pridružio.

I dok je ignoriranje navedene rehabilitacije za privatne velike hrvatske medije prijezira vrijedno, za HTV, koji je dužan hrvatsku javnost objektivno izvještavati protuzakonito, ne postoje pristojne riječi kojima bi se opisalo (ne)reagiranje hrvatske vlasti.

Kažimo da je koncem 2004. Narodna skupština Srbije izglasala zakon kojim se izjednačuju prava pripadnika četničkih postrojbi s partizanskim borcima uključujući i pravo na boračku mirovinu radi njihovog "antifašističkog djelovanja" tijekom 2. svjetskog rata. U Hrvatskoj je to „antifašističko djelovanje“ uključivalo i javnu suradnju talijanskim fašistima.

Ako je tada i bilo ikakvih reakcija hrvatskih vlasti, a nije, one se mogu zanemariti. Primjerena reakcija bila bi zamrzavanje svihHitler Nedicodnosa sa Srbijom i Crnom Gorom (kako se tada zvala ta država)A Hrvatska šutiRadi se, dakle, o trojci čije se djelovanje, što se Hrvata i Hrvatske tiče, svodilo na ubijanje, odnosno, da upotrijebimo precizniju riječ, na genocid. Da li u ime nekakve Velike Srbije ili komunizma, sasvim je svejedno. To što hrvatska država nije reagirala, ni 2004., niti ove godine, niti sve godine u međuvremenu, nezamisliv je presedan u svjetskoj povijesti, pa čak i u hrvatskoj povijesti isprepletenoj kompromisima i popuštanjem do povlačenja te odluke. Sve drugo dovođenje je hrvatskog naroda u opasnost od službeno rehabilitiranog četničkog pokreta, koji je već odnio nebrojene tisuće Hrvata koje su četnici pobili u dvadesetom stoljeću. Nema naravno reakcije ni onih „pri vlasti“. Mislimo pri tome na vođe srpske manjine u Hrvatskoj, na one koji se nazivaju antifašistima, na razne udruge civilnog društva koje se bore za istinu i pravdu, itd.

No, „đeneral“ Draža ne će biti jedini o čijoj će se rehabilitaciji tog dana odlučivati u Beogradu. Odlučivat će se još o dvije osobe od otprilike 1000 za čiju rehabilitaciju su u Srbiji podneseni zahtjevi. Jedan od njih je komunistički disident Milovan Đilas, o čijoj ulozi tijekom najbrutalnijih godina Titove vladavine ne treba ništa više reći osim da je bio vlasnik iskaznice Komunističke partije Jugoslavije broj 4 (poslije Tita, Rankovića i Kardelja). Drugi je general vojske Kraljevine Jugoslavije i predsjednik srpske vlade u vrijeme okupacije tijekom Drugog svjetskog rata Milan Nedić, kojeg se može na slici vidjeti kako ćaska s Adolfom Hitlerom.

Radi se, dakle, o trojci čije se djelovanje, što se Hrvata i Hrvatske tiče, svodilo na ubijanje, odnosno, da upotrijebimo precizniju riječ, na genocid. Da li u ime nekakve Velike Srbije ili komunizma, sasvim je svejedno. To što hrvatska država nije reagirala, ni 2004., niti ove godine, niti sve godine u međuvremenu, nezamisliv je presedan u svjetskoj povijesti, pa čak i u josipovic_tadichrvatskoj povijesti isprepletenoj kompromisima i popuštanjem.

Možemo se pitati kako bi Izrael reagirao da, primjerice, Njemačka rehabilitira nekog nacističkog vođu ili bilo koji pokret koji je surađivao s Hitlerom? No, Izrael je država. Kako bi, primjerice, reagirale SAD da Kanada rehabilitira al Quaidu i Osamu bin Ladena?

Stoga ne možemo drugo nego predložiti da hrvatska delegacija otputuje u Beograd i uveliča predvidljivi ishod postupka koji će se održati 23. ovog mjeseca. Može se predložiti i primjereni sastav delegacije: predsjednik RH dr. sci. Ivo Josipović, predsjednik Vlade RH Zoran Milanović, ministrica vanjskih poslova RH dr. sci. Vesna Pusić, vođa srpske manjine u Hrvatskoj dr. sci. Milorad Pupovac (dr. med. Vojislav Stanimirović će ionako dušom i srcem biti tamo), državni odvjetnik RH Mladen Bajić (on će progoniti one koji će se usuditi pisnuti protiv rehabilitiranih), Ivan Fumić i dr. sci. Ivo Sanader (on je bio na vlasti 2004. kad je rehabilitiran četnički pokret).

D. J. L.

Uto, 12-11-2019, 04:50:29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.