Šokačka rapsodijaHrvatska televizija prikazala je u subotu 21. veljače snimku koncerta “Šokačka rapsodija” održanog u rasprodanoj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski još 6. svibnja 2008. Snimka je prikazana u terminu od 23 sata do 1 sat poslije ponoći. Smatramo da ovakvi vrhunski kulturni događaji zahtijevaju daleko primjerenije praćenje, kako na HTV-u, tako i od strane drugih medija. Velik dio ljudi u Hrvatskoj vjerojatno niti ne zna što je to Šokačka rapsodija, a, da se poslužimo modernim nazivljem, radi se o vrhunskom hrvatskom glazbenom proizvodu. Dakle, što je uopće Šokačka rapsodija? Radi se o projektu Društva za promicanje hrvatske kulture i baštine Šokadija iz Zagreba, koje od 2006. godine svake godine organizira koncerte tamburaškog orkestra od 100 tamburaša. Do sada su koncerti održani u Zagrebu S web stranice društva Šokadija (http://www.sokadija.hr/) možemo saznati da "Orkestar '100 tamburaša' s pravom možemo nazvati i hrvatska tamburaška reprezentacija jer u njemu svira većina najboljih hrvatskih tamburaša. Svi oni glazbeno su obrazovani. Tijekom godine sviraju u svojim orkestrima, tamburaškim sastavima ili kulturno-umjetničkim društvima a uz to pripremaju program za koncentriranje s ovim orkestrom koji se sastaje prema dogovoru, a najmanje jedanput godišnje.(djl)
Add a comment        
 

 

Miljenko Jergović17. veljače ove godine u Jutarnjem listu je objavljen još jedan komentar Miljenka Jergovića. Ovaj put s naslovom “Blaga himna za divlji svijet” (Jutarnji.hr). Možda Jergovićev tekst i ne zaslužuje nikakav komentar, prvi je utisak pisca ovih redaka bio da se radi jednostavno o, oprostite na izrazu, idiotizmu. No, prvi me utisak prevario, radi se o organiziranom načinu djelovanja onih koji ne vole hrvatsku državu, a koji su gotovo posve okupirali medijski prostor. Stoga i ovaj komentar. U konkretnom slučaju pisac je Miljenko Jergović, o kome je već bilo riječi na stranicama ovog Portala. Ukratko, radi se o književniku i novinaru koji je tijekom opsade Sarajeva, može se slobodno reći, dezertirao iz Sarajeva u Zagreb (da, kada se radi o vojnom obvezniku, onda je prava riječ dezertirao). Svoje je napuštanje Sarajeva objasnio riječima da su oni koji brane grad isti kao i oni koji ga napadaju, čime se odmah jasno stavio na stranu svih onih kojima je cilj izjednačiti krivnje agresora i napadnutih, tj. onih koji se brane. Nikada se u svojim tekstovima nije pitao, primjerice, što bi bilo da su svi vojno sposobni Sarajlije pobjegli iz grada. Jasno je što bi se dogodilo, srpske bi snage ušle u grad i došlo bi do masakra, kao što je došlo u svakom naseljenom mjestu kojeg su zauzele srpske snage bilo u Hrvatskoj, bilo u Bosni i Hercegovini.(djl)

Add a comment        
 

 
školstvoU britanskom dnevnom listu The Telegraph od 8. veljače ove godine izašao je članak pod naslovom „Britanski tinejdžeri imaju manji kvocijent inteligencije nego što su imali tinejdžeri prije 30 godina“ (http://www.telegraph.co.uk) U podnaslovu članka stoji da navedena tvrdnja potječe od vodećeg stručnjaka, Jamesa Flynna sa Sveučilišta Otago s Novog Zelanda, koji je raščlanio podatke prikupljene na testovima inteligencije u Velikoj Britaniji 2008. s onima obavljenim 1980. godine, s ciljem ispitivanja kako se spoznajne vještine britanske djece mijenjaju s vremenom. Autor studije vjeruje da bi „abnormalni pad kvocijenta inteligencije britanske djece mogao biti uzrokovan stagniranjem ili čak zatupljivanjem kulture mladih“.Posebice je značajna činjenica da (porazni) rezultati predstavljaju prekretnicu za većinu industrijski najrazvijenijih država koje su u prošlom stoljeću bilježile stalan porast kvocijenta inteligencije djece. Vrlo je indikativno i to što je kvocijent inteligencije djece između 5 i 10 godina starosti čak i porastao u posljednjih godina, dok je izrazito pao kod tinejdžerske populacije. Budući da je utjecaj roditelja daleko značajniji kod mlađe djece, koja su i povećala svoje spoznajne vještine, očito da je stvar pošla krivim putem kada djeca sve više znanja i načina stjecanja znanja stječu izvan roditeljskog doma, dakle, u društvu. Roditeljski dom, dakle, djeci pruža daleko intelektualno zahtjevniju okolinu od društva. Autor studije dalje tvrdi da tinejdžeri dolaze pod utjecaj «mladenačke kulture» koja u mnogome određuje i njihove spoznajne sposobnosti.(djl)
Add a comment        
 

 
Dragan PrimoracNakon reforme osnovnog i srednjoškolskog  obrazovanja u prvom nastavku, u ovom drugom nastavku teksta "Ima li Hrvatska budućnost?" ćemo govoriti o reformi studija, tj. o bolonjskom procesu. Ovaj proces se prikazuje kao čarobni štapić za postizanje svetog cilja, “društva znanja”, u ostvarenju kojeg će, sudeći prema ministru Draganu Primorcu,  od ključne važnosti biti odgovarajuće politički korektne fraze: “mreža mobilnosti”, “studij za svakoga”, itd. Podsjetimo, cijeli ovaj napis potaknut je katastrofalnim rezultatima testiranja znanja završenih studenata studija ekonomskog usmjerenja. No, radi se samo o povodu, a ispod površine skrivaju se još i puno teži problemi.(djl)
Add a comment        
 

 
mladiPrije nekoliko dana u Jutarnjem je listu objavljen članak o rezultatima provjere znanja fakultetski obrazovanih mladih ljudi. Radilo se o natječaju za zapošljavanje nekoliko revizora pripravnika i asistenata u edukaciji. Više od polovine od 200 prijavljenih kandidata odustalo je čim su saznali da će biti testiranje znanja (već je i to, u najmanju ruku, znakovito, ako ne i zabrinjavajuće), a 95 “odvažnih” pristupilo je provjeri znanja iz opće kulture i informiranosti, osnova engleskog jezika, matematike (zadatci iz 5. razreda osnovne škole), osnove ekonomije, računovodstva i računarskog programa Excel. Rezultati provjere znanja bili su porazni, odnosno, prava je riječ - katastrofalni. Više pojedinosti može se naći u članku iz Jutarnjeg lista. Točno je da se radi o malom uzorku, ali to nimalo ne umanjuje poraznost rezultata i posve opravdava dramatičnost u naslovu ovog teksta. U ovom ćemo se tekstu baviti reformom osnovnog obrazovanja koju je provelo Ministarstvo s Draganom Primorcem na čelu, dok će tema idućeg nastavka biti reforma studiranja tj. famozni “bolonjski proces”.(djl)
Add a comment        
 

 
Otvaranje SP 09U Hrvatskoj je u petak, 16. siječnja 2009. otvoreno najveće športsko natjecanje do danas održano u Republici Hrvatskoj, Svjetsko rukometno prvenstvo. Hrvatska država uložila je u organizaciju ne mala financijska sredstva, izgrađene su prekrasne dvorane u Zagrebu, Splitu, Zadru, Osijeku, Varaždinu i Poreču, za koje se nadamo da će poslije prvenstva služiti svojoj svrsi, podizanju razine hrvatskog športa. Naša sjajna rukometna reprezentacija od osamostaljenja osvojila je 2 olimpijska zlata, 1 svjetsko zlato, 2 svjetska srebra, 1 europsko srebro, 1 europska bronca. Od tih odličja 4 ih je osvojio naraštaj rukometaša koji velikim dijelom i danas igra za Hrvatsku, svjetsko i olimpijsko zlato, te svjetsko i olimpijsko srebro. Niti u jednom športu (s izuzetkom „malih“, tj. medijski daleko manje isticanih športova, primjerice boćanja) Hrvati nisu imali ni približno takve uspjehe. Dakle, ima sasvim dovoljno razloga za ponos Hrvata. Hrvati i jesu ponosni, pune primjerice splitsku dvoranu do vrha i kad igramo protiv Kuvajta ili Kube (koji bi kvalitetom teško mogli igrati u ne odveć jakoj Prvoj hrvatskoj rukometnoj lizi).(djl)
Add a comment        
 

 
Izraelska vojskaPodručje Gaze nastanjeno Palestincima službeno se naziva “Palestinskom samoupravom”, što uključuje i mnoge atribute države. Školstvo, zdravstvo, sudstvo, gospodarstvo, šport, itd., sve je to u rukama lokalnog, palestinskog stanovništva, i priznato od međunarodne zajednice – primjerice, Palestina se pod svojim imenom natjecala na Olimpijskim igrama u Ateni, Sydneyu i Pekingu. Dok još, nažalost, traju napadi izraelske vojske na pojas Gaze možemo čitati i gledati brojna izvješća o masovnim civilnim žrtvama na palestinskoj strani. Pri tome, teško se je a ne prisjetiti se vojno-redarstvene akcije Hrvatske vojske i policije Oluja iz 1995. godine, i usporediti te dvije akcije.(djl)
Add a comment        
 

 
Zdravko MamićNa svečanosti održanoj u ponedjeljak 15. prosinca 2008. u koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski proglašeni su športaši godine grada Zagreba po izboru Zagrebačkog športskog saveza. Dobitnici su Duje Draganja, Martina Zubčić, Sandra Šarić, stolnotenisačice Mladost Iskona i Nogometni klub Dinamo. Dok je izbor športaša, športašica i ženske športske momčadi logičan i očekivan, “iznenađenje” je izbor NK Dinama za najbolju mušku športsku momčad Zagreba. Budući da sve konce u Dinamu vuče Zdravko Mamić, ovo priznanje je dakle još jedan veliki uspjeh nezamjenjivog Vođe Zdravka Mamića.
Add a comment        
 

 
Vladimir ŠeksProšli tjedan održana je tribina “Mediji i politika” koju je organizirao Fakultet političkih nauka u Zagrebu. Tribinu je vodio Zoran Šprajc, a sudjelovali su između ostalih i Vladimir Šeks i Zoran Milanović. Već i kratak izvadak kojeg je prenio Jutarnji list govori o tome kako je tribina obilovala "umnim" izjavama. Navedimo samo izjavu Vladimira Šeksa “Ne treba nam 200 godina da Srbin bude predsjednik” ili biser Zorana Milanovića: “Politika bez medija ne postoji. Mi govorimo, oni prenose”. Ako je i od njih, previše je.(djl)
Add a comment        
Pet, 23-08-2019, 01:27:27

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.