plava zastavaSvakodnevno smo u prilici slušati o našem približavanju Europi i dostizanju najviših europskih standarda. Uz to se neizbježno govori da te standarde moramo doseći zbog nas samih, a ne zbog Europe. Pri tome se ti takozvani «europski standardi» smatraju nedodirljivim božanstvima, o kojima se ne raspravlja. Uostalom, štogod se netko drzne reći o Europskoj uniji, u bilo kojoj sferi ljudskog života, a da to nisu hvalospjevi božanstvu kojem težimo, dočekuje se u našim slobodnim i nezavisnim medijima kao «nazadnjaštvo», «povratak materijala staro», ili zazivanje teorije urote. Ne ćemo u ovom tekstu govoriti o političkoj nesposobnosti EU, primjerice da spriječi da jedna, ne ćemo ju imenovati, dežela sprječava proširenje EU balkanskim ucjenama. Reći ćemo nešto o jednom europskom standardu, i usporediti ga s odgovarajućim hrvatskim standardom. Daleko od toga da je to jedini primjer, ali dosta toga pokazuje o EU, njenoj principijelnosti i borbi za «istinske vrijednosti», ma što da to značilo.(djl)

Add a comment        
 

 

EduardoČitajući raznorazne napise prvenstveno britanskog tiska, o predstojećoj kvalifikacijskoj utakmici za svjetsko nogometno prvenstvo u Londonu između Engleske i Hrvatske, ne možemo se oteti utisku da se za Engleze ne radi tek o jednoj utakmici. Istina, radi se o utakmici kojom bi Engleska, u slučaju pobjede, mogla i matematički osigurati prvo mjesto u skupini i odlazak na Svjetsko prvenstvo u svoju bivšu koloniju Južnu Afriku, čiji građani, odnosno crna većina stanovništva i danas osjećaju na svojoj koži britansko shvaćanje rasne jednakosti, tolerantnosti i, kako to oni vole reći, «fair playa». Shvaćamo i da su engleski nogometaši željni revanša, budući da smo ih mi Hrvati pred dvije godine, u za nas nevažnoj utakmici, pobijedili u Londonu i spriječili njihov nastup na Europskom prvenstvu koje je lani održano u Austriji i Švicarskoj. No, kako shvatiti bezumne napade, lažne optužbe i vrijeđanje Hrvata i Hrvatske u britanskom tisku? (djl)

Add a comment        
 

 

Blanka VlašićNajbolja svjetska skakačica u vis posljednjih godina, Blanka Vlašić, obranila je naslov svjetske prvakinje u skoku u vis na Svjetskom prvenstvu u Berlinu, skokom od 204 cm! U Osaki prije dvije godine donijela je prvo zlato Hrvatskoj u atletici, sada je to Blanka ponovila. Bilo je prekrasno gledati natjecanje na televiziji, a pogotovo slušati, zajedno s više od 60 tisuća gledatelja u Berlinu, Lijepu našu. I gledati presretno lice Blanke na najvišem postolju, na kojem se «bore» osmijeh i suze radosnice! Samo natjecanje pokazalo je kako je Blanka sazrela u vrhunsku atletičarku. Nakon rušenja letvice na 202 i 204 cm, uslijedili bi sjajni popravni skokovi visoko iznad letvice. Njeni pokušaji na visini svjetskog rekorda bili su sve samo ne skokovi «reda radi». Drugi njen pokušaj, uz malo sreće, mogao joj je donijeti i svjetski rekord. No, doći će i to, u to ne sumnjamo, rad na koncu uvijek bude nagrađen!(djl)

Add a comment        
 

 

hrtU trećem Dnevniku Hrvatske televizije emitiranom 14. kolovoza, uoči blagdana Blaženog uznesenja Djevice Marije, odnosno, kako mi Hrvati taj blagdan odavno nazivamo, uoči blagdana Velike Gospe, prikazan je prilog o slavlju tog blagdana u marijanskom svetištu Aljmašu. Sam je prilog bio lijepo i profesionalno napravljen, i sve je bilo u redu dok se «Javna televizija» nije osjetila pozvanom izreći svoje mišljenje. Da, to je ona televizija čije se vodstvo na čelu s Vanjom Sutlićem hvali kako je njihova misija prenijeti u vijestima događaje onako kako su se dogodili, bez zastupanja bilo koje političke opcije, i kako u tome uspijeva. A zapravo sustavno rade, bešćutno i perfidno, na promicanju «antifašističke haaške zapadnobalkanske Hrvatske». Za to je potrebno zatrti spomen na Domovinski rat i za to se koristi svaka prilika, pa i sam blagdan Velike Gospe.(djl)

Add a comment        
 

 
Carl BildtMinistar vanjskih poslova Švedske, zemlje predsjedateljice Europske Unije, Carl Bildt jučer je govorio i o problemu slovenske blokade hrvatskih pristupnih pregovora. Osim već ustaljenog zapadnoeuropskog gledanja s visoka na, kako Bildt kaže, Balkan, iz njegovih riječi se može pročitati mnogo toga «lijepog» o Europskoj Uniji. Carl Bildt je tako istaknuo dvije stvari. Rekao je da Hrvatska i Slovenija moraju svoje bilateralno granično pitanje riješiti na europski način, dogovorom. Nakon toga je javno rekao ono što je, kako je sam naglasio, nasamo rekao hrvatskim odnosno slovenskim političarima, a to je upozorenje da paze na retoriku, jer «na Balkanu ljudi vjeruju u ono što se govori».(djl)
Add a comment        
 

 
MaslineProšlotjedni prosvjedi hrvatskih ratara i stočara, te teški pregovori kojisu u tijeku između ratara, hrvatske Vlade i otkupljivača ratarskih kultura (uprvom redu mlinara) dokazuju da stanje u poljoprivredi, odnosno barem u njenomvećem dijelu nije dobro. Problemi u hrvatskoj poljoprivredi postoje odavno.Treba reći da je mnogo problema naslijeđeno iz razdoblja komunizma, da mnogi odnjih, poput pitanja vlasništva poljoprivrednog zemljišta nisu riješeni (a biloje vremena nakon rata), ali su uzroci mnogih nevolja, da tako kažemo,“suvremeni”. Isto tako treba reći da ima grana poljoprivrede u kojima jesituacija mnogo bolja, usudili bismo se reći vrlo dobra u usporedbi sproizvodnjom žita, mlijeka i ulja. (djl)
Add a comment        
 

 
prosvjed seljakaProsvjed dijela hrvatskih poljoprivrednika završen je nakon dogovora predstavnika poljoprivrednika s dvoje potpredsjednika hrvatske Vlade. Naoko lijepa vijest, ali samo naoko. Traktori su, istina, napustili Zagreb, prosvjednici se vraćaju svojim kućama i svojim poslovima, Vlada je odahnula. Sve je to, međutim, samo privid, samo naizgled su seljaci dobili što su tražili. Ostali su ogromni problemi, koji traju odavno, a koji su samo pogoršani situacijom u koju je hrvatska poljoprivreda, i ne samo ona, dovedena tzv. «približavanjem Europskoj Uniji i usvajanjem europskih standarda», na način na koji to čine hrvatske vlade od 2000. godine, dakle od potpisivanja Pakta o stabilizaciji i pridruživanju EU. Ovaj je put razlog prosvjeda bilo mlijeko, njegova cijena. Naime, otkupna je cijena mlijeka pala s više od 3 kune na oko 2 kune, pa su uspaničeni proizvođači mlijeka pristali u pregovorima s predstavnicima hrvatske Vlade na zaštitnu cijenu od 2 kune i 20 lipa po litri mlijeka, bojeći se da bi mogli «dobivati» za litru mlijeka i daleko manje.(djl)
Add a comment        
 

 
rhProšli su još jedni lokalni izbori u Hrvatskoj. Mnogo toga je izrečeno o rezultatima, svi kandidati na izborima zadovoljni su. I koliko god da ti rezultati ukazuju na pomake u hrvatskom glasačkom tijelu, o kojima je pisano na ovom Portalu, postoji nešto što se već godinama ne mijenja. To je medijsko praćenje izbora na Hrvatskoj televiziji. Voditelji emisija se mijenjaju, pojavljuju se i nova lica, ali zapravo ista. Po njima sudeći, sve su izbore do sada dobili SDP i HNS. A kad im se još pridruže tradicionalni i vječni «nezavisni» komentatori, onda sve izgleda kao da SDP i HNS nisu baš odnijeli apsolutnu pobijedu i to samo zato što se dozvolilo glasovati i onima iz ruralnih odnosno neurbanih sredina.(djl)
Add a comment        
 

 
grozdGrađanska udruga Grozd (Glas roditelja za djecu) pokrenula je građansku inicijativu “Roditelji biraju” (www.udruga-grozd.hr/roditeljibiraju) kojom građani šalju elektronska pisma ministru znanosti, obrazovanja i športa dr. Draganu Primorcu i predsjedniku Vlade RH dr. Ivi Sanaderu u svezi programa zdravstvenog odgoja u hrvatskim školama. Inicijativi možete pomoći putem navedene web adrese Inicijative. Kao što se može pročitati iz popratnog pisma udruge Grozd, Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa izbacilo je zdravstveni odgoj iz škola nakon izrazito uspješno provedene eksperimentalne nastave u hrvatskim školama. Razlog izbacivanja je jasan, posljedica je pritiska na Ministarstvo i ministra od strane Foruma za slobodu odgoja. Naime, učenici su, odnosno njihovi roditelji, mogli birati između programa udruge Grozd i programa Foruma za slobodu odgoja. Program udruge Grozd izabralo je 88,72% polaznika, a onaj Foruma 11,28%. A u Hrvatskoj je, naravno, 11,28% više i jače nego 88,72%. (djl)
Add a comment        
Uto, 12-11-2019, 08:53:39

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.