Demografija - pitanje hrvatske sigurnosti, budućnosti i identiteta

Na ovim smo stranicama demografsko pražnjenje Republike Hrvatske odavno prepoznali kao jednu od najvećih ugroza nacionalne sigurnosti. Bez ljudi jednostavno dugoročno nije moguće kontrolirati bilo koji prostor. Nedostatak radne snage rezultira uvozom strane radne snage. Već ove godine u Hrvatskoj je 200,000 stranih radnika, a procjene govore da će taj broj od kraja 2023. biti gotovo pola milijuna.

I u Hrvatskoj se događa supstitucija stanovništva

Dr. sc. Ivo Turk s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar u razgovoru za HRT rekao je da je Hrvatska baštinik loše demografske politike i da se stvari moraju trajno mijenjati kako bi se zaustavilo demografsko propadanje. „Mi smo u prirodnoj depopulaciji od 1991. godine. To znači da otada do danas Hrvatska bilježi više umrlih nego rođenih, što će se nastaviti. Vjerojatno će se početi useljavati stranci, a Hrvati i dalje iseljavati. Supstitucija stanovništva se polako događa“, zaključio je Turk.

Recentna istraživanja pokazuju da Hrvatska postaje jedna od zemalja Europske unije s najvećim udjelom stanovnika rođenih u inozemstvu. Kuda vode ovakve politike vidljivo je na ulicama Švedske, Francuske, Njemačke, Velike Britanije i brojnih drugih zemalja. Razlike domicilnog stanovništva i doseljenika civilizacijske su prirode. Stvaraju se paralelna društva i no go zone, a pojedini dijelovi Europe u potpunosti gube europski identitet.

Prirodni pad broja stanovnika nije samo hrvatski problem, nego i čitave Europe. I nije pritom na djelu samo „demografska tranzicija“, nego je u vremenu nakon neomarksističke šezdesetosmaške revolucije zapadnim svijetom zavladao protuživotni mentalitet.

Europa je izgubila volju za preživljavanjem i ogrezla je u tešku dekadenciju. Papa Benedikt XVI. rekao je da je Europa izgubila volju za budućnošću, po svome stanovništvu je na putu nestajanja te je sudbinu prepustila „presađenim organima“ koji će uništiti njezin identitet.

No uz taj element prirodnog pada stanovnika, Hrvatska se iseljavanjem doslovce demografski prazni. Oko pola milijuna ljudi je iselilo iz Hrvatske od ulaska u EU. U isto vrijeme, najavljuje se da će toliko strane radne snage biti u Hrvatskoj do kraja ovoga desetljeća. Njemačkoj posebno, ali i drugim bogatijim zemljama Hrvatska služi kao rezervoar jeftine radne snage i resursa.

Temelj svih politika

Iseljavanje nedvojbeno potiču klijentelizam i korupcija, tj. stanje nepravde koje te pojave generiraju, no i pojedini su mediji (čije bi financiranje bilo zanimljivo istražiti) sustavno i strateški upregnuti su u agendu poticanja iseljavanja. A tome treba dodati i činjenicu da je svaki iseljeni Hrvat, ako mu dobro krene u inozemstvu, agent novoga iseljavanja.

Prirodni pad broja stanovnika, iseljavanje Hrvata iz Hrvatske i iseljavanje stranaca prijete potpunim demografskom i identitetskim slomom. I daleko brojniji narodi teško izlaze na kraj s ovim problemom.

Demografska politika u Hrvatskoj mora postati temelj svih razvojnih politika. Ovo je pitanje svih pitanja. Pitanje hrvatske sigurnosti, budućnosti i identiteta. Snažnije financijsko stimuliranje brojnijih obitelji (koje su izvor ljudskoga kapitala i sutra temelj ekonomskog razvoja) nameće se kao nužnost, ali se općenito mora mijenjati odnos prema životu.

Bez poticajnoga proživotnog okruženja teško može doći do preobrazbe demografske slike. Problemi nisu samo materijalne, nego još više vrijednosne prirode.

Davor Dijanović

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.