Davor DijanovićDavor Dijanović

(Geo)političke teme i mete

 

Što donosi tzv. Sinoda o sinodalnosti?

Svetom misom na Trgu sv. Petra u Vatikanu, koju je predvodio papa Franjo, započela je 4. listopada opća redovna skupština biskupske sinode, u javnosti poznata kao Sinoda o sinodalnosti.

Sinodu o sinodalnosti papa Franjo pokrenuo je u listopadu 2021. godine. Sinoda je višegodišnji proces na svjetskoj razini u kojemu su katolici zamoljeni da svojim lokalnim biskupijama dostave povratne informacije o sljedećem pitanju: „Koje nas korake Duh poziva poduzeti kako bismo rasli u našem ‘zajedničkom hodu?'”.

Nužnost „sklada“…

„Catholic News Agency“ piše kako je obuhvatni sinodalni proces univerzalne Crkve već prošao kroz biskupijske, nacionalne i kontinentalne faze. Njegov vrhunac ostvaruje se u dva zasjedanja u Vatikanu. Prvo je započelo u srijedu 4. listopada te će trajati do 28. listopada dok će se drugo održati u listopadu 2024. godine. Cilj zasjedanja jest iznjedriti neobvezujuće savjete papi Franji u sklopu široke teme 'Za sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje'”.

Instrumentum laboris, prema kojemu se raspravlja na listopadskoj sinodalnoj sjednici, otvara mnoga kontroverzna pitanja, poput đakonisa, svećeničkog celibata i komunikacije prema tzv. LGBT osobama.

Nakon mise otvaranja Sinode o sinodalnosti, papa se pridružio sudionicima sinode na prvoj općoj kongregaciji, tijekom koje su održani uvodni govori. Braneći svrhu sinode isključivo na konceptu „sinodalnosti“, papa Franjo je rekao da je to „sinoda koju su željeli svi biskupi svijeta“. To je, rekao je, rezultat „ankete koja je provedena nakon Amazonske sinode, među svim biskupima svijeta“.

Franjo je često ponavljao da je Duh Sveti „glavni junak” događaja. No dodao je da Duh Sveti ne stvara „jedinstvo“, već umjesto toga „sklad“. „On nas spaja u skladu, u skladu svih različitosti. Ako nema harmonije, nema ni Duha“. Papa je iznio niz komentara koje možemo protumačiti kao prikrivene napade na kritičare Sinode o sinodalnosti. Rekao je da „prazne riječi rastužuju Duha Svetoga”. „Ogovaranje, ogovaranje: to rastužuje Duha Svetoga. To je najčešća bolest u Crkvi, brbljavost. I ako mu ne dopustimo da nas izliječi od ove bolesti, teško da će sinodički put biti dobar“. Nužnost potrebnog sklada istaknuo je i kardinal Jean-Claude Hollerich, koji služi kao generalni referent Sinode o sinodalnosti.

Kao u Ujedinjenim narodima…

Međutim, kardinal Raymon Burke, koji je ranije upozorio da Sinoda ima za cilj promijeniti strukturu Crkve, upozorava: „Duh Sveti se vrlo često zaziva u perspektivi sinode … ali nema niti jedne riječi o poslušnosti zbog nadahnuća Duha BurkeSvetoga koja je uvijek u skladu s istinom vječnog nauka i dobrotom vječne discipline koju je On inspirirao kroz stoljeća“.

Kardinal Gerhard Müller, bivši prefekt Kongregacije za nauk vjere, upozorio je da bi Sinoda o sinodalnosti mogla proizvesti dokument nalik na „molbu Ujedinjenih naroda“ umjesto da se usredotoči na pravu svrhu Crkve. U intervjuu za njemačku novinsku agenciju (DPA) objavljenom 4. listopada, Müller je kritizirao Sinodu jer svoju misiju i teme drže „vrlo nejasnima“. Rekao je kako postoji opasnost da Sinoda izgubi iz vida ono što je istinski katoličko i sklizne u opću sociologiju.

„Ovo bi onda moglo završiti kao molba Ujedinjenih naroda ili drugih socijalnih organizacija, u smislu: trebali bismo, trebali bismo… Ali prava svrha Crkve nije uključiti se u javnu raspravu poput nevladine organizacije”, rekao je Müller za DPA. Njemački prelat rekao je kako ne očekuje da će nešto sadržajno proizići iz Sinode. „Glasovanje Sinode ima samo savjetodavni karakter, cijeli događaj je neobvezujuća razmjena mišljenja”, objasnio je. „Na kraju dana, ono što se događa jest da Papa, u društvu svojih prijatelja, izda konačni dokument po vlastitoj želji. A to je prilično dvojbeno“.

Müller je izrazio sumnju koju dijele mnogi kritičari Sinode, da je on pozvan na Sinodu samo kao „simbol Mullerkonzervativca“ kako bi izbjegao da skup izgleda previše stranački. Izjavio je da je bio „iznenađen” što je pozvan kao sudionik Sinode jer „ne pripadam preferiranom krugu Papinih prijatelja”. „No možda su sasvim drugačiji motivi igrali ulogu u vodstvu sinode”, rekao je. „Možda su htjeli spriječiti dojam jednostranosti“. Njemački je kardinal nadalje kritizirao odluku da se rasprava Sinode održi u tajnosti, koja „očigledno služi u svrhu zadržavanja interpretativnog suvereniteta”.

„Ali ne će uspjeti, naprotiv. Svaki će sudionik razgovarati sa svojim poznanicima, drugima će pričati i tako će to ići. Neki će možda imati i mobitel. 460 ljudi se ne može kontrolirati – ovo ipak nije kongres kineske Komunističke partije”, dodao je. Unatoč svojim kritikama, Müller je istaknuo da je spreman i voljan sudjelovati u konstruktivnom dijalogu tijekom sinodskih sastanaka.

Portal „LifeSiteNews“ podsjeća na to da je i poljski nadbiskup Stanisław Gądecki nedavno, slično Mülleru, rekao da Sinoda koristi ideološki „jezik UN-a i promiče moralni relativizam“.

Nadalje, katolički institut Lepanto napisao je u objavi na X (nekadašnji Twitter), da se Papina nova apostolska pobudnica Laudate Deum „čita kao dokument UN-a koji predlaže nadnacionalnu vlast koja će sve nacije vezati na sporazume o smanjenju proizvodnje, pa čak i zabraniti određene 'ekološki štetne' proizvode”.

Slabljenje općih načela vjere

Na početak Sinode o sinodalnosti osvrnuo se i istaknuti talijanski katolički intelektualac Roberto de Mattei. Podsjetio je da su Sinodi prethodile mnoge oprječne izjave i prijepori. Petorica kardinala iznijela su papi Franji pet dubia o pitanjima koja se odnose na tumačenje Božje objave, blagoslov istospolnih zajednica, sinodalnost kao konstitutivnu dimenziju Crkve, ređenje svećenica i pokoru kao nužan uvjet za sakramentalno odrješenje. Kardinali su Nijemac Walter Brandmüller, Amerikanac Raymond Leo Burke, Meksikanac Juan Sandoval Íñiguez, Gvinejac Robert Sarah i križKinez Joseph Zen Ze-kiun. Potpisnici kažu da su sigurni da je i pokojni kardinal George Pell „dijelio te 'dubie' i da bi ih prvi potpisao“.

Dana 2. listopada Dikasterij za nauk vjere objavio je odgovor pape Franje na dubiu, koji je izvorno poslan prije nego što je sama dubia objavljena. Naime, 10. srpnja 2023. petorica kardinala predala su svoje dubie Papi i prefektu Dikasterija za nauk vjere. Sljedećeg dana, 11. srpnja, Franjo je odgovorio pismom od sedam stranica na španjolskom jeziku. Odgovor su nezadovoljavajućim ocijenila petorica kardinala, koji su 21. kolovoza preformulirali svoje nedoumice tako da im Papa odgovori s „da“ ili „ne“ kako bi dobili jasan odgovor temeljen na vječnom nauku i disciplini Crkve“. Budući da nisu dobili nikakav odgovor, petorica kardinala odlučila su 2. listopada javno objaviti dubiu.

Slijedom navedenoga Roberto de Mattei primjećuje: „Kronologija događaja od sekundarne je važnosti. Činjenica je da, prema Franji, pismo od 11. srpnja također treba biti odgovor na novu dubiu od 21. kolovoza. No, Papin odgovor otvara još veća pitanja od onih koja su izazvala dubia kardinala. Papa zapravo koristi dijalektičko sredstvo korišteno u Amoris laetitia da zaniječe ili barem oslabi, kroz posebne slučajeve, opća načela vjere. Primjer je jedno od najkontroverznijih pitanja, a to je blagoslov homoseksualnih parova. Čini se da Papa prvo potvrđuje tradicionalnu doktrinu, ali zatim dodaje da će u 'određenim okolnostima' odstupanje od ovog pravila biti prepušteno diskreciji svećenika. Barem je tako njegov ambivalentni jezik protumačio međunarodni tisak, što nije demantirano“.

De Mattei podsjeća i na to da je uoči otvaranja Sinode Dikasterij za nauk vjere na sličan način odgovorio praškom nadbiskupu Dominicu Duceu koji je u ime Češke biskupske konferencije postavio deset pitanja vezanih uz pristup sakramentima za rastavljene i ponovno vjenčane parove. Dikasterij je odgovorio da Papa „dopušta u nekim slučajevima, nakon odgovarajućeg razlučivanja“, mogućnost pristupa sakramentima za rastavljene i ponovno vjenčane parove, čak i bez održavanja čistoće, navodeći da se ta indikacija treba smatrati „običnim učiteljstvom Crkve“.

„Suočen s ovom situacijom, netko je primijetio da je predstavljanje dubia korisno kada omogućuje Papi da jasno ponovi katolički nauk, ali ne i kada dovodi do sve veće zbunjenosti među vjernicima“, dodaje de Mattei.

Kako bilo, već sam početak Sinode o sinodalnosti prate brojne kontroverze i prijepori. Pravovjerni katolici koji ne prihvaćaju moderne ideološke novotarije s pravom su zabrinuti. Umjesto jasnog i nedvosmislenog iskazivanja katoličkog nauka, nude se nejasna i relativistička rješenja koja očito trebaju biti put u prihvaćanje protukatoličkih ideologija i orijentacija. Takva dvosmislena zbunjujuća rješenja zasigurno ne mogu biti od Duha Svetoga.

Poželjno je pomno pratiti što će se na Sinodi događati i nastojati „razlučivati duhove“. Papa Pavao VI. davno je rekao da je Sotona kroz neku pukotinu ušao u Katoličku Crkvu. Očito je da, nakon Drugoga vatikanskog koncila, nove pukotine traži u tzv. Sinodi o sinodalnosti... No ipak uzalud se trude: Vrata paklena ne će je nadvladati…

Davor Dijanović

Sub, 18-05-2024, 12:25:05

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.