Davor DijanovićDavor Dijanović

(Geo)političke teme i mete

Nova velikosrpska strategija

O korijenima, konceptima i strateškim ciljevima velikosrpske politike u prošlih više od sto i pedeset godina u Hrvatskoj su od vremena osamostaljenja do danas objavljene brojne monografije te znanstveni, stručni i publicistički prilozi. Od Garašaninovih Načertanija, kao prvoga političkoga programa Velike Srbije iz 1844. preko Karadžićeva Kovčežića i Moljevićeve Homogene Srbije do Memoranduma SANU. U posljednjih desetak godina DDnapravljeni su i novi planovi u okviru nikada umrle ideje tzv. Velike Srbije. Donesen je tzv. Memorandum 2 s ciljem relativiziranja srpske odgovornosti za – kako ih oni zovu – „ratove devedesetih“, ali i s ciljem destabilizacije okolnih zemalja. Ovdje valja dodati i tzv. Povelju o srpskom kulturnom prostoru (u koji Srbi ubrajaju Dubrovnik i Boku), ali dokument o granicama srpskog jezika.

Kao svojevrsnu presliku „ruskog svijeta“, posljednjih godina Beograd formira „srpski svet“ pod kojim podrazumijeva područje bivše Jugoslavije u kojemu Srbija ima politički utjecaj. U Srbiji je bivši srbijanski ministar, a sada šef BIA-e Aleksandar Vulin prvi od političkih glavešina (kao Vučićev megafon) spomenuo „srpski svet“ na jednom predizbornom skupu u prosincu 2020. Za Vulina srpski svijet podrazumijeva jedan državni prostor. Granice toga prostora u svojim je geopolitičkim radovima nacrtao dr. Milomir Stepić. Jasno je da i mnogi hrvatski krajevi dolaze na udar „srpskog sveta“. O moći nove rebrendirane velikosrpske ideologije jasnije od ičega govori presuda Marku Juriču koji je pred sedam godina opomenuo na ono što čitamo u svim izvješćima SOA, a to je jačanje četništva u Hrvatskoj.

Zanimljiv doprinos definiranju srpskog svijeta u svojoj je magistarskoj radnji na Institutu za Istočnu Europu na Slobodnom sveučilištu u Berlinu dao Aleksandar Ljubomirović. „Posle detaljnijeg istraživanja došao sam do zaključka da koncept srpskog sveta, na kojem se inače radi od 2006. godine, ima potencijal da preraste u svojevrsno Načertanije 21. veka i da uz pomoć meke moći vrati ugled Srbiji širom regiona i sveta, ali i da postepeno, u skladu sa međunarodnim i geopolitičkim dešavanjima, mirnim putem dovede do ujedinjenja srpskog naroda“, piše Ljubomirović na portalu Novi Standard.

Ovdje ćemo ukratko prepričati glavne Ljubomirovićeve teze, a radi literarne dojmljivosti ostavljamo netaknut srpski izvornik. U koncepciji „srpskog sveta“ velikosrbi pronalaze „Načertanije 21. veka“.

Pojava „srpskog sveta“

Izraz "srpski svet" prvi se put pojavljuje sredinom 19. stoljeća u srpskoj periodici, neposredno nakon stjecanja autonomije i de facto neovisnosti od Osmanskog Carstva. Prije stvaranja monarhističke Jugoslavije, navodi Ljubomirović, pojam "srpski svet" koristili su pripadnici tada značajne srpske elite među koje on ubraja Nikolu I. Petrovića Njegoša (bilo bi zanimljivo vidjeti što o tome kažu crnogorski suverenisti), Svetozara Markovića, Žarka Lazarevića, Vladimira Ćorovića i Jovana Jovanovića Zmaja.

Stvaranjem prve, a zatim i druge Jugoslavije, "u kojoj je velika većina Srba bila ujedinjena u zajedničkoj državi, pojam Nacertanije'srpski svet' je naprosto nestao iz upotrebe. Tako je bilo sve do raspada jugoslovenske države, te se termin 'srpski svet' po prvi put pojavljuje u novijoj srpskoj periodici 1993. godine u Australiji, što svedoči o značaju dijaspore za očuvanje i negovanje srpskog identiteta i običaja širom sveta".

Modernizirana upotreba pojma, piše dalje Ljubomirović, nastala je početkom 2016. godine u emisiji "Gnev Srbije" radija Snaga naroda, gdje je gost Nebojša Balša Ostojić ocijenio da srpstvo nije državnost, granica ili nacionalno pitanje, već da je to "svet vrijednosti". Ostojić nije pobliže objasnio jesu li vrijednosti toga svijeta i pokolji u Vukovaru i Srebrenici.

Ljubomirović smatra da "srpski svet" treba promatrati kroz prizmu antičkog značenja, koja zapravo predstavlja civilizacijski prostor jednog naroda, u ovom slučaju srpskog. Srbija tako može predstavlja centar ne samo za Srbe širom svijeta, već i za druge balkanske narode koji blagonaklono gledaju na srpsku kulturu ili ekonomiju i nju vide kao svoje izglede za napredak. Savršen primjere za to, dodaje Ljubomirović, je Sjeverna Makedonija, koja je u političkom, ekonomskom, kulturološkom i vjerskom smislu najbliža Beogradu.

Velikosrpsku krugovi očito ni 2023. nisu odustali od ideje Srbije kao "balkanskog Pijemonta", što samo po sebi upućuje na teške političke patologije.

Istražujući korijene i same početke koncepta srpskog svijeta Ljubomirović je došao do zaključka da se 2006. godine dogodila prekretnica u srpskoj politici i načinu na koji se gleda na Srbe u regiji i dijaspori, ali i na odnos prema crkvi, jeziku i pismu. Te godine je između ostalog i usvojen Ustav Republike Srbije koji u članu XIII ističe značaj veze između države matice i dijaspore, ali i niz mnogih drugih dokumenata od nacionalnog značaja kao što su: (1) Zakon o crkvama i vjerskim zajednicama; (2) Deklaracija Vlade Republike Srbije o proglašavanju odnosa između domovine i iseljeništva odnosom od najvećeg državnog i nacionalnog interesa; (3) Osnivanje Ministarstva za dijasporu Republike Srbije.

Sama strategija Srbije, na kojoj se radi u prethodnih 17 godina, dobila je naknadno naziv "srpski svet" oko 2016. godine, a pogotovo od 2020. godine, kada je po prvi put u javnom diskursu preuzeta i usvojena od strane jednog političkog dužnosnika i predstavnika Vlade. Među glavnim akterima srpskog svijeta su "autor sintagme, Miljan Glišić, i direktor IN4S-a, Gojko Raičević, ali i uvaženi istoričar dr. Aleksandar Raković, koji je svojim knjigama Srbi i religijski intervencionizam 1991-2015 (2015), Crnogorski separatizam (2019) i Srpstvo i pravoslavlje (2022) značajno doprineo promociji ideje srpskog sveta i jedinstva. Među vodećim akterima i promoterima pojma srpskog sveta nalazi se i jedan od najznačajnijih srpskih političara i predsednik Republike Srpske Milorad Dodik, kao i predsednik Demokratskog fronta u Crnoj Gori, Andrija Mandić. Veoma je važno da navedeni pojam nije isključivo deo javnog diskursa u Republici Srbiji, već da je preuzet i od strane glavnih političkih i društvenih aktera u Republici Srpskoj i Crnoj Gori."

Vodeća uloga SPC-a

Drugim riječima, ideologija "srpskog sveta" uživa konsenzus srbijanske političke elite, ali i njihovih ispostava u Republici Srpskoj i Crnoj Gori. Ne treba sumnjati da slično možemo zaključiti i za Republiku Hrvatsku. U očuvanju odnosa sa Srbima u regiji i Srbima u dijaspori, Srpska pravoslavna crkva, apostrofira Ljubomorović, uz državu, igra vodeću ulogu, jer je jedna od "retkih srpskih prekograničnih institucija koja može da doprinese očuvanju srpskog identiteta i običaja izvan zvaničnih granica Republike Srbije". Upravo je djelovanje SPC-a značajno pridonijelo rušenju Porfirije VucicDPS-a u Crnoj Gori, uz dakako korupcijske repove koje ta stranka vuče za sobom. A neke nedavne presude hrvatskih sudova upućuju na demonstraciju moći SPC-a i u Republici Hrvatskoj.

Od 2006. do danas učinjeni su i konkretni koraci u realizaciji ideje "srpskog sveta". Tako je od velike važnosti Strategija očuvanja i jačanja odnosa matične države i dijaspore i matične države i Srba u regiji, usvojena 2011. godine. Ona je postavila temelje za stvaranje koncepta "srpskog sveta".

Tadašnji ministar za dijasporu, Srđan Srećković, zajedno sa savjetnikom predsjednika Srbije, Mlađanom Đorđevićem, sastavlja detaljnu strategiju za Srbe u regiji i iseljeništvu. Dokument predviđa "otvaranje novih obdaništa, osnovnih i srednjih škola za srpsku decu u regionu i dijaspori, pod jurisdikcijom Srpske pravoslavne crkve, a finansiran iz budžeta Republike Srbije. Glavni cilj strategije je očuvanje i negovanje nacionalnog identiteta i jačanje veza između Srba u regionu, primarno kroz obrazovanje, kulturu i pravoslavnu veru".

Ljubomirović naglašava da je "i Vladan Vukosavljević takođe veoma važan akter u implementaciji koncepta srpskog sveta jer je kao ministar kulture učestvovao u pisanju i usvajanju dva značajna dokumenta: (1) Zakon o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličnog pisma i (2) Strategija razvoja kulture Republike Srbije od 2020. do 2029, u kojoj se naglašava da se nemali broj srpske kulturne baštine nalazi izvan granica Republike Srbije, uglavnom spomenici kulture u vlasništvu SPC-a, te podvlači potrebu za sistematsku podršku institucijama i udruženjima koja okupljaju Srbe u inostranstvu i koja služe kao neformalni Srpski kulturni centri (Matica srpska, Vukova zadužbina, Prosvjeta itd.)".

Podsjećamo da je upravo Vukosavljević u studenom 2020. prilikom potpisivanje tzv. Povelje o srpskom kulturnom prostoru izjavio: "a srpskom kulturnom prostoru, od Hilandara, preko Skoplja, Arada, Temišvara, Kotora, Dubrovnika, Pešte, Budima, Sent Andreje, gdje god živi srpski narod i gdje god postoje srpski kulturni tragovi, moći će se provoditi jedinstvena kulturna i obrazovna politika".

Vidimo dakle da se i Dubrovnik i Kotor (mjesto hrvatske katoličke kulture) ubrajaju u srpski kulturni prostor.

Konkretni potezi „srpskog sveta“

Konkretni koraci u realizaciji "srpskog sveta", dodaje Ljubomirović, mogu se primijetiti prvenstveno na primjeru suradnje Srbije i Republike Srpske, gdje se "uveliko pripremaju i sprovode zajednički projekti, bez konsultacija sa Rakovic Srpstvozvaničnim Sarajevom, kao što je dogovorena izgradnja memorijalnog centra u Donjoj Gradini posvećena srpskim žrtvama u jasenovačkom logoru".

Ljubomirović citira povjesničara Aleksandra Rakovića koji u svojoj knjizi Srpstvo i pravoslavlje (2022) ističe pet događaja koji su za sada obilježili srpski svijet, a to su 1) proslava Dana Republike Srpske (9. siječnja), 2) litije u Crnoj Gori i pad režima Mila Đukanovića, 3) Ustoličenje mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija na Cetinju, 4) obilježavanje Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, i 5) svesrpsko obilježavanje Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u Hrvatskoj za vrijeme "Oluje".

Ono što preostaje, zaključuje Ljubomirović, je to da "koncept srpskog sveta ne ostane samo na ovim primerima i idejama, već da se radi na stvaranju mehanizma koji će stvoriti jedinstveni prostor za srpski narod. Koncept srpskog sveta ima potencijal da bude svojevrsno Načertanije 21. veka, te državni vrh ne bi smeo da propusti još jednu priliku da konkretizuje svoju regionalnu i spoljnu politiku".

Kao jedan od najvećih problema „srpskog sveta“ Ljubomirović navodi sljedeće. „Jedan od najvećih problema sa kojim se suočava srpski svet je definitivno činjenica da se u poređenju sa 19. i 20. vekom u demografskom i teritorijalnom smislu smanjuje. Dosta naših sunarodnika na godišnjem nivou napušta Srbiju, Republiku Srpsku i Crnu Goru, dok je prirodni naraštaj sve negativniji. U teritorijalnom smislu je srpski svet spao na navedena tri entiteta, jer smo u poređenju sa 19. i 20. vekom proterani ili asimilovani na prostorima današnje Hrvatske, Federacije BiH, Makedonije, severne Albanije i Kosova i Metohije“.

Iz svega bjelodano proizlazi da je „srpski svet“ nastavak politička patologije „srpskog sveta“. Ni Hrvatska nije izuzeta iz strategije „srpskog sveta“. U tom kontekstu treba tumačiti snažan ulazak srbijanskog kapitala u hrvatske medije, ali mnoga politička događanja koja ukazuju na vrlo živu velikosrpsku agenturu u Republici Hrvatskoj.

Davor Dijanović
Hrvatski tjednik

 

Čet, 22-02-2024, 17:38:19

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.