Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

Demografsko propadanje

Brojni su problemi koji opterećuju hrvatsko društvo, a dobar dio njih svoje korijene vuče iz Iseljavanjenaslijeđa totalitarnih sustava i nedostatka iskustva državništva. Neprovedena lustracija zadržala je moć bivših struktura, a besprizorni kriminal i korupcija premrežile su sve političke i društvene strukture. Ipak, suprotno izgrađenom klijentelističkom monstrumu, i na ovome planu s vremenom će doći do promjena. Ni pravosuđe ni petrificirane birokratske strukture ne će moći dugoročno biti imune na zahtjeve za reformama. Malo po malo, ali do promjena će doći. One su zapravo već započele jer je značajan broj ljudi postao svjestan ovih problema.

Najveći hrvatski problem koji ozbiljno dovodi u pitanje našu budućnost je demografske prirode. Kao što je početkom ove godine primijetio švicarski Neue Zürcher Zeitung: „Hrvati masovno napuštaju svoju domovinu. Toj državi na Jadranu susjedi su ljeti 2013. zavidjeli što je kao druga zemlja bivše Jugoslavije uspjela pristupiti Europskoj uniji i tako dobila pun pristup zajedničkom tržištu. Ali do obećanog gospodarskog čuda nije došlo. Umjesto toga, niske plaće, nedostatak perspektive i još uvijek vrlo raširena korupcija iz zemlje su potjerali prije svega mlade ljude. Po podacima luksemburškog statističkog ureda Eurostata u međuvremenu 15,4 posto Hrvata u radno sposobnoj dobi živi u nekoj drugoj članici EU-a – vrijednost koju u EU-u s 21,3 posto nadmašuje još samo Rumunjska. Od 2013. zemlju je napustilo od 190.000 do 300.000 Hrvata, a kraj egzodusa ne nazire se. Hrvatskoj prijeti 'demografski slom' koji će se odraziti na cijelo gospodarstvo, na mirovinski, zdravstveni i obrazovni sustav“.

Otužan je ovo opis demografske, ali i političke, društvene i ekonomske situacije u Republici Hrvatskoj, s tim da je Padrealna brojka iseljenih vjerojatno i oko 400.000. Na isti je problem nedavno upozorio i austrijski Die Presse. Baveći se općenito temom iseljavanja, upozorio je kako zemlje jugoistočne Europe ne uspijevaju zadržati svoje mlade i dobro obrazovane građane.

U odlasku Hrvata u bogatije zemlje, a posebnu u Njemačku, dr. Tado Jurić vidi smišljeno isisavanje radne snage za koje bi od Berlina trebalo tražiti odštetu. Porazan je tako podatak da je iz Hrvatske u zadnjih deset godina iselila svaka četvrta medicinska sestra, i to u Njemačku. Njemačka dobiva već školovanu kvalificiranu radnu snagu, a da u nju nije uložila niti lipe.

EU prema Juriću isušuje periferiju te velik dio bogatstva prelazi iz siromašnijih u bogatije države: „Kako to kod nas izgleda, vidi se po činjenici da je Hrvatska 'darovala' Njemačkoj svoj cijeli državni proračun, više od 18 milijardi eura. Naime, po svakom punoljetnom građaninu koji napusti zemlju, Hrvatska gubi između 50 i 150 tisuća eura, ovisno radi li se o kvalificiranom ili visoko kvalificiranom radniku. Dakle, Hrvatska je već dala EU-u više sredstava nego što je dobila odobrenog kredita u svrhu borbe protiv koronakrize“, upozorio je Jurić u izjavi za Deutsche Welle.

U isto vrijeme u Hrvatskoj se predlaže liberalni Zakon o strancima koji će omogućiti preplavljivanje Hrvatske jeftinom Crnoradnom snagom iz afroazijskih zemalja. Svojedobno se demagoški govorilo kako nitko od migranta ne želi ostati u Hrvatskoj. No nije baš tako. Hrvatska posljednjih godina postaje useljenička zemlja za jeftinu radnu snagu.

Već smo komentirali ove podatke, no ponovimo: u situaciji dok se 2019. godine iz Hrvatske iselilo 40.148 ljudi (od toga 32.454 hrvatska državljana (80,8%) te 7667 stranaca), doselilo se 37.726 ljudi, a od toga 27.834 stranaca (73,8%) te 9882 hrvatska državljana. Pritom treba znati da se od 2013. do 2016. u Hrvatsku useljavalo oko 10.000 ljudi, a prvi skok imamo od 2018. Obrazovna slika do sada useljenih stranaca nije dobra: uglavnom je riječ o slabije obrazovnim doseljenicima. Danas u Hrvatskoj imamo ukupno oko 71.000 radnika iz trećih zemalja.

Što ovi podatci znače komparibilno s drugim državama primijetio je Jurić: „Hrvatska tako danas ima veće useljavanje strane radne snage nego Njemačka. Naime, kada se u Njemačku godišnje doseli pola milijuna radnika, to je u postocima manje nego kad se u Hrvatsku doseli 40.000 koliko je došlo tijekom 2019. god. HUP je (prije koronakrize) za 2020. predložio useljavanje čak 81.600 radnika jer se plaše da će zbog otvaranja austrijskog tržišta biti još teže zadržati domaće radnike, ali i strane sezonce“.

U isto vrijeme dok demografska situacija gori, dva zagrebačka brda se češljaju uvredama i mjere međusobna ega, na razini pubertetlija s razinom komunikacije koja ne prelazi ukus seoske zabave DVD-a. O tempora, o mores!

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Čet, 21-01-2021, 05:37:43

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.