Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

 Zakon o strancima

Jesensko izvanredno zasjedanje Hrvatskog sabora važno je ne samo zbog donošenja Zakona o ddobnovi Zagreba, nego i zbog predloženog Zakona o strancima. Naime, prema prijedlogu spomenutog zakona od sljedeće godine bit će ukinute kvote na zapošljavanje stranih radnika iz trećih zemalja. I ne samo to, nego će dopuštenje za boravak i rad stranih radnika moći izdati ako Hrvatski zavod za zapošljavanje MUP-u dostavi pozitivno mišljenje nakon što provede test na tržišta rada. Drugim riječima, ako HZZ utvrdi da za neki posao nema domaćeg radnika daje zeleno svjetlo za uvoz stranog radnika. Za neka čak zanimanja, npr. sezonci u ugostiteljstvu ili poljoprivredi, ne će se ni morati davati mišljenje HZZ-a.

Nedostaje radne snage zbog iseljavanja

U Hrvatskoj je stvorena percepcija kako nas se ekonomske migracije ne tiču jer je, eto, Hrvatska siromašnija članica EU-a u kojoj nitko ne želi ostati. No je li to baš tako? Svima nam je poznato da Hrvatskoj zbog iseljavanja nedostaje radne snage na određenim područjima, a kako bi se doskočile tome problemu neki očito misle da je potrebno potpuno liberalizirati useljeničku politiku i što je više moguće olakšati uvoz stranih radnika. U situaciji demografskog Iseljavanjekolapsa i masovnih migracija kojima je danas izložena Europa, useljenička politika kakvu afirmira predloženi zakon mogla bi se pokazati kobnom po Hrvatsku.

Protivno javno stvorenoj percepciji kako se u Hrvatsku nitko ne useljava, u situaciji dok se iz Hrvatske iselilo 40.148 ljudi (od toga 32.454 hrvatska državljana (80,8%) te 7667 stranaca), doselilo se 37.726 ljudi, a od toga 27.834 stranaca (73,8%) te 9882 hrvatska državljana. Pritom treba apostrofirati da se od 2013. do 2016. u Hrvatsku useljavalo oko 10.000 ljudi, a prvi skok imamo od 2018. Obrazovna slika do sada useljenih stranaca nije dobra: uglavnom je riječ o slabije obrazovnim doseljenicima. Danas u Hrvatskoj imamo ukupno oko 71.000 radnika iz trećih zemalja.

Uvoz radnika privremeno će zadovoljiti potrebe poslodavaca, no istodobno će dovesti i do rušenja cijene rada domicilnih radnika. O ovome problemu još je pisao i Karl Marx. On se protivio migracijama jer je naglašavao da strani radnici kao „rezervna armija kapitala“ ruše cijenu rada domaće radne snage. Današnji ljevičari, protivno svome duhovnom učitelju drugu Marxu, vabe migrante u Europu jer su im upravo oni, a ne više radnici, biračka baza. Dodatno rušenje cijene rade dovest će pak do novih iseljavanja iz Hrvatske. Krajevi koji su već danas polu-pusti moglo bi biti do kraja ispražnjeni od stanovnika, a bez kontrole prostora dolaze u pitanje i nacionalna sigurnost.

Predloženi Zakon o strancima naišao je na kritiku dijela oporbe. „Izglasujemo li ovakav zakon, koji predviđa ukidanje kvota za strance, uvjeren sam da će svi velikani čije su biste u Saboru - od Starčevića, Radića pa nadalje, pognuti glavu, a s njima i mi“, rekao je predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro koji smatra da taj zakon, bez kvalitetne pripreme i na izvanrednoj sjednici, ne bi trebalo donositi.

Vučemilović: Posve neprihvatljivo

O zakonu je iz Domovinskog pokreta govorila i dr. Vesna Vučemilović. „Ovaj zakon obuhvaća kompleksno pitanje koje sadrži brojne elemente koji se reflektiraju na različita područja. Stoga nije jasno zašto ovako važan zakon dolazi na izvanrednu sjednicu Sabora. Člankom 97. propisuje se novi model zapošljavanja državljana trećih zemalja. Važećim VucemilovicZakonom je propisano da Vlada Republike Hrvatske donosi Odluku o utvrđivanju godišnje kvote za zapošljavanje državljana trećih zemalja, na temelju prijedloga ministarstva nadležnog za rad te mišljenja Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Hrvatske gospodarske komore, Hrvatske obrtničke komore i predstavnika socijalnih partnera. To jest rad državljana trećih država do sada se provodio kroz tzv. kvotni sustav. Godinama je najprijepornije pitanje visina kvota u određenim djelatnostima, jer je ista, u pravilu, bila svojevrsna lista želja hrvatskih poslodavaca, a ne stvarnog nedostatka domaće radne snage“, rekla je Vučemilović u Hrvatskome saboru.

Vučemilović je dodala da je kvotni sustav imao svoje nedostatke, ali novi sustav koji, naoko, nudi strožu kontrolu ima još veće. Test tržišta rada, kao novina u sustavu zapošljavanja stranca, predstavlja najslabiju kariku cijelog sustava, upozorila je Vučemilović. „Test tržišta rada ima za cilj nedostajuću radnu snagu crpsti prije svega iz nezaposlenih domaćih radnika, kroz posredovanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i uparivanje poslodavca i radnika, no upravo u tom dijelu vidimo slabost. Poslodavac i radnik moraju naći zajednički jezik i ako ga ne pronađu (primjerice u visini plaće), poslodavac je slobodan zatražiti izdavanje dozvole za rad stranca. Znači dovoljno je da poslodavac ispuni formu i provede postupak na formalnoj kako bi zadovoljio zakonske uvjete i sebi otvorio prostor za zapošljavanje stranca“, dodala je Vučemilović. „U državi koja ima 151126 nezaposlenih u jeku zdravstvene krize koja je potaknula novu gospodarsku krizu ukidati kvote i liberalizirati tržište rada je posve neprihvatljivo”, poručila je Vučemilović.

Raspudić: Problem integracije

O predloženom zakonu Most je održao konferenciju za medije Kluba zastupnika Mosta nezavisnih lista na temu „Hoće li prijedlog Zakona o strancima sniziti cijenu rada i potaknuti iseljavanje?“. Mostov zastupnik Nino Raspudić je na konferenciji upozorio da se prijedlog Zakona o strancima ne odnosi samo na zapošljavanje stranaca, tržište i ekonomiju, nego se itekako tiče i demografskih i sigurnosnih pitanja. „Posebno je zanimljivo da prijedlog zakona nije Raspudićprošao na matičnom Odboru za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Možemo li iz toga iščitati da ovakav Zakon predstavlja ugrozu nacionalne sigurnosti u Hrvatskoj“, zapitao se Raspudić.

Prema Raspudiću zakon sadrži niz problematičnih članaka, a jedan koji ukazuje na to odakle vjetar puše u političkom, geopolitičkom i ideološkom smislu je članak 91. stavak 4. u kojem se direktno poziva na Marakeški sporazum, koji je višestruko problematičan i tiče se reguliranja ilegalnih migracija, pa nije jasno što radi u ovom zakonu. Tu se nalazi i svjesno programirana pukotina, koja je i u Marakeškom sporazumu, a tiče se spajanja obitelji, odnosno ne mora se pružiti dokaz o postojanju obiteljskog odnosa. Što se integracije stranih radnika tiče, problematičnim smatra što ne trebaju dokazivati sredstva za uzdržavanje ni polagati ispit iz hrvatskog jezika i latiničnog pisma. Ako je netko četiri godine u Hrvatskoj, a ne poznaje jezik ni latinično pismo, kako će uopće biti integriran. Ne želimo geta nego da ti ljudi da žive s nama, govore naš jezik i da smo jedno društvo“, dodao je još Raspudić.

Drugi zastupnik Mosta, Zvonimir Troskot, ne konferenciji je ustvrdio kako je takav zakon samo dodatna potvrda Vladine strategije zbog koje ćemo postati najveći izvoznici mladih na međunarodno tržište rada, jer će veliki priljev stranaca bez kvota srušiti cijenu rada. Troskot predlaže da se svima koji su prijavljeni na HZZ ponudi posao, a onima koji to odbiju neka se ne isplaćuje naknada i tako rastereti država, a ta sredstva iskoriste kao investicija u mlade. „Ovakvim je zakonom prevarena i dijaspora jer je njezinim pripadnicima potrebno tri do pet godina da bi se s dokumentacijom uspjeli preseliti u Hrvatsku i pokušati ovdje raditi, dok je ukidanjem kvota strancima preko noći omogućeno da konkuriraju na tržištu rada“, rekao je još Troskot.

Anacionalna politika

Za komentar prijedloga Zakona o strancima upitali smo jednoga od vodećih hrvatskih demografskih stručnjaka, dr. sc. Stjepana Šterca. „Ako se donosi zakon ovog tipa onda se mora šire zahvatiti, a ne govoriti da je to migracijska politika. Migracijsku politiku ne vodi MUP, to je složen koncept koji mora biti utemeljen na nacionalnim potrebama i selektivnom pristupu“, rekao je Šterc za Hrvatski tjednik.

„Ukidanje kvota u situaciji iseljavanja iz Hrvatske, to je početak supstitucije stanovništva, a supstitucija stanovništva Štervvje najgori demografski proces. Ako se promatra mirno – to je anacionalna politika“, poručio je Šterc.

Zabluda

„Zabluda, koja vlada i na razini razvijenih europskih zemalja, o tome da se radna snaga može dohvatiti jedino migracijama, 2015. se godine pokazala kao iluzija. Neselektivna imigracija mijenja vrijednosni sustav društva i prostora koji migranti naseljavaju. To je interes poslodavaca jer njih zanima samo jeftina radna snaga, a to što useljenici u kasnijoj fazi padnu pod teret državnog proračuna kroz socijalne programe, to ih ne zanima. Ekonomisti i političari moraju shvatiti da se radna snaga mora planirati kroz klasičnu populacijsku politiku. Naravno, ako se sada krene s takvom kvalitetnom politikom, to će dati rezultate tek za 15 do 20 godina“, poručio je demograf.

Na pitanje hoće li rušenje cijene rada, kao posljedica uvoza stranih radnika, dovesti do dodatnih iseljavanja Šterc upozorava da čim nema planske razvojne nacionalne demografske politike, a Hrvatsku takvu politiku nema, onda je jasno da se otvaranjem prema strancima ukidanjem kvota istodobno usmjerava vlastitu populaciju negdje drugdje.

„Strateška politika se ne donosi u Ministarstvu rada i MUP-u bez suglasja i konzultacije struke. Ovo je nevjerojatno“, dodao je Šterc.

Na upit kako komentira da se prošle godine u Hrvatsku doselilo 27.834 stranaca Šterc je ponovio: „Ovo je početak supstitucije stanovništva“.

Ne osobito optimističke prognoze za budućnost

Na žalost, kao i na mnogim drugim područjima hrvatska nema definiranu stratešku dugoročnu demografsku razvojnu politiku koji bi se koordinirala s dugoročnom gospodarskom strategijom, obrazovnom politikom, ali i sigurnosnim politikama. U situaciji masovnih migracija koje danas kreću prema Europi, a u budućnosti se mogu jedino intenzivirati ako se nastavi dosadašnja suluda migracijska politika, Hrvatska – koja je izložena i prirodnom padu broja stanovnika (više umrlih, nego rođenih) - se nalazi pred velikom neizvjesnošću s ne osobito optimističnim prognozama za budućnost.

Davor Dijanović
Hrvatski tjednik

 

 

Čet, 26-11-2020, 07:33:18

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.