Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

Kissinger o potpunoj promjeni svjetskog poretka

'Svaki sustav svjetskoga poretka, da bi bio održiv, mora biti prihvaćen kao takav - ne samo da Svjetski poredakga prihvate vođe, već i građani' - napisao je američki geostrateg i bivši diplomat Henry Kissinger u knjizi Svjetski poredak 2014. godine i dodao kako je rekonstrukcija međunarodnoga sustava najveći izazov za današnje državnike. Da će pandemija korona virusa imati snažne implikacije i po međunarodne odnose i svjetski poredak, već smo zapazili na stranicama Hrvatskoga tjednika. Ipak, još uvijek je teško davati bilo kakve točne prognoze: dok neki govore o ubrzavanju prijenosa moći prema azijsko-pacifičkoj regiji, drugi zagovaraju rekonstrukciju međunarodne trgovine, povrat proizvodnje iz Kine na Zapad i sankcioniranje Kine.

Politički i ekonomski kaos mogao bi trajati naraštajima

Ovih dana o različitim aspektima i posljedicama korona krize oglasio se i spomenuti Kissinger, nedvojbeno jedna od najistaknutijih osobnosti globalističke elite, čiji se istupi uvijek pozorno analiziraju. Geostrateg u članku za američke novine Wall Street Journal ističe kako je korona virus udario u razmjerima i snazi 'bez presedana'. Komentirajući postupanje američke administracije da se izbjegne trenutačna katastrofa, Kissinger ističe kako je ona 'obavila dobar posao. Ali konačni test bit će pitanje može li se širenje virusa zaustaviti, a onda i poništiti na način i u obujmu koji bi očuvali povjerenje javnosti u sposobnost Amerike da upravlja sobom. Krizni napori, ma kako veliki i nužni, ne smiju prigušiti urgentni zadatak pokretanja paralelnoga pothvata za tranziciju prema postpandemijskom poretku'. Kissinger se nada kako će napad na zdravlje ljudi biti privremen, ali politički i ekonomski kaos koji se njima oslobađa mogao bi trajati naraštajima. Niti jedna država, čak ni SAD ne može jedino nacionalnim angažmanom svladati virus. Rješavanje potreba aktualnoga trenutka, uvjeren je Kissinger, morat će se kombinirati s globalnom vizijom i programom suradnje. Kissinger podsjeća na razvoj Henry KissingerMarshallova plana i projekta Manhattan te ističe kako bi Sjedinjene Američke Države trebale uložiti veliki trud u tri glavna područja:

1. Trebalo bi ojačati globalnu otpornost na zarazne bolesti. Potrebno je razviti nove tehnike i tehnologije za kontrolu infekcija i pristupiti cijepljenju široke populacije.

2. Mora se raditi na iscjeljivanju rana nanesenih svjetskoj ekonomiji. Svjetski lideri naučili su važne lekcije iz financijske krize 2008., no trenutačna je kriza kompleksnija: kontrakcija koju je korona virus izazvao ne može se usporediti s bilo čime što je svijet u svojoj povijesti iskusio. Posebno se treba pozabaviti pitanjem kako ublažiti 'dolazeći kaos“ za najranjivije populacije svijeta.

3. Moraju se zaštititi principi liberalnoga svjetskog poretka. Prema Kissingeru, ti su principi sada ugroženi: 'Osnivačka legenda suvremene vladavine je grad pod zidinama, koji štite moćni vladari, ponekad despotski, ponekad dobronamjerni, ali uvijek dovoljno jaki da zaštite svoj narod od vanjskoga neprijatelja. Mislioci prosvjetiteljstva preuredili su ovaj koncept, zastupajući stav da je svrha legitimne države ljudima osigurati fundamentalne potrebe: sigurnost, poredak, ekonomsko blagostanje i pravdu. Odnosno, stvari koje pojedinci ne mogu samostalno osigurati. Pandemija je vratila jedan anakronizam – ponovo je oživjela onaj grad pod zidinama, u eri u kojoj prosperitet zavisi od globalne trgovine i slobode kretanja'.

U zaključku svoga osvrta Kissinger poziva demokratske države da brane i čuvaju svoje 'prosvjetiteljske vrijednosti' i dodaje: 'Globalno napuštanje ideje o balansiranju moći legitimitetom izazvat će dezintegraciju društvenoga ugovora kako na domaćem, tako i na međunarodnom planu. Međutim, to milenijsko pitanje legitimiteta i sile ne može se rješavati istodobno dok traju napori za prevladavanje pošasti Covid-19. Uzdržanost je nužna na svim stranama - kako u domaćoj politici, tako i u međunarodnoj diplomaciji. Moraju se uspostaviti prioriteti'.

Kissinger je pomogao dolazak Kine na svjetski tron

Zanimljivo, kao što u knjizi Svjetski poredak piše kako je za održivost poretka nužno prihvaćanje od strane građana, Kissinger i u novome osvrtu naglašava kako je održanje povjerenja javnosti krucijalno za društvenu solidarnost, za međusobne odnose različitih slojeva društva i za međunarodni mir i stabilnost. Međutim, postavlja se pitanja koliki je uopće legitimitet današnjega liberalnog poretka kao univerzalnoga modela? Već i prije korona krize postalo je opće mjesto u politološkim i geopolitičkim analizama shvaćanje kako je teza o kraju povijesti i planetarnoj pobjedi liberalne Kina ASDdemokracije promašena. Liberalna demokracija suočava se s brojnim ugrozama: od jačanja terorizma do jačanja liberalnih demokracija kao što su Rusija, Turska i Mađarska. Tome treba dodati da danas najmnogoljudnije države svijeta nisu liberalne demokracije. Indija je kastinska demokracija, a Kina je na društvenom planu i dalje komunistička država. K tomu, istraživanja pokazuju da i u samim zapadnim državama kopni povjerenje u liberalno-demokratski model. Sama činjenica da Kina sve više jača, a prema mnogima je sljedeći kandidat za svjetski tron (prognoza: 18. st. - francusko stoljeće, 19. st. - britansko stoljeće, 20. st. - američko stoljeće, 21. st. - kinesko stoljeće), znači i globalno slabljenje liberalne demokracije. A upravo je Henry Kissinger bio glavni arhitekt približavanja SAD-a Kini sedamdesetih i osamdesetih godina prošloga stoljeća (s ciljem izolacije Sovjetskoga Saveza) kao što je bio i jedan od zagovaratelja preseljenja desetina milijuna radnih mjesta iz industrijskih središta SAD-a (Pittsburgh, Detroit, Cleveland itd.) u Kinu i druge države tzv. Trećega svijeta. Upravo su ovi procesi pogodovali uzdizanju Kine na današnju razinu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron nedavno je govorio o slabljenju zapadne hegemonije. A kada negdje nastane vakuum moći, uskače netko drugi. Prema svemu sudeći, to će biti Kina. Kina kojoj je Kissinger pomogao u dolasku na svjetski tron.

Korona kriza učinila je na reafirmaciji uloge nacionalne države više nego svi suverenistički pokreti Europi posljednjih Koronadeset godina. U prvim danima krize ponovno se pokazalo da kad dođe 'stani-pani' situacija, svaka ptica svome jatu leti. Granice među državama Europske unije zatvorene su, nacionalne države postale su glavni akteri rješavanja krize, a prije nego što je u Italiju stigla pomoć iz bilo koje države EU (štoviše, nastala je borba za zaštitne maske i respiratore), stigla je kineska, ruska i kubanska pomoć. Iako je EU kasnije poslala pomoć, a trenutačno se radi i na velikim programima ekonomske pomoći, pokazalo se da Bruxelles ima kasno paljenje i da u ključnim trenutcima nedostaje koordinacije i solidarnosti. Čak i u jednoj izrazito proEUropskoj Španjolskoj vlada razočaranje ponašanjem EU u ovoj situaciji. Koncept nacionalne suverene države, inauguriran 1648. Vestfalskim mirom, pokazuje se kao izrazito otporan. Nisu ga srušili Napoleon, Hitler i Staljin, pa ne će ni globalistički jurišnici. O krizi multilateralizma govori se već dugo vremena, a aktualna je kriza nanijela novi snažan udarac toj doktrini. Ne samo EU (koja će na kraju ipak reagirati), nego i Ujedinjeni narodi i Svjetska zdravstvena organizacija u ovoj su se krizi pokazale potpuno nesposobnima. Američki Donald Trump optužio je WHO da je prebliska Kini i da je loše postupila u situaciji pandemije. Najavio je i zavrtanje financijske pipe.

Suverenistička politika za 'dolazeći kaos' (H. Kissinger)

Uvodno je istaknuto kako je jedan scenarij nakon korona krize ubrzavanje prijenosa moći prema Istoku, ali da se geojavljaju i glasovi kako bi trebalo doći do rekonstrukcije međunarodne ekonomije. Trump je i prije krize najavljivao povratak proizvodnje u SAD, a sada se pokazalo da u slučaju kriznih situacija može doći do ozbiljnih poremećaja u globalnom lancu opskrbe i suradnje. Ovo nije prva epidemija koja je krenula iz Kine, a lanac opskrbe koji danas uglavnom kreće iz Kine u kriznim situacijama pokazuje se izrazito dugačkim. Primjerice, čak i proizvodnju lijekova esencijalnih za održavanja Amerikanaca na životu, zapazio je ovih dana američki paleokonzervativni komentator Pat Buchanan, kontrolira Kina. Naime, većina antibiotika danas se proizvodi u Kini i Indiji. Nije stoga nikakvo čudo što se posljednjih tjedana ponovno javljaju ideje o gospodarskoj samodostatnosti. Pisac ovih redaka nema ništa protiv toga da svaka država, pa i Hrvatska, jača svoju samodostatnost (ova kriza prilika je za hrvatske OPG-ove), no treba biti jasan: i nakon aktualne krize svijet će i dalje biti visokoglobaliziran i povezan i zato bilo kakvo pretjerivanje u autarkičnim koncepcijama jednostavno nije opravdano, a može se pokazati i ekonomski štetnim. Niti jedna država nije izolirani otok i ne može se izgraditi na području koje će biti potpuno samodostatno. Ono što, međutim, treba svakoj državi nedvojbeno je suverenistička politika, a posebno će to biti važno u post korona svijetu, u kojemu će se pojaviti još mnogo veći broj politički destabiliziranih i ekonomski destabiliziranih država koje će se još više laktariti u malim i velikim igrama, u 'dolazećem kaosu' (H. Kissinger) na velikoj šahovskoj ploči…

Davor Dijanović
Hrvatski tjednik

 

Sub, 30-05-2020, 16:02:36

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.