Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

Marin Sabolović, „Odoroslovlje hrvatskih oružanih formacija 1990. – 1996.“, Meridijani, Samobor, 2015.

O Domovinskome ratu do sada je objavljen prilično veliki broj knjiga, Sabolovićhistoriografskog, publicističkog i memoarskog karaktera, kao i veliki broj znanstvenih i stručnih članaka. Knjiga Marina Sabolovića „Odoroslovlje hrvatskih oružanih formacija 1990. – 1996.“, izdana prošle godine u nakladi „Meridijani“, novi je znanstveni doprinos u upoznavanju povijesti Domovinskog rata, ali i pionirski znanstveni rad koji predstavlja vrlo vrijedan izvor spoznaja i podataka o semiološkome aspektu Domovinskog rata koji do sada nije bio predmetom sustavnije znanstvene sinteze.

Marin Sabolović rođen je 30. listopada 1989. u Zagrebu. Osnovnu i srednju školu završio je u Bjelovaru, a zvanje magistra primijenjene geografije stekao je na Sveučilištu u Zadru. Doktorand je na poslijediplomskom doktorskom studiju znanstvenih polja povijesti i geografije na Sveučilištu u Zadru s područjem istraživanja vezanim uz vojno-geografske i morfometrijske analize prohodnosti i utjecaja reljefa na u planiranje i provedbu vojnih operacija. Autor je više znanstvenih radova u polju povijesti i geografije. Dobitnik je Rektorove nagrade za iznimna studentska kulturna postignuća Sveučilišta u Zadru i dobitnik nagrade „Frederik Grizogono“ Hrvatskog geografskog društva u Zadru za izvrsnost. Član je programskih odbora znanstveno stručnih skupova „Semiologija obrambenoga Domovinskog Domovinski ratrata“ održanog na Sveučilištu u Zadru u suradnji Sveučilišta i Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva, „Simbol, identitet i Domovinski rat“ održanog na Sveučilištu u Zagrebu, „Vojno-geografski aspekti obrambenoga Domovinskog rata“ održanog na Sveučilištu u Zadru u suradnji sveučilišta i Hrvatskog vojnog učilišta „Petar Zrinski“ i međunarodnog znanstvenog skupa „Hrvatska-put prema teritorijalnoj cjelovitosti“ održanoga na Sveučilištu u Splitu. Urednik je zbornika radova sa spomenutih skupova, sudionik je više stručnih, znanstvenih i međunarodnih znanstvenih skupova. Član je Uredništva časopisa „Obnova“. Suradnik je u časopisima Večernjeg lista „20th Century Wars“ i „Magazin za vojnu povijest“. Član je Matice hrvatske - Ogranak Bjelovar, Hrvatskog geografskog društva Zadar, Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva te udruge Obnova. Sabolović je stravstveni kolekcionar službenih odora, oznaka i odlikovanja Republike Hrvatske za ratne i vojne zasluge te je upravo kroz kolekcionarstvo porastao njegov istraživački interes za semiologiju Domovinskog rata.

Knjiga „Odoroslovlje hrvatskih oružanih formacija 1990. – 1996.“ ima 250 str., tvrdo je ukoričena te ZnakovljeOdoreDefinirajući službene odore autor piše kako su one „vanjsko obilježje oružanih formacija, policije i vojske, a osim tradicije uniformiranja njihovih pripadnika, prema međunarodnom ratnom pravu jedan od osnovnih zahtjeva za neku oružanu organizaciju jest priznanje u sklopu zaštite ženevskih i drugih konvencija, uz jasno crtu zapovijedanja, odgovornosti i disicipline, ali i uz jasno isticanje vojnih oznaka, oznaka činova i funkcija“.sadrži više od 300 ilustracija u boji. Predgovor knjizi napisao je prof. dr. sc. Ozren Žunec, a recenzenti knjige su dr. sc. Nikica Barić, znanstveni savjetnik Hrvatskog instituta za povijest, doc. dr. sc. Zlatko Begonja, upravitelj Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru i dr. sc. Željko Heimer, bojnik, predsjednik Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva. Knjiga je podijeljena na 10 poglavlja sa 28 podtematskih cjelina u kojima se na stručan način, uporabom znanstvenog aparata, vrlo minuciozno obrađuje nastanak i razvoj odora i znakovlja hrvatskih oružanih formacija te vojnih odličja, kronološki prateći raspad Jugoslavije, agresiju na Republiku Hrvatsku, međunarodno priznanje te stvaranje Oružanih snaga Republike Hrvatske (OSRH).

Poglavlja u knjizi nose sljedeće naslove: 1. Raspad Jugoslavije, 2. Agresija na Republiku Hrvatsku, 3. Međunarodno priznanje Republike Hrvatske, 4. Prve hrvatske oružane postrojbe, 5. Stvaranje Oružanih snaga Republike Hrvatske, 6. Semiologija službenih odora i ratnog znakovlja, 7. Povijesni razvoj službenih odora i motiva na hrvatskom ratnom znakovlju, 8. Službene odore i znakovlje Republičkog sekretarijata unutrašnjih poslova SRH i Ministarstva unutarnjih poslova RH, 9. Službene odore i znakovlje Oružanih snaga Republike Hrvatske, 10. Odlikovanja Republike Hrvatske za zasluge u ratu.

U prva tri poglavlja autor daje kratki povijesno-politički pregled raspada Jugoslavije (počevši s Hrvatskim proljećem i zahtjevima za nacionalnom ravnopravnošću), početka Domovinskog rata i agresije na Republiku Hrvatsku, međunarodnog priznanja RH, oslobodilačkih akcija 1995. te mirne reintegracije Podunavlja 1998. U četvrtom i petom poglavlju prikazan je ustroj Sekretarijata unutrašnjih poslova Socijalističke Republike Hrvatske (SUP RH), njegova transformacija u Ministarstvo unutarnjih poslova Republike Hrvatske (MUP RH), prva djelovanja hrvatske policije, ustroj Zbora narodne garde (ZNG), kao i početak stvaranja OSRH (Hrvatska kopnena vojska, Hrvatska ratna mornarica, Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana, Domobranstvo, Prvi hrvatski gardijski zbor).

U šestom poglavlju autor problematizira odoru kao vizualni element identiteta, što je vezano uz više različitih društvenih znanosti interedisciplinarnog karaktera poput sociologije semiologije i povijesti. Za početak devedesetih tako je karakteristično isticanje „šahovnice“ – šahiranog grba, kao kao simbola „dugog osporavanog elementa hrvatske nacionalnosti koja je tako postala sinonim želje hrvatskoga naroda za vlastitom, neovisnom i samostalnom državom. Hrvatski je grb postao osnovni motiv na znakovlju kojeg su nosili prije svih pripadnici policije, a zatim i pripadnici oružanih snaga“.

Definirajući službene odore autor piše kako su one „vanjsko obilježje oružanih formacija, policije i vojske, a osim tradicije uniformiranja njihovih pripadnika, prema međunarodnom ratnom pravu jedan od osnovnih zahtjeva za neku oružanu organizaciju jest priznanje u sklopu zaštite ženevskih i drugih konvencija, uz jasno crtu zapovijedanja, odgovornosti i disicipline, ali i uz jasno isticanje vojnih oznaka, oznaka činova i funkcija“.

Kao što ističe pisac predgovora knjizi prof. dr. sc. Ozren Žunec, „odore imaju dvostruku zadaću identifikacije: s jedne strane da se pripadnici organizacije prepoznaju međusobno, što ima golemo značenje u zajedničkoj borbi i stvaranju onog gotovo mističnog esprit de corps, osjećaja pripadnosti organizaciji i spremnosti da se podijeli njezina sudbina, a s druge da se vojnike već na prvi pogled jasno razlikuje od civila. No, kao što se odorom uspostavlja vidljiv znak pripadnosti pojedinaca organizaciji, tako se njome omogućava i njihovo razlikovanje s obzirom na pripadnost različitim granama (kopnena vojska, ratna mornarica ili ratno znakovlje) ili rodovima i službama, kao i njihov položaj u inače strogo hijerarhiziranoj vojnoj organizaciji“.

Osim uloge međusobnog raspoznavanja pripadnika različitih vojnih formacija (i različitih rodova vojske), i razlikovanja vojnika od civila odore, kao iskaz vizualnog identiteta oružanih formacija, imaju i važnu političku simboliku, kao simbol države i njezinog suverenita.

U sedmom poglavlju dan je prikaz povijesnog razvoja odora i znakovlja na hrvatskom prostoru, pri čemu je dan poseban osvrt na motiv hrvatskog pletera, koji je nepobitan dokaz stoljetne hrvatske pripadnosti Europi. Uzor motivima korištenima u hrvatskom znakovlju su pluteji zadarske crkve Svete Nedjeljice i Svetoga Lovre koji datiraju između 1030. i 1040. godine. U manjoj mjeri uz njih se pojavljuju i specifični pleteri ostalih primorskih crkava. Osim pletera, najdominantniji motiv na dijelovima službenih odora i ratnog znakovlja je hrvatski državni grb. Šahirani grb nema izravne veze s hrvatskim prostorom nego je korišten na srednjoeuropskom prostoru i kao takav preuzet i u hrvatskoj ikonografiji u okviru tadašnje Habsburške monarhije, no, kao što ističe autor, petstogodišnje korištenje daje nam za pravo da ga doživljavamo kao motiv vlastite nacije. U istom poglavlju autor piše i o standardizaciji službenih odora.

Osmo i deveto poglavlje zauzimaju najveći i najvažniji dio knjige. U osmom se poglavlju tako je dan prikaz službenih odora i znakovlja SUP-a SRH – od sredine 1990. do prosinca 1991. u službenoj uporabi bile su odore milicije, dakako uz modifikacije koje su podrazumijevale uklanjanje indoktrinirane IdentitetOsim uloge međusobnog raspoznavanja pripadnika različitih vojnih formacija (i različitih rodova vojske), i razlikovanja vojnika od civila odore, kao iskaz vizualnog identiteta oružanih formacija, imaju i važnu političku simboliku, kao simbol države i njezinog suverenita.socijalističke ikonografije – te kasnije odora i znakovlja MUP-a RH i specijalnih jedinica MUP-a RH. U ovome poglavlju kronološki se prikazuju odore i znakovlje SUP-a SRH i MUP-a RH koje su bile u uporabi do prosinca 1991., zatim nove odore i znakovlje koji se uvode u uporabu od 1992. godine, preko svih izmjena koje su uslijedile idućih godina do odora današnjih policajaca. Zanimljiv je podatak da je grb Herceg-Bosne zapravo grb policije iz 1990. godine.

U devetom poglavlju prikazan je razvoj službenih odora i znakovlja oružanih snaga RH. Prilikom postrojavanja u Kranjčevićevoj 1991. vojska je koristila odoru Teritorijalne obrane, a kasnije su do uvođenja službene odore korištene prikrivne i zelene radne odore. Prve službene odor bile su one od Hrvatske ratne mornarice, a pojavljuju se krajem 1992. godine, dakle za zimsko razdoblje nošenja. Početkom 1993. pojavljuju se službene odore zelene boje za kopnenu vojsku i zrakoplovstvo, dok se od sredine do kraja 1993. godine uvode zelene odore za kopnenu vojsku i plave za zrakoplovstvo, provode se određene modifikacije samih oznaka i odora što je zapravo epoha svojevrsnog šarenila, a koja je trajala sve do standardizacije odora 1995. Put prema standardizaciji započinje s posljednjom izmjenom odora 1995. očituje se na Jarunskom mimohodu nakon operacije „Bljesak“, a prije operacije „Oluja“ kada smo svijetu željeli prikazati da smo izrasli u respektabilnu vojnu silu koja je sposobna osloboditi okupirane prostore, a jedan mali dio toga dojma trebale su biti i odore. Godinu kasnije usvojen je Pravilnik o vojnim odorama s dodatnim aktima. Pravilnik je propisivao način nošenja odora, isticanja činova i tehničke specifikacije službenih odora.

Deseto poglavlje bavi se odlikovanjima RH za zasluge u ratu od prikaza razvoja fenomena ratnih odličja počevši od antičke Grčke, preko Rimskog carstva do uvođenja odličja u suvremenim europskim vojskama. Pored toga dana je detaljna analiza svakoga od odličja, vojnih i civilnih, kao i spomenica i medalja vezanih za Domovinski rat.

Domovinski rat bez ikakve dvojbe spada u jedno od najsvjetlijih razdoblja moderne hrvatske povijesti, koje je rezultiralo uspostavom i obranom moderne hrvatske države, a kao ispunjenje težnji mnogih hrvatskih generacija za samostalnom i neovisnom državom. Domovinski rat utoliko predstavlja najsnažniji kohezivni čimbenik moderne hrvatske nacije na čijim temeljima Hrvatska treba graditi svoj suvremeni identitet. Na tom putu knjiga Marina Sabolovića, koja će se pronaći u privatnoj knjižnici svakoga ozbiljnog ljubitelja hrvatske povijesti, prestavlja vrlo vrijedan doprinos, tim više što dolazi od vrlo mladog autora, a što je jedan u nizu dokaza da Hrvatska u mladim ljudima ima zalog svoje bolje i sretnije budućnosti u kojoj će Domovinski rat predstavljati nultu točku i polazište za izgradnju toliko željenog konsenzusa o nacionalnim strateškim ciljevima i temeljima na kojima nam je graditi budućnost u današnjim složenim (geo)političkim odnosima na prostoru Staroga kontinenta i šire.

Davor Dijanović
Obnova

Uto, 17-09-2019, 22:27:12

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.