Davor DijanovićDavor Dijanović

Fragmenti hrvatske zbilje

 
 

 

U Hrvatskoj se ne vodi rat između partizana i ustaša, nego između zagovornika hrvatske nacionalne ideologije i jugoslavenske nacionalne ideologije. Između Hrvatske i Jugoslavije ne može doći do pomirbe, izbor je to između slobode i ropstva. (D. Dijanović)

Add a comment        
 

 

Kumrovec antifasisci„Gadovi ne će uspjeti, nema povratka na staro“ – kratko je najnovije fašističke ispade prokomentirao doživotni „antifašist“ Stjepan Mesić koji ovih dana gostuje u Sjevernoj Koreji gdje priprema velike infrastrukturne i strateška ulaganja Pjongjanga u hrvatski turizam. (D. Dijanović)

Add a comment        
 

 

BicUmjesto „detuđmanizacije“ sada se zahtjeva „deustašizacija“ – iako su ti jugofili (i njihovi pretci) 1945. poubijali i protjerali gotovo sve ustaše - što samo po sebi pokazuje kako je „deustašizacija“ kao i „detuđmanizacija“ sinonim i paravan za dehrvatizaciju. (D. Dijanović)

Add a comment        
 

 

U kontekstu strategije neoosmanske politike treba promatrati i Erdoganov posjet Hrvatskoj koja je također na mapi za širenje novoga osmanskog carstva „sultana“ Recepa Erdogana. Sadašnji predsjednik turske Vlade Davutoglu još je 2009. jasno poručio da je cilj Turske "obnoviti otomanski Balkan". (D. Dijanović)

Add a comment        
 

 

Prošloga mjeseca u nakladi „Tonimir“ iz tiska je izišla knjiga „Raskrižje Tvoje i moje: Zbirka četiriju križnih putova“ koju je priredio don Tomislav Baričević. Tekstovi u knjizi su nastajali u vremenskom razdoblju omeđenom komunizmom i globalizmom. „I kada smo se svojedobno, sa službenom propašću komunizma, ponadali da je napokon granula sloboda i Bogu i čovjeku, u ovom vremenu globalizma i njegovih porobljenih duša, opet se za Boga i čovjeka kuju i pripravljaju nutarnje verige, mučila i muke“ – ističe don Baričević u uvodu. (D. Dijanović)

Add a comment        
 

 

Istina je kod naših „kulturnjaka“ i ostalih obrtnika „antifašizma“ ta da njihova kritika hrvatske države i hrvatskog društva nije konstruktivna i usmjerena popravljanju anomalija, nego se radi jednostavno o – mržnji. „I prvi bi oni bili strašno nesretni kad bi se Rusija odjednom postala beskrajno bogata i sretna. Onda ne bi imali koga mrziti, ne bi imali na koga pljuvati, kome se izrugivati. Sve je to ništa drugo nego životinjska, beskrajna mržnja prema Rusiji, koja im je ušla u krv...“ – piše u „Bjesovima“ veliki Dostojevski. Ono što je Dostojevski u 19 st. pisao o Rusiji vrijedi vrijedi i za današnju Hrvatsku. (D. Dijanović)

Add a comment        
 

 

Posljednjih godina Vuk Drašković je – slično kao i Aleksandar Vučić – doživio „kafkijansku“ preobrazbu nastojeći se afirmirati kao moderni prozapadni političar. Paralelno s tom preobrazom – koja je očito uvjetovana željom da se dodvori zapadnim krugovima i eventualno zajaši na vlast – on je podvrgnuo oštroj kritici srbijansku modernu povijest, za koju sada – nakon misterioznog prosvjetljenja – ispravno tvrdi da se temelji na neistinama i samoobmanama. (D. Dijanović)

Add a comment        
 

 

U Vukićevu radu, koji bi – kao i cijelu knjigu – trebao pročitati svatko komu je stalo do istine o jasenovačkome logoru, navode se i brojni drugi, za baštinike jasenovačkog mita „šokantni“ podatci, no već iz navedenog sasvim je jasno kako je riječ o knjizi koja na znanstveni način neprijeporno ruši jasenovački mit, pa i onaj u verziji od 83 145 žrtava. Rušenje tog mita važno je kako bi se delegitimirali mitovi i crne legende o hrvatskom narodu, ali za popravljanje odnosa između hrvatskog i srpskog naroda. Pred istraživačima je još puno posla i  ovu knjigu treba shvatiti kao poziv i poticaj na daljnja istraživanja. (D. Dijanović)

Add a comment        
 

 

Ministar HasanbegovicNadahnuća „kulturnjaka“ poznata su svim ozbiljnim ljudima koji prate događanja na političkoj i kulturnoj sceni, a nadamo se da će ministar kulture otvaranjem arhiva ta nadahnuća još dodatno lustrirati – tj. iznijeti na svjetlo dana. One pak koji se protive razotkrivanju komunističkih zločina, i tako opravdavaju komunizam kao nedemokratski zločinački sustav koji je ubijao, zatvarao, progonio i ukidao elementarna ljudska prava - takve je potrebno javno raskrinkati i skinuti s državnog proračuna. Takvima je mjesto na marginama, na smetlištu povijesti zajedno s onima koji misle da se hrvatski interesi 2016. brane ridikuloznim paradiranjem u crnim košuljama. (D. Dijanović)

Add a comment        
Pon, 23-09-2019, 14:05:53

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.