Detalji

Objavljeno: 02. svibnja 2021.

Obavijest o predstavljanju „Enciklopedijskog rječnika Bosanske Posavine“, autora Anta Kneževića i Tomislava Lukića, silno me obradovala. Ne samo zbog ovog fundamentalnog enciklopedijskog priloga hrvatskom jezikoslovlju, već i zbog povratka dr. Kneževića u hrvatsku znanost. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 30. travnja 2021.

Sve što je izgrađeno na laži kad-tad se uruši kao kula od karata. Tako će biti i s velikosrpstvom kao utjelovljenom laži koja je u posljednjih sto i pedeset godina nanijela veliko zlo mnogim narodima, a među njima i samim Srbima. (D. Dijanović)

Detalji

Objavljeno: 27. travnja 2021.

Za Hrvate ništa novo: prvo smo svi ustaše, drugo smo pokvareni nacionalisti. Ti epiteti još uvijek dolaze iz Srbije (koja ne mete pred svojim vratima) čiji se nacionalizam pokazao punim fašističkim dok su se Slovenski, Hrvatski, Crnogorski i Makedonski te Kosovski nacionalizam – pokazali nužnim i prirodnim, a konstitutivnim i državotvornim. (J. Novak)

Detalji

Objavljeno: 26. travnja 2021.

U Hrvatskoj ne postoji popis zabranjenih ili nepoćudnih knjiga, ali u glavama klateži postoji popis autora kojima bi rado zavrnuli vratom, no budući da se boje remetinca čine sve da se glas o dobroj knjizi slučajno ne provuče do publike, do čitatelja. One druge knjige koje klatež nasilno nameće obično su obično smeće. Ne čitaju se. Pa je na pitanje zašto Hrvati ne čitaju, odgovor jednostavan. (H. Hitrec)

Detalji

Objavljeno: 26. travnja 2021.

Dvostruka mjerila su me navela na pisanje ovog neugodnog članka, upravo su dvostruka mjerila: ako nastupaš državotvorno, odmah te proglase ustašom i nacistom, ako veličaš Tita, Jugoslaviju i Srbiju, onda si napredan i progresivan. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 25. travnja 2021.

Nakon Adenauera Europa nije krenula putem kršćanskog ujedinjenja, nego je na putu da postane poganska. EU ne samo da je ispražnjena od kršćanskih sadržaja, nego je ona u sebi duboko protukršćanska tvorevina, baš kao i cijeli današnji Zapad. (D. Dijanović, HT)

Detalji

Objavljeno: 22. travnja 2021.

U romanu koji predstavljamo, autor Vladimir Rozijan pokušao je dati doprinos švedskoj, ali i hrvatskoj književnosti - švedskoj zbog jezika na kojem je djelo napisano, a hrvatskoj zbog teme koju je obradio, a tiče se Domovinskog rata. Nije opisivao rat, branitelje i ratne sukobe na bojišnici, ili stradanja zarobljenih hrvatskih vojnika u srbijanskim logorima, već je švedskim čitateljima približio strahote našega Domovinskog rata kroz stradanje jedne četrnaestogodišnje djevojčice, tek stasale djevojke. (Đ. Vidmarović)

Detalji

Objavljeno: 21. travnja 2021.

Korona-kriza, kao školski primjer „nepoznate nepoznanice“, nije samo javnozdravstvena kriza, nego je i ekonomska, sigurnosna, ali i geopolitička kriza. Ako je dugo 19. stoljeće trajalo od godine početka Francuske revolucije 1789. do početka Prvoga svjetskog rata 1914., moglo bismo reći da je prošle godine, izbijanjem korona-krize, završilo dugo 20. stoljeće. (D. Dijanović, Hrvatski tjednik)