Detalji

Objavljeno: 19. rujna 2007.

U Jutarnjem listu objavljeno je u srijedu pismo bivše glasnogovornice Tužiteljstva Haaškog suda Florence Hartmann kojeg je ona poslala kao odgovor na pismo koje je neki dan istom listu poslao tužitelj istog, Haaškog suda, Geoffrey Nice. Hartmann tvrdi kako se tužitelj Nice borio za to da Milošević bude osuđen po mnogim točkama optužnice, što bi bilo dovoljno da provede godine u zatvoru, ali ne i za optužbu za genocid u Srebrenici (koja bi imala međunarodno-pravne posljedice). Pored toga, gospođa Hartmann spominje i prošli rad Geoffreya Nicea u britanskoj kontraobavještajnoj službi MI6. Cijeli ovaj rašomon, odnosno rasprava između bivše glasnogovornice Tužiteljstva i jednog od vodećih tužitelja Haaškog tužiteljstva u kontekstu rada cjelokupnog Haaškog suda koji je osnovao UN i odnosa Hrvatske prema njemu zasigurno zavrjeđuje komentar. Naime, sukob bi izgledao jadno i tragikomično, da se ne radi o Sudu čiji će rad imati, i ima, ogromne posljedice na, između ostalog, sadašnjost i budućnost hrvatskog naroda i države.(djl)

Detalji

Objavljeno: 20. rujna 2007.

Na Prisavlju i dalje vlada napeta atmosfera. Nakon žustrih napada Izvršnog odbora HND-a, ali i nekoliko kolega novinara s nacionalne televizije na novo izabranu glavnu urednicu informativnog programa Hloverku Novak Srzić, u njenu je obranu stao i Glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutlić. Na izjave koje iz HND-a pristižu o zapanjenosti činjenicom nepoštivanja negativnog mišljenja dijela kolega novinara o Hloverkinom izboru, Sutlić je poručio kako je procedura za postavljanje svih glavnih urednika ista, kako bi svi najprije trebali pomesti pred svojim pragovima te da je jedini kriterij u cijeloj priči stručnost, objektivnost i cjelovita istina. Ne možemo se oteti dojmu da se ovdje zapravo radi ne samo o borbi za očuvanje vlastitih pozicija, već prvenstveno o nezadovoljstvu koje izaziva činjenica da će Hloverkina riječ u mnogim stvarima u kojima je do sad vladala, uvjetno rečeno potpuna sloboda, ipak biti zadnja. Iako mogućnost da se na HRT-u dogode cjelovitije promjene u smislu načina rada postoji, ona je zapravo vrlo mala i najvjerojatnije se u tom pogledu ništa značajnije promijeniti neće. Najveća sposobnost koju je većina novinara javne televizije do sad prezentirala, upravo je brzina prilagođavanja «vanjskim» okolnostima. Zbog te se činjenice nameće pitanje zbog čega se konkretno Hloverki prigovara? Da je bila «režimski» novinar? Primjetno je da ni jedna od izrečenih optužbi nije konkretizirana, nitko od nezadovoljnika nije decidirano izrekao što mu to točno vezano uz njen rad smeta i potkrijepio svoje teze opipljivim argumentima. (mmb)

Detalji

Objavljeno: 17. rujna 2007.

Nedavno smo na Portalu donijeli komentar pojedinih dijelova knjige "Mir i kazna", bivše glasnogovornice haaškog tužiteljstva Florence Hartmann. U njima je autorica optužila glavnog tužitelja u procesu Miloševiću - Geoffreya Nicea da je iz optužnice pokušao izbaciti zločine u Srebrenici i Sarajevu, a da bi to prikrio kazao kako je Carla Del Ponte tajno pregovarala s Beogradom oko slanja potrebne dokumentacije. Jutarnji list donosi najzanimljivije dijelove pisma koje je Nice poslao kao svojevrstan demanti. Izdvajamo: "Bilo bi dobro da Hartmannova objasni koji su se to dokazi prikrivali i opstruirali jer, kako i ona sama kaže dokaza protiv Miloševića u listopadu 2000. nije bilo. Kako onda objašnjava to da su najvažniji dokazi prispjeli između 2002. i 2005. godine, znači otkako sam ja preuzeo slučaj. Reagirao sam na svaki trag o informacijama s mogućim dokazima, dajući instrukcije istražiteljima". Samo pismo ne predstavlja nikakav dokaz da bi iz njega mogli zaključiti tko od njih dvoje govori, odnosno ne govori istinu, koja je vjerojatno negdje u sredini. Ono što jedino sa sigurnošću možemo reći jest da su konačno pale i posljednje krinke i da konkretna situacija sama po sebi predstavlja "corpus delicti" onog u što se godinama sumnjalo.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 15. rujna 2007.

Izbor Hloverke Novak-Srzić za glavnog urednika informativnog programa HRT-a izazvao je brojne reakcije, od kojih su se u hrvatskim medijima vrlo glasno čule one negativne. Uvidom u to tko je u tim kritikama bio najoštriji može se zaključiti kako najveći kritičari izbora nove urednice dolaze iz istog medijsko-političkog kruga. Kruga u kojem se objektivnim novinarstvom priznaje jedino ono koje se uklapa u zadani politički okvir. A što se tog političkog okvira tiče, odnos prema hrvatskom nacionalnom pitanju sve prije nego nacionalan. S druge strane, i pored napada koje je kandidatura Hloverke Novak-Srzić izazvala, može se sumnjati da će se način izvještavanja HRT-a o hrvatskoj svakidašnjici znatnije promijeniti sada nakon što je ona izabrana.

Detalji

Objavljeno: 12. rujna 2007.

Poznati su preliminarni rezultati istrage o uzrocima tragedije na Kornatima, u kojoj je smrtno stradalo jedanaest, a za život se još uvijek bori dvoje vatrogasaca. Rezultati istrage predočeni su premijeru Sanaderu, predsjedniku Mesiću te predsjedniku Sabora Šeksu, na za javnost zatvorenoj sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost. Dakle, prema zadnjim i svim do sada objavljenim podatcima, kornatska nesreća je posljedica posebnog nesretnog načina na koji se požar razvio, a bila je potpomognuta pogreškama pojedinaca i manjkavostima u organizaciji vatrogasnog sustava. Izvještaj o kojem se raspravljalo na sjednici Vijeća za nacionalnu sigurnost ograničava se na probleme koji su se pojavili do razine županijskog zapovjedništva. S druge strane, svakom je jasno da kritike i promijene trebaju zahvatiti cjelokupni ustroj vatrogasne zaštite u Hrvatskoj, ako se išta ozbiljnijeg želi promijeniti na bolje za sljedeću ljetnu sezonu požara, kao i sve koje će uslijediti iza nje.(mm)

Detalji

Objavljeno: 10. rujna 2007.

Negdje prije hrvatskoga ljetnog mrtvila, prekidanog samo požarima na obali i otocima, koji su dokazali žalosnu neorganiziranost, ali i ravnodušnost prema hrvatskom krajoliku (H. F. Amiel: domovinski pejsaž je duševno stanje), daleko prije jezive kornatske nesreće do koje možda ne bi došlo da osorna vlast nije zanemarila upozorenje Hrvatskoga kulturnog vijeća dano u obliku priopćenja dvadesetak dana ranije, dakle prije ljetne raspuštenosti koja je tragično završila, televizija, radio i poneke tiskovine bile su upoznale javnost s projektom koji bolno dotiče posve zanemaren kraj daleko od mora, dotično Žumberak. Radi se, naime, o projektu zračne luke koja će služiti NATO- snagama. Luka je smještena u Cerklju ob Krki, u Sloveniji, na samoj hrvatsko-slovensko granici, dakle na rubu hrvatskoga Žumberka. Oglasilo se bilo Ekološko društvo Žumberak, izjavu je dao i grkokatolički župnik Mile Vranešić koji će vjerojatno iz svoje Stojdrage vidjeti i čuti teške zrakoplove, slušat će ih bogme i svi Žumberčani. I ne samo slušati i gledati, nego i će njihove šume biti možda zalijevane gorivom koje avioni te vrste ponekad ispuštaju prije slijetanja.

Detalji

Objavljeno: 09. rujna 2007.

Na suđenju generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu prošli tjedan čuli smo svjedočenja bivšeg zamjenika ministra unutarnjih poslova Željka Tomljenovića, i dva hrvatska časnika Rudolfa Brlečića i Isidora Češnjaja, koji su napustili JNA da bi se kada je rat krenuo prebacili u Hrvatsku vojsku. Spomenuta trojka zastupala je tezu o dvostrukom zapovjednom lancu koja neodoljivo podsjeća na onu koju smo već čuli na haaškom suđenju generalu Blaškiću od odvjetnika Ante Nobila (svojedobno mladog i perspektivnog zamjenika okružnog tužitelja SR Hrvatske). On je tada uveo pojam dvostrukog zapovjednog lanca unutar HVO-a, jednog stranačkog i jednog vojnog. I dok je teško govoriti o nekoj ozbiljnoj zapovjednoj strukturi u slučaju hrvatsko-muslimanskog rata u Srednjoj Bosni, koji je posebno zahvatio nekoliko odsječenih mjesta u Lašvanskoj dolini pretežno naseljenim hrvatskim stanovništvom, što je Nobilo vješto iskoristio za svoje manipulacije, u slučaju Republike Hrvatske stvari su puno jednostavnije. U Republici Hrvatskoj sva neokupirana područja konrolirala je demokratski izabrana središnja vlast, odnosno predsjednik Tuđman. On je ujedno mogao postavljati i smjenjivati zapovjednike kako zaželi, a kao predsjednik HDZ-a imao je kontrolu i nad vladajućom strankom. Ako je postojala još jedna linija zapovijedanja unutar Hrvatske vojske nema nikakve logike da joj je zapovijedao isti čovjek. Zato bi gospoda Tomljenović, Brlečić i Češnjaj morala paziti što govore jer bi moglo još ispasti kako oni nisu polagali račune vrhovnom zapovjedniku oružanih snaga Republike Hrvatske dr. Franji Tuđmanu, već su bili dio nekog drugom zapovjednog lanca.

Detalji

Objavljeno: 06. rujna 2007.

Iako su, kako piše Jutarnji list za subotu 8. rujna najavljeni veliki stranački skupovi kojima bi najveće političke stranke u Hrvatskoj – HDZ i SDP započele «veliko finale» predizborne utrke, čini se kako tome i neće biti baš tako. Naime, najnovije informacije pristigle iz HDZ-a govore o tome kako će ta stranka za sad odgoditi održavanje istih, u smislu izraza sućuti obiteljima vatrogasaca stradalih u požaru na Kornatima. SDP će, kako se zasad čini u subotu ipak održati najavljenu konvenciju u Zagrebu. Podatak o ulasku u završnu fazu priprema za izbore sam po sebi ne donosi ništa novo i revolucionarno – i ove će se godine, uvjereni smo, koristiti sva moguća dopuštena i nedopuštena politička sredstva, kako bi se u konačnici ostvarila barem minimalna pobjeda. Kao i svaki put do sad iz svih će nas novina, reklamnih plakata i televizija bombardirati «inovativnim» rješenjima, sloganima, gospodarskim programima koje još «nikad» nismo imali prilike vidjeti ni čuti. Iz svakog će nas kutka vrebati retuširane i uljepšane fotografije glavnih junaka, od kojih će se neki – ako već nisu, podvrgnuti i estetskim zahvatima, kako bi nama biračima bili što više srcu draži. Zaista, čini se da ni jedna žrtva nije prevelika!(mmb)