Detalji

Objavljeno: 02. ožujka 2008.

Jedan od velikih problema hrvatskog novinarstva zasigurno je cenzuriranje i manipuliranje informacijama, koje provode urednici ali i novinari sami, da se ne bi zamjerili onima kojima se danas u Hrvatskoj ne smije zamjerati. Dok se neki novinari slažu s takvom informativnom politikom i koriste je za ostvarivanje zacrtanih ideoloških ciljeva, ima i sigurno mnogo onih koji jednostavno izbjegavaju pisati o temama i događajima o kojima ne mogu pisati kako žele. Uostalom, na ovom Portalu članovi redakcije se ne potpisuju baš da bi o svemu mogli pisati onako kako misle bez da se ugrožavaju, što je piscu ovih redova nedavno zamjerio Milan Ivkošić u svojoj kolumni "Tjedna inventura". Odgovor akademika Barišića na ovu kritiku već smo objavili na Portalu, a objavio ju je i Večernji list u zadnjem prilogu Obzor, tek nekoliko stranica dalje od Ivkošićeve kolumne Inventura tjedna. Treba reći da je neslaganje akademika Barišića s Ivkošićevom kolumnom bilo poslano osobno Milanu Ivkošiću u Večernji list, koji je to mogao ili ne proslijediti dalje. No, nažalost, Milan Ivkošić u hrvatskom novinarstvu nije pravilo, nego iznimka.(mm)

Detalji

Objavljeno: 28. veljače 2008.

Programsko vijeće HRT-a zatražit će od Etičkoga povjerenstva nacionalne radiotelevizije mišljenje o nedavno prikazanim emisijama "Latinica" i "Nedjeljom u dva", nakon što je nekoliko vijećnika na jučerašnjoj sjednici iznijelo niz opravdano negativnih stavova o tim serijalima. Burnu raspravu o HTV-ovim «uspješnicama» otvorio je Juraj Njavro podsjećajući da je nacionalna televizija zaradila više od 20 tužbi zbog emisije u kojoj urednik Denis Latin, kako kaže Njavro, manipulira javnošću. Nezadovoljstvo "Latinicom" iskazao je i Siniša Grgić koji kao najveći problem prepoznaje "škare u rukama Denisa Latina" kojima se, kako je rekao, često izvrću riječi koje nisu u skladu s urednikovim stavovima. Što se tiče samoga sadržaja njegovih emisija, Latin iz tjedna u tjedan svojim preciznim izborom tema pomoću kojih vještinom uspješnoga manipulatora sustavno poništava apsolutno svaki trag državotvorne politike iz vremena Franje Tuđmana i Domovinskoga rata, obmanjuje javnost i iskrivljuje istinu. No glavnina problema ne leži čak ni u diskutabilnom odabiru tema, jer svaka se od njih može objektivno i argumentirano rasčlaniti, pod uvjetom, naravno, da je uredniku emisije tako nešto u interesu. Ali, što zaista radi Denis Latin? Prvo odabere temu koja po njegovom mišljenju predstavlja plodno tlo za sijanje laži i poziva goste koji njegove blago rečeno subjektivne stavove svojski potkrepljuju. No ni to mu nije dovoljno, pa kirurškom preciznošću reže, rezucka i izrezuje čak i svaku naznaku drugačijega mišljenja, barem onoga koje je dovoljno argumentirano da poljulja njegovu novokomponiranu istinu koja ionako stoji na prilično kratkim i labavim nogama.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 27. veljače 2008.

Na Portalu smo pisali o događaju koji se na vukovarskom području zbio prije nekih desetak dana i zgrozio širu hrvatsku javnost.(vidi: Vjetar u krila srpskim "herojima" ) Podsjećamo da je tada petnaestak mladića srpske nacionalnosti ciglama i bejzbol palicama napalo i porazbijalo stakla i ulazna vrata na učeničkom domu u Borovu naselju, prijetilo i vrijeđalo uplašenu djecu nazvavši ih ustašama i izvikujući ovo je Srbija. Razbojnici su bili zamaskirani navijačkim šalovima Crvene zvezde. Jače reakcije, kako medija, tako i same izvršne vlasti vezano uz ovaj sramotni događaj i ovoga su puta izostale, a policija vjerojatno još uvijek utvrđuje «nejasne» motive cijeloga slučaja. Ovih se dana, strah tamošnjega stanovništva da će vandali potaknuti mlakim reakcijama policije i vlasti ponovno početi ugrožavati njihovu sigurnost pokazao opravdanim. Naime, prema tvrdnjama građana na području je grada Vukovara protekloga vikenda razbijeno nekoliko lokala čiji su vlasnici podrijetlom s Kosova, a spominje se i podmetnuta bomba u Boboti. Upravo iz razloga što "ažurna" policija još uvijek istražuje samo njima nejasne motive napada na učenički dom, kao i zbog činjenice da spomenute napade na lokale u vlasništvu ljudi podrijetlom s Kosova opravdava pukom koincidencijom, kao uostalom i podmetnutu bombu, ističući kako nema osnove za utvrđivanje da su spomenuti napadi izvršeni na nacionalnoj osnovi, za ovu su nedjelju u Vukovaru najavljeni prosvjedi navijača iz čitave Hrvatske.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 26. veljače 2008.

Nakon što je u ponedjeljak premijer Sanader u emisiji Hrvatskog radija "Kako vlada Vlada" potvrdio da je zbog ZERP-a spreman usporiti pregovore s Europskom unijom, a čemu smo već posvetili jedan komentar [Premijer Sanader - ZERP iznad EU-a], u istoj emisiji čuli smo još jednu tvrdnju koja se kosi s dogmama koje su do sada vladale na hrvatskoj političkoj sceni. Ova druga izjava tiče se unutarnje politike, odnosno odnosa prema komunističkim zločinima. Sanader je između ostaloga izjavio, a što su prenijele sve tiskovine koje smo pregledali s iznimkom Večernjeg lista, da "ako je netko u antifašističkom pokretu počinio zločine, a bilo je zločina, taj treba odgovarati", zaključujući da "ne može jedno pravilo vrijediti za antifašistički pokret, a drugo za Domovinski rat". Dakle za premijera Sanadera - zločin je zločin - što je izjava koja se dugo i predugo čekala.(mm)

Detalji

Objavljeno: 26. veljače 2008.

Premijer Ivo Sanader u jučerašnjoj je emisiji Hrvatskoga radija "Kako vlada Vlada" dao nekoliko vrlo zanimljivih i znakovitih izjava vezano uz problematiku primjene ZERP-a i pritisaka koji po tom pitanju dolaze od strane Europske komisije. Tako je premijer između ostaloga rekao kako je stekao dojam da se "pomalo izbjegava" odgovor iz EU oko hrvatskoga prijedloga da se održi kvadrilateralni sastanak (Hrvatska, Italija, Slovenija i Europska komisija) na kojemu bi se pokušalo naći rješenje za ZERP, na način koji bi zadovoljio Italiju i Sloveniju, a Hrvatska bi primjenjivala svoj zaštićeni pojas i na članice EU. "Ako bi se zanemarila činjenica da su Italija i Slovenija proglasile svoje zone, a Hrvatska, nakon sastanka u lipnju 2004. i usuglašenog zapisnika, četiri godine na njih nije primjenjivala ZERP, ako nas se bude ucjenjivalo, onda se priklanjam stavu predsjednika Mesića da će se na dnevnom redu naći pitanje ili ZERP ili EU", dodao je. Ove premijerove izjave značajne su iz nekoliko razloga. Jedan od njih je naznaka konačnoga zauzimanja vanjskopolitičkog stava koji će prestati dopuštati kontinuirano vršenje raznoraznih pritisaka od strane EU-je, a isto tako označiti kraj neprekidnom izvršavanju nerazumnih beskonačnih ustupaka koje je hrvatska politička elita do sad bespogovorno ispunjavala, čak i pod cijenu žrtvovanja najvažnijih nacionalnih interesa.(mmb)

Detalji

Objavljeno: 25. veljače 2008.

Kao veliki političar ili, bolje rečeno, političar velikog ega - Vladimir Šeks danas se ponaša kao da njegovi politički potencijali nisu niti približno dovoljno iskorišteni. Zato nalazi načina gotovo svakodnevno se pojavljivati u hrvatskim medijima i to svakoga puta s diskutabilnim porukama. Iako bi trebao biti zauzet ozbiljnim reformama Ustava o kojima smo u nekoliko navrata pisali na portalu (Da ne bi bilo zabune 1 i 2 ), a koje izazivaju krajnje podozrenje, u Hininoj vijesti koju prenosi Jutarnji list Šeks ponovno «briljira». Tako je izjavio da bi izbor HDZ-ova kandidata Miroslava Škore za osječkoga gradonačelnika na prijevremenim lokalnim izborima 9. ožujka značio mogućnost intenzivnijeg povezivanja središnje i lokalne vlasti, a time i jamstvo bržeg razvoja grada. Drugim riječima, središnja će vlast po Šeksu valjda kazniti građane Osijeka (koji su ujedno i građani Hrvatske) ako svoj glas ne budu dali HDZ-u?!(mmb)

Detalji

Objavljeno: 23. veljače 2008.

U „Tjednoj inventuri“ Milana Ivkošića objavljenoj u visokotiražnom Večernjem listu od 23. veljače 2008. g. autor se tuži da ga je na niskotiražnom portalu Hrvatskog kulturnog vijeća napao neki Hrvatina junački potpisan s M.M. Napao ga je, kaže Ivkošić, zato što je on u svom tekstu „Tito-jaja u istoj ravnini“ od 14. veljače nazvao Zdravka Tomca „starim komunistom i mladim domoljubom“. Svatko se naprotiv može lako uvjeriti da komentar članka Milana Ivkošića, kojeg je napisao M.M., član uredništva Portala, ponajprije prigovara jednoj drugoj, ključnoj tvrdnji Ivkošićevog teksta, naime, da su političke elite uspjele cijeloj zemlji nametnuti osjećaj uzaludnosti. Pa tako i organizatorima, odnosno sudionicima javnog okupljanja u organizaciji Kruga za trg, sa ciljem da se Trg Maršala Tita u Zagrebu preimenuje u Kazališni trg.

Detalji

Objavljeno: 22. veljače 2008.

Nekoliko stotina tisuća građana sudjelovalo je na mitingu u četvrtak pod nazivom "Kosovo je Srbija" u centru Beograda, protestirajući zbog jednostranog samoproglašenja nezavisnosti Kosova, uz poruke da se Srbija ne će odreći svoje južne pokrajine.  S obzirom na činjenicu da se iz poruka srpskih političara jasno moglo razaznati prešutno odobrenje pa čak i svojevrsni poticaj upućen stanovnicima Srbije da ne odustanu od borbe za Kosovo, građanski neredi koji su popraćeni divljaštvom, nasiljem i paležom uslijedili nakon formalnoga završetka skupa nikoga ne bi trebali previše začuditi. Nemiri su tako rezultirali stradanjem oko 150 ljudi, a jedna je osoba pronađena i mrtva.  Najtraženija meta za razbijanje i paljenje bili su američko i hrvatsko veleposlanstvo, što su prenjeli i svi svijetski mediji. Simptomatična je činjenica da Srbi u trenutku kada doživljavaju tešku nacionalnu sramotu i poraz (s kojim Hrvatska nema blage veze) osjećaju veliku potrebu napasti baš hrvatsko veleposlanstvo. Fascinantno je zapravo koliko je malo potrebno da pritajena iskra mržnje ponovno plane. U srpskom loncu niti jedno zlo nije se kuhalo po recepturi koja garantira kakav će okus imati jelo na kraju, a svi ovi začini dodatno ga čine i neizvjesnijim i neukusnijim.(mmb)