ŠkoroPolitička karijera Miroslava Škore izgleda je završila i prije nego što je započela. Naime, samo osam mjeseci nakon što se pjevač odlučio kao nositelj liste HDZ-a kandidirati za osječkoga gradonačelnika Škoro daje ostavku na mjesta u Hrvatskom saboru i osječkom Gradskom vijeću. Nakon svega, Škoro si je vrlo vjerojatno postavio pitanje što mu je sve to skupa uopće i trebalo i je li u čitavoj situaciji ispao čak i podosta naivan misleći kako će moći pomrsiti račune «velikim dečkima» koji su na političkoj sceni puno duže od njega i premazani svim mogućim mastima koje postoje. Škoro kao politički romantičar među tima i takvima realno gledajući i nije imao mnogo izgleda za opstanak i svijetlu političku budućnost. Jer u Hrvatskoj se danas za opstanak među političkom elitom primjenjuju neki drugi recepti, trikovi i smicalice, za koje treba imati, nazovimo to tako obraz od kamena i dobar želudac. Samo i Škoro u jednoj stvari, odnosno pogledu na izloženu problematiku također griješi kazavši "Na žalost, mediji su stvorili takvu sliku u javnosti da su svi političari korumpirani, da su niškoristi i lopovi kojima je jedino stalo do fotelje, dobre plaće, dva mjeseca godišnjeg i povlaštene mirovine"  ... a, mi bi ga malčice ispravili - na žalost, političari su ti koji su svojom nacionalnom neosviještenošću, koristoljubivošću i raznim manipulacijama, svakodnevnim korupcijskim aferama i da ne nabrajamo, sami odaslali takvu sliku o sebi. (mmb)
Add a comment        
 

 
Miroslav TuđmanU hrvatskim je medijima ovih dana vrlo aktualna priča o Miroslavu Tuđmanu kojega je u ime skupine "konzervativno opredijeljenih hrvatskih intelektualaca" kao kandidata za predsjednika države akademik Ivan Aralica predložio članu Predsjedništva HDZ-a Andriji Hebrangu. Predsjednik HDZ-a i premijer Ivo Sanader je u ponedjeljak takvu mogućnost prokomentirao u svom stilu, naime kako je Miroslav Tuđman politički gubitnik na kojeg njegova stranka - dakle - ne računa. Za početak bode u oči kako je cijeli slučaj neformalnih razgovora oko moguće predsjedničke kandidature Miroslava Tuđmana podigao u medijskom prostoru puno više prašine nego što bi se očekivalo kada bi on bio "politički gubitnik". Što se pak tiče političkih dobitnika na predsjedničkim izborima ne može se zaobići činjenica kako od smrti prvoga hrvatskog predsjednika HDZ-ovi kandidati nisu baš imali puno uspjeha. Točnije, premijerovo isticanje pobjedničkog niza HDZ-a na izborima u Hrvatskoj poklapa se s predsjednikovanjem Stjepana Mesića državom, tek praćeno Sanaderovim osobnim predsjednikovanjem Vladom RH, od nedavno u drugom mandatu. A, koliko je ovaj dvojac izbornih pobjednika doprinio boljitku Lijepe Naše vidi se svaki dan - svaki uspjeh Sanadera i Mesića u pravilu ispadne korak nazad za Republiku Hrvatsku. (mm)
Add a comment        
 

 
Kornati30. kolovoza 2008. napunila se točno godina dana od strašne tragedije na Kornatima, gdje je, od posljedica kako istraga kaže eruptivnoga požara poginulo 12 hrvatskih vatrogasaca. Godina dana relativan je pojam, za neke protekne brzo, a nekima se i samo jedna minuta može činiti poput vječnosti, pogotovo ako se čeka istina i pravda za bol koju normalan čovjek ne može ni zamisliti. Sve dok mu se ne dogodi. A kad se dogodi, tada pokušava pronaći snage u onome što ostane kao i u potrazi za pravdom i odgovornošću onih koji su tragediju ovakvih razmjera možda ne baš prouzročili, ali njenim posljedicama svakako pridonijeli. Žalosna je istina da ni dan danas, godinu dana nakon strašne smrti tih momaka u vatrenoj pošasti još uvijek nisu poznate sve potrebne činjenice kako bi se složio potpuni mozaik retrospektive onoga što se tamo zaista dogodilo. No čak i da tome jest tako, ni tada se obitelji poginulih zasigurno ne bi puno bolje osjećale, iako oni sada tako možda i ne misle. Opravdano se postavlja pitanje što li onda misle i misle li uopće ljudi kojima je hrvatski narod dao svoje povjerenje da im vodi državu, kad se niti predsjednik Države, niti Vlade, niti Sabora ne udostoji pojaviti na obljetnicu tragične pogibije vatrogasaca.(mmb)
Add a comment        
 

 
Crkva hrvatskih mučenikaTijekom subote nam je na Portal pristigao dopis u kojem je gospićko-senjski biskup Mile Bogović izložio razloge zbog kojih se Katolička Crkva, odnosno on kao u toj stvari konkretno zadužen, odlučila za građevinske promjene Crkve hrvatskih mučenika na Udbini, pri čemu se ostalo vjerno početnoj zamisli samog projekta izgradnje crkve. Kao glavni razlog navedeno je što je prvi projekt u svome razvoju postao jako skup i već po tome neprimjeren svojoj namjeni. Kako je spomenuti dopis poslan na mnoge adrese, može se pretpostaviti da je pristigao i na elektroničku poštu Slobodne Dalmacije koja je, po svemu sudeći, potaknuta time isti dan negdje u večernjim satima objavila na svom Portalu članak na tu temu. Pa što, pitat će neki - bilo je i za očekivati da se ovakva vijest prenese. Bilo je, slažemo se, samo malo koji argument iz dopisa biskupa Bogovića je preživio u tekstu iz Slobodne Dalmacije.(mm)
Add a comment        
 

 
Krbavsko poljeDraga braćo svećenici i vjernici u domovini i inozemstvu! I ove godine upućujemo poziv svim vjernicima za proslavu Dana hrvatskih mučenika na Udbinu te na prikupljanje milostinje i darova za izgradnju Crkve hrvatskih mučenika. Ujedno vas obavješćujemo da projekt Crkve hrvatskih mučenika ostaje vjeran početnoj zamisli iako je u građevnom smislu doživio velike izmjene u odnosu na prvi projekt. Riječ je zapravo o novom projektu. Sve do sredine prošle godine imali smo garancije koje su prvi projekt činile prihvatljivim. Glavni razlog promjene jest što je prvi projekt u svome razvoju postao jako skup i već po tome neprimjeren svojoj namjeni.(M.Bogović)
Add a comment        
 

 
MesićU posljednjem priopćenju s nadnevkom od 27. kolovoza ove godine Raspravno vijeće Haaškoga suda "nalaže kazneni progon Florence Hartmann ... zbog svjesnog i namjernog objavljivanja informacija čime se svjesno oglušila o nalog jednog sudskog vijeća". U tekstu se pojašnjava kako je Hartmann u svojoj knjizi "Mir i kazna", kao i u svojoj izjavi koja je uslijedila nakon objavljivanja knjige, otkrila informacije u svezi s povjerljivim odlukama Žalbenog vijeća MKSJ-a u predmetu protiv Slobodana Miloševića. Znači, kako stvari stoje, i Florence Hartmann je dužna čuvati tajne Haaškog suda jer na njima piše "povjerljivo". Čak iako je Milošević umro, ne dočekavši ni "p" od pravomoćne presude - što, usput budi rečeno, nikoga baš nije puno zabrinulo na Haaškom tribunalu. No, čuvanje povjerljivih informacija očito ne vrijedi kad je primjerice u pitanju hrvatski predsjednik Stjepan Mesić, koji je uostalom predsjednikom izgleda i postao kako bi se stvari izrežirale na način na koji je to, vezano naravno uz suradnju Hrvatske i suda u Haagu, uostalom i učinjeno nakon 2000. godine. Tako se sada i došlo u neuobičajenu situaciju da je tajna Haaškoga suda veći prioritet nego državna tajna. Naravno, kada je Hrvatska u pitanju, jer su za druge, počevši od Srbije kao agresora, vrijedila uobičajena pravila. (mmb)
Add a comment        
 

 
uvozSmanjivanje deficita ili barem njegovo zadržavanje na postojećoj razini, zadržavanje cijene plina na sadašnjoj razini, barem za stanovništvo, ali i možda za gospodarstvo, te nastavak korištenja instrumenta Povjerenstva za praćenje rasta cijena tri su ključne mjere u daljim nastojanjima hrvatske vlade u suzbijanju inflacije koje je na prvoj konferenciji za novinare nakon dvotjedne stanke zbog godišnjih odmora predstavio premijer Ivo Sanader. Poručio je kako je Vladi najvažniji rast standarda hrvatskih građana te da će mjerama Vlada do kraja godine inflaciju zadržati na šest do 6,5 posto. Da se ping-pong loptica prebaci s jedne na drugu stranu stola, nije bilo potrebno dugo čekati. U utorak navečer svoju je izjavu, sadržajno suprotnu onoj Sanaderovoj dao predsjednik SDP-a. Milanović se naravno ne slaže s premijerom Sanaderom i smatra da je inflacija realno veća od 6,5 posto te da Vlada ne može zaustaviti rast inflacije. Jer, ocijenio je, "Vlada, izuzevši rad Povjerenstva za praćenje cijena, ne radi gotovo ništa na obuzdavanju inflacije". I dok se njih dvojica već uobičajeno igraju mačke i miša hrvatski je standard sve slabiji i gospodarstvo u sve gorem stanju. Sve to nije ništa neobično ako se u obzir uzme kako uvoz konstantno raste naspram izvoza i kako je konkurentnost Hrvatske na svjetskom tržištu sve slabija. Jedino što hrvatski čarobnjaci iz Oza još uvijek na svojim konferencijama za medije nisu uspjeli izjaviti – jesu rješenja za navedene probleme.(mmb)
Add a comment        
 

 
Čičak«Veliki» domoljub i novinar – kolumnist Jutarnjega lista Ivan Zvonimir Čičak, u hrvatskim je medijima ovih dana izazvao pravu pomutnju. No, nije Čičak učinio ili napisao ništa vrijedno spomena, barem ne u literarnom ili istraživačkom smislu, posebice ne nešto zbog čega bi ga kandidirali za bilo kakvu strukovnu nagradu, osim možda za promašaj godine ili ego stoljeća. Javnosti je naime od prije poznato kako je spomenuti novinar neposredno i na najgori mogući način pripomogao da se nedavno zbog kriminala po zapovjednoj odgovornosti osuđeni dubrovački kapetan Laptalo još više potisne u ponor srama i zaborava, bez obzira na to što se njegova navodna krivnja nije utvrdila i potvrdila niti jednim jedinim dokazom. No to i činjenica kako Laptalo još uvijek nije pravomoćno osuđen nije zasmetalo velikoga dušebrižnika Čička da raspali paljbu iz sveg raspoloživog oružja, ne birajući vrijeme, sredstva ni cilj, a sve u svrhu dokazivanja vlastite novinarske genijalnosti. Čičak je tako pisao i napisao kako presuda kapetanu Laptalu ne treba čuditi nikoga ako se zna da je Laptalo već prije bio pod istragom policije radi sličnih kriminalnih radnji za koje je i sada optužen. Iako je ministarstvo unutarnjih poslova takve navode opovrgnulo, a obitelj Laptalo protiv Čička podigla i privatnu tužbu, šteta je neosporno učinjena. Poruka je jasna – ti dokazuj nevinost koliko hoćeš, a tužitelj ili «dobronamjernici» koji bacaju sumnju ne moraju ni objaviti izvor. Ono što je također vrlo zanimljivo i istodobno jednako uznemiravajuće zasigurno su motivi koje pokreću raznorazne «Čičke» u hrvatskom društvu. Izgleda kako iza svih tih insinuacija i konstrukcija ponajprije stoji politika i viši interesi. Jer, slučaj se Laptalo (koji je povezan s kriminalom) tako vodi u nekim medijima kako bi se javnost priredila za osude u Haagu (slučaj povezan s politikom). Teško je povjerovati da iza takovih, usput budi rečeno poprilično prozirnih konstrukcija, ne stoje vodeći hrvatski političari, osvjedočeni «domoljubi» i humanisti. I zato se Ivan Zvonimir Čičak «ne skida», zato grize i ne pušta, baš kao pit bull terijer.(mmb)
Add a comment        
 

 
školstvoOko problematičnoga hrvatskog školstva, odnosno obrazovnog sustava u cjelini u medijima se odavno već lome koplja. Prijedlozi su različiti no vizija je ista, mnogo je toga što bi trebalo promijeniti i unaprijediti. No većina stručnjaka, posebice onih koji ne razmišljaju stranački i problematici pristupaju ponajviše sa znanstvenoga aspekta, drugim riječima stručno i objektivno, opravdano postavljaju pitanje, je li za ovu državu danas najoptimalnije moguće rješenje u svemu jednostavno prekopirati europski sustav, odnosno kao i u svim drugim sferama života automatski ispuniti sve želje i prohtjeve EU-je. Da li se itko od ljudi na vodećim pozicijama uopće zapitao može li to i hoće li na najbolji mogući način u Hrvatskoj funkcionirati ili će unijeti dodatni kaos u ionako već kaotični obrazovni sustav. Jer, prve poslijedice proeuropskih reformi itekako su vidljive, ali teško da se o njima, barem što se Lijepe Naše tiče može zaključiti išta pozitivno. Najveći su se problemi svakako ukazali na polju visokoga školstva u smislu takozvane bolonjske reforme, no situacija uopće nije bolja niti u nižim fazama obrazovanja. A što konkretno znači reforma školstva u Hrvatskoj koju od nas traži Europa? Europa forsira reforme jer na polju školstva sada već u zabrinjavajućoj mjeri «gubi» od primjerice Azije. No, opravdano se postavlja pitanje je li način na koji se spomenute reforme provode najoptimalnije rješenje. Jer, Europljani bi da svi učenici odnosno studenti budu prosječni, odnosno unutar njihovih zadanih fiktivnih gabarita «normale». S druge strane, ukalupljenost ubija izvrsnost, imaginaciju i individualizam, koji je jedna od poznatih karakteristika hrvatskoga naroda. Naravno, to ne znači da određene promjene i prilagodbe, odnosno inovacije koje naprosto nameće vrijeme i razvoj nisu potrebite, no upitno je koliko je uputno posve se odreći svoga prepoznatljivog sustava vrijednosti i pretvoriti mlade ljude u ukalupljenu šljakersku masu za Europu.(mmb)
Add a comment        
Sub, 28-11-2020, 21:19:16

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.