lutka na koncuPredsjednik Mesić izgleda ne planira uskoro ni na godišnji odmor, a kamoli na političko umirovljenje. Pa iako se njegova predsjednička karijera neumitno približava svome kraju, predsjednik je, tko zna možda i po uzoru na svoga ruskog kolegu Putina, izgleda već izabrao «svog čovjeka» za naslijednika. Njegov izbor jasno pokazuje kako medijske najave o mogućem Mesićevom odmaku od HNS-a i približavanje SDP-u dokazuju onu staru «gdje ima dima ima i vatre». Naime, Mesićev novi čovjek i pouzdanik, navodno je Primorsko-goranski župan Komadina, koji će u listopadu navršiti 50 godina, a po svojim političkim stavovima nesumnjivo odgovara profilu političara kakvog traži Mesić. Komadina je, iako jedan od suosnivača SDP-a iz 1990. godine, na hrvatskoj političkoj sceni uspio ostati čovjek iz sjene. No, tijesna povezanost sa čovjekom koji je u svoja protekla predsjednička mandata za državne interese bio gotovo poguban, na žalost ne obećava mnogo toga ružičastog, pogotovo ako će uskoro na čelu države možda biti nečija lutka na koncu.(mmb)
Add a comment        
 

 
Ivan JarnjakPrije izbora čelnici HDZ-a najavljivali su promjene po kojima će se ukinuti odredba o nula promila, ne bi li dobili koji glas više. Izbori su prošli, i novi zakon o prometu je donesen. Ali s promjenama koje prije izbora nisu bile najavljivane, i koje su punu veće od ukidanja odredbe o nula promila. Radi se o astronomskim kaznama za prometne prekršaje, koje nas iz jedne krajnosti bacaju u drugu. Primjerice, oni koji zakasne proći kroz semafor i dogodi im se da im se upali crveno svjetlo još dok su u raskršću mogu biti kažnjeni s 5.000 kuna. Osim - ako se s prometnim policajcem ne dogovore drugačije. Naime, policajci po novom zakonu imaju pravo izreći i samo usmenu ili pismenu opomenu, ako procijene da je to dovoljno.(mm)
Add a comment        
 

 
Thompsonov koncert na Trgu bana Jelačića u ZagrebuPromicatelji ustaške slike o Hrvatskoj prošli tjedan dobili su još jednog heroja. Radi se o nekom Josipu Gašpariću, o kojem su hrvatski mediji izvještavali kao o dugogodišnjem policijskom inspektoru, inače bez bilo kakvih podrobnosti koja je njegova trenutno funkcija. On je nakon političkog ispada s kaznenom prijavom protiv Marka Perkovića Thompsona u svezi njegovog koncerta na Trgu bana Jelačića u Zagrebu dospio na naslovne stranice domaćih i, kao što to neki danas vole reći, regionalnih novina. Podsjećamo, heroj Josip Gašparić iskoristio je svoj položaj i na stotinjak tisuća ljudi bacio sumnju kako su nazočili ustaškom koncertu, i time raspirivali rasnu i drugu diskriminaciju. Je li zbog toga Josip Gašparić izgubio posao u hrvatskom MUP-u? Nije. Dobio je samo suspenziju. Ali već i ta suspenzija izazvala je puno više pažnje od primjerice 400-dnevnog prosvjeda otpuštenih policajaca na Markovom trgu 2002/2003. Zašto? Zato što u Hrvatskoj odista vlada rasizam. Ali ne onaj s ustaškim predznakom, već onaj koji ne može smisliti bilo što hrvatsko.(mm)
Add a comment        
 

 
Ili ne daju govoriti ili ne žele slušatiZamisao vladajućih europskih političara da zaobiđu europske narode prilikom prevođenja Europe iz konfederacije u federaciju, tu i tamo centraliziraniju i od bivše Jugoslavije, nije prošla na irskom referendumu. Irci naime dobro znaju što su kroz povijest pretrpjeli da postignu svoju nezavisnost pa je Irska jedina europska zemlja čiji Ustav traži referendum o tako ozbiljnom pitanju kao što je Lisabonski ugovor, čiji je sadržaj ovdje već ukratko izložen [Od abortiranog Ustava do pojednostavljenog pakta]. U ostalim europskim zemljama, uključujući i one koje su referendumom odbile Europski ustav, vladajuće su političke strukture uspjele ograničiti izjašnjavanje na parlamente, to jest na same sebe, iako u nekim vidovima Lisabonski ugovor centralizira Europsku uniju radikalnije od odbačenog Ustava.(S.Barišić)
Add a comment        
 

 
Mladi antifašistiNa najnovije političke manevre Vesne Pusić, koja je proteklih dana otvoreno prozvala Vladu za podupiranje «proustaške» politike, reagirali su i još neki njeni ideološki istomišljenici. Naime, iako su same optužbe tragikomične i uopće ne zaslužuju ozbiljnije komentiranje, ono što jest zanimljivo je tko se sve našao da gospođi Pusić pridrži «štangu». Tako je, ni manje ni više nego Udruga mladih antifašista grada Zagreba zatražila od ravnatelja policije Marijana Benka da vrati na posao inspektora Josipa Gašparca, koji je zbog isticanja ustaških obilježja na nedavnom koncertu u Zagrebu prijavio Marka Perkovića Thompsona te da pokrene istragu protiv onih koji su zaustavili postupak protiv tog pjevača. Jesu li ili nisu to isti oni mladi koji su u izbornoj noći nakon proteklih parlamentarnih izbora iz sveg srca i glasa pjevali od Vardara pa do Triglava i na Kordunu grob do groba, ostalo je pomalo nejasno. Kao i sam način inicijacije, jer kako se uopće postaje mladi antifašista? Naslijeđem, vrijeđanjem imaginarnih fašista ili održavanjem vudu seansi s bockanjem fašističkih lutkica?(mmb)
Add a comment        
 

 
PusićVesna Pusić ponovno napada! Tako bi se mogao sažeti sukus političkoga djelovanja spomenute gospođe u zadnja dva dana. Naime, predsjednica kluba zastupnika HNS-a na konferenciji za medije u Saboru optužila je Vladu da tolerira i ispod žita potiče ustašku retoriku što se navodno vidjelo na Thompsonovu koncertu na Trgu bana Jelačića u Zagrebu. Rekla je da je jedini način da se Vlada "opere" od ovoga da smijeni ministra unutarnjih poslova Berislava Rončevića, jer suspenzija policijskog inspektora Josipa Gašparca koji je kazneno prijavio Thompsona zbog poticanja na mržnju i šovinizam isticanjem ustaških simbola nije mogla proći bez ministrova znanja. Nakon ovoga jedino što se sa sigurnošću može ustanoviti jest da Pusićka uporno mantra jedne te iste poznate rečenice, sada već dugi niz od osamnaestak godina. Pa iako tu istu političarku sredinom devedesetih, zbog njenih stavova primjerive prema akciji Oluja, prema čijoj potrebitosti je bila blago rečeno sumnjičava, veći dio javnosti kao takvu uopće nije ni doživljavao dok je plivala tamo negdje na margini zbivanja. No danas je situacija puno drugačija i upravo to najbolje ocrtava svu tragikomičnost sadašnje političke realnosti.(mmb)
Add a comment        
 

 
Hrvatski braniteljiU posljednje vrijeme hrvatska je javnost šokirana učestalim medijskim vijestima o samoubojstvima hrvatskih branitelja. Proteklog tjedana ubio se predsjednik zadarske HVIDR-e Milorad Barem, a najnovija tragedija uslijedila je u Splitu, gdje je u svome stanu pronađen 33-godišnji hrvatski ratni vojni invalid, koji je u Domovinski rat otišao sa svega 16 godina. On je navodno umro od gladi i žeđi (?), što je gotovo nevjerojatno za današnje vrijeme, ali i izgleda i to je moguće u Hrvatskoj. Nadasve je zabrinjavajuća činjenica što je broj od 1990. godine pa do danas onih branitelja koji su na sebe digli ruku popeo gotovo na 2000 ljudi. Pritom, njih približno 60 % su oni koji su za vrijeme rata bili ranjeni, dakle onih koji su posebno teško prošli. Ove brojke zasigurno su i jedan od rezultata politike koja se vodi niz godina – o hrvatskim je braniteljima stvorena slika u medijim kao o ljudima koji su stalno nezadovoljni, stalno nešto zahtijevaju, a pitanje je što li su u tom ratu uopće radili i što je još gore, jesu li u njemu uopće i sudjelovali. A ako jesu - onda su zasigurno počinili kakav ratni zločin.(mmb)
Add a comment        
 

 
domoljubljeZa razliku od hrvatskog «domoljuba» Vladimira Gojanovića koji je prije nekog vremena svjedočio u Haagu u skladu sa svojim nacionalnim «osjećajem i savješću» te time, iako je njegov iskaz kao nevjerodostojan u najvećem dijelu pobijen naštetio obrani hrvatskih generala, jučer je pred istim tim sudom, ali u ponešto drugačijem tonu svjedočio hrvatski Srbin Ivan Vujinović. Naime, iako svjedok optužbe, za razliku od Gojanovića, svojim je iskazom više pomogao obrani. Ispričao je da su dužnosnici tzv. SAO krajine poticali lokalno stanovništvo na odlazak uoči Oluje, rekavši da je sam ostao jer je imao povjerenja u hrvatske vlasti. Ovaj čovjek dokaz je kako u Hrvatskoj ima ljudi koji se ne uklapaju u nametnute kalupe. Oni bi trebali biti primjer svojim sunarodnjacima, ali i političkim vođama, kako i na koji način zaštititi i poštovati državu u kojoj žive. Jer, upravo na ovakvim se primjerima, koji u Hrvatskoj predstavljaju iznimku, a nikako ne pravilo, najbolje može primjetiti koliko je politika vođa srpske manjine u RH neprimjerena, nezadovoljavajuća i odlazi u smjeru koji se već više puta u povijesti za suživot hrvatskog i srpskog naroda na ovim prostorima pokazao izuzetno opasnim.(mmb)
Add a comment        
 

 
GojanovićVladimir Gojanović, prvi Hrvat koji je dao iskaz kao svjedok optužbe na suđenju generalima u Haagu i predsjednik Udruge razvojačenih branitelja, gostovao je u emisiji "Nedjeljom u 2" kako bi ispričao zašto je išao u Haag, kakav je bio njegov ratni put te je li njegovo svjedočenje bilo uvjerljivo.Gojanović je izjavio kako se na svjedočenje o akciji "Oluja" odlučio iz patriotskih osjećaja. "Apsolutno sam savjesni domoljub, a ako se to nekome ne sviđa to znači da taj ima nečistu savjest", odgovorio je Gojanović o svojim motivima. Zaustavimo se na trenutak i razmislimo. Nakon ovakvih rečenica, postavlja se pitanje je li Gojanović, čiji su iskazi ionako od strane obrane generala u Haagu učinjeni nevjerodostojnima, zaista toliko naivan pa ne shvaća koliko je tužiteljstvu trebao jedan ovakav «svjedok» iz Hrvatske ili naprotiv, ovdje uopće o naivnosti ne može biti ni govora. Bilo kako bilo, oni koji njega i njemu slične za njihove velevažne zadaće obučavaju, ipak bi trebali voditi više računa o tome koga šalju, jer teško da će «veliki» borac, koji se usput budi rečeno nekako baš ne može sjetiti imena vlastitog zapovjednika, suboraca niti pravaca kretanja svoje jedinice, ikoga uspjeti uvjeriti kako je s druge strane upoznat s važnim planovima samog tadašnjeg državnog vrha. Priča je sama po sebi toliko nesuvisla i besmislena, da se njome možda ne bi trebalo ni zamarati, kad ne bi postojali oni kojima će i ovakvi svjedoci biti dovoljno vjerodostojni. A to već manje liči na pošteno pravosuđe, a više na borbu s vjetrenjačama.(mmb)
Add a comment        
Pon, 3-08-2020, 13:25:38

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.