MesićBivši hrvatski veleposlanik u Beogradu osamdesetjednogodišnji Zvonimir Marković, pravomoćno osuđen na dvije godine zatvora jer je s oko 670 tisuća kuna donacije za veleposlanstvo podmirio svoj stambeni kredit, neće ići u zatvor jer mu je odlukom predsjednika države kazna zamijenjena u uvjetnu osudu. Prema odluci predsjednika Stjepana Mesića, objavljenoj u Narodnim novinama, Marković neće u zatvor ako u godinu dana ne počini novo kazneno djelo. Odluka o zamjeni kazne Markoviću objavljena je u posljednjem broju Narodnih novina, zajedno s već poznatom odlukom o 18-mjesečnom smanjenju kazne Zadranki Ani Magaš, osuđenoj na pet godina zatvora zbog ubojstva supruga u prekoračenju nužne obrane. Stječe se dojam da je upravo slučaj Magaš, namjerno ili ne, svrsishodno poslužio namjeni, odnosno da spomenuto veoma sporno i dvojbeno pomilovanje Markovića u medijima, a time i u javnosti prođe neopaženo. Ipak, to se nije dogodilo, pa smo se imali prilike izravno uvjeriti kako se predsjednik Mesić hvata u koštac s korupcijom.(mmb)
Add a comment        
 

 
top secretIz Haaga dolazi novi kamen smutnje oko kojeg se ponovno sukobljavaju interesi Hrvatske, Srbije i BiH, ovoga puta oko toga u kojoj će od tih zemalja biti smještena cjelokupna arhiva koja se odnosi na rad Haaškoga suda. Zapravo, vijest i nije tako nova i na ovu temu već smo pisali na Portalu u članku "Nezavisno povjerenstvo" Haaškog suda. O zadnjem razvoju događaja piše Davor Ivanković u Večernjem listu, napominjući kako je kao i uvijek u svojim zahtjevima najglasnija i najrevnija Srbija. U BiH smatraju kako je najveća šansa da se dokumenti pohrane baš u Sarajevu – zbog najvećeg broja ratnih zločina koji su tamo počinjeni. A Hrvatska? Hrvatska je i ovoga puta negdje po strani, iako poznata po velikoj revnosti u smislu suradnje i opskrbe tribunala svakojakim važnim dokumentima i državnim tajnama, koje po riječima Ante Nazora, ravnatelja Hrvatskoga memorijalno-dokumentacijskoga centra, tamo nikada nisu ni smjele dospjeti. Postavlja se pitanje kako je uopće moguća ideja o stvaranju nekoga međunarodno-pravno potpuno nejasno definiranog arhiva, koji bi sadržavao dokumente koje su države poslale samo i isključivo za potrebe rada Međunarodnoga suda, a ne radi davanja na uvid ili deponiranja na nekoj trećoj lokaciji. Što drugovi hrvatski političari zapravo još uvijek čekaju i očekuju, kada se zna da ideja o stvaranju takvoga arhiva postoji već duže vrijeme i zašto nisu poduzeli baš ništa da se zaštite nacionalni interesi – ili ono što je od njih još uopće i ostalo nakon što je predsjednik Mesić ničim izazvan prema Haagu vodio politiku koja je rezultirala iskrcavanjem tona strogo povjerljivih dokumenata.(mmb)
Add a comment        
 

 
Pauci4. gardijska brigada, znana pod nazivom «Pauci», osonovana je 28. travnja 1991. godine u jeku priprema za ustrojavanje ZNG-a, nakon samog početka agresije na Republiku Hrvatsku. Brigada je bila sastavljena od dragovoljaca i veće skupine mladih redarstvenika koji su izašli iz središta za izobrazbu postrojbi za posebne namjene MUP-a. 4. brigada je jedna od onih postrojbi čiji pripadnici nisu imali vremena za obučavanje, pa je isto vršeno u hodu tijekom izvršenja zadaća koje su postavljane pred njih. Sve borbene zadaće brigada je izvršavala pod geslom "In hoc signo vinces" (U tom znaku pobjeđuješ), a prvi borbeni zadatak brigade je bila akcija oslobađanja Kruševa, koji je uspješno izvršen u srpnju 1991. godine. Potom su uslijedile obrambene ali i oslobodilačke akcije od Zadra, Sinja, Drniša, Šibenika, Vodica do oslobađanja Dubrovnika i dubrovačkog zaleđa u akcijama Tigar i Vlaštica, operacija Maslenica, Zima 94, Skok-1 i Skok-2, Ljeto 95, a potom akcije Oluja i Maestral. U borbi za slobodu Hrvatske poginula su 193 pripadnika ove postrojbe. Na žalost, one koji su se hrabrima i nepobjedivima pokazali u ratu, pravi porazi izgleda očekuju tek nakon njega.. Tako nam je prispjelo pismo čitatelja Ante iz Splita u kojem upozorava na činjenicu da je prije nekoliko dana ta ista brigada  navodno ukinuta, bez da je Slobodna Dalmacija ili bilo koji drugi medij o tome donio niti jednu jedinu riječ. Posljednje sjedište 4. gardijske udarne brigade bilo je u Kninu. Ako je tome zaista tako, sada od Karlovca pa do juga Hrvatske nema više Hrvatske vojske, piše Ante. U svakom slučaju riječ je o logičnom nastavku trenda kriminalizacije Domovinskoga rata i odricanja svega i svih što bi se sa njime moglo povezati, uključujući i hrvatske generale koji sjede na optuženičkim klupama u Haagu.(mmb)
Add a comment        
 

 
MeđimorecNa stranicama ovog portala objavljeno je moje izlaganje u povodu godišnjice smrti pokojnog predsjednika dr. Franje Tuđmana koje sam izgovorio 12. prosinca 2007. godine u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu. Oslanjajući se na reakcije na netom izvedenu predstavu „Zastave, barjaci, stjegovi“, prigodom stote godišnjice „Hrvatskog narodnog kazališta“ u Osijeku, analizirao sam ozračje koje se počela stvarati od same najave tog projekta, preko podmetanja za vrijeme njegovog nastajanja, do prvih reakcija javnosti i stručne kritike neposredno nakon premijere. Zaključio sam da se ponovno digla hajka na tekst i predstavu koja na drukčiji, slobodan, iskren i pošten, ne-dogmatski, ne-komunistički način tumači hrvatsku suvremenu povijest, njenih sedamdeset godina od 1920. do 1990. Ona nije politički pamflet već drama ljudi u povijesti/politici, komad koji se razvija kroz sudbinu pojedinaca. U tu svrhu sjajno je poslužila Krležina mreža likova i njihove isprepletene sudbine, nazori, ideologije, naravi, moral i politika. Jedan od nezaobilaznih lica, dramskih osoba koje su stvarale tu povijest bio je dr. Franjo Tuđman i njegova pojava u ovom komadu postala je glavni razlog da se jedan dio javnosti, javnih medija, činovnika u kulturi i kazališnih djelatnika unaprijed ideološki usprotivi tom projektu. Protimba predstavi nastavila se s podmetanjem o pomirbi ustaša i partizana (slučaj s nacrtom plakata za predstavu ), da bi kazališni izvjestitelji u nekoliko napisa i pamfleta oštro napali tekst i predstavu koju je s rijetkom pažnjom do sada odgledalo stotine gledatelja u Osijeku.
Add a comment        
 

 
Zastave, barjaci, stjegoviU nastavku donosimo prvi dio teksta iz predstave Miroslava Međimorca pod nazivom "Zastave, barjaci, stjegovi". Ugodno čitanje.
Add a comment        
 

 
Zastave, barjaci, stjegoviU nastavku donosimo drugi dio teksta kazališne predstave Miroslava Međimorca pod nazivom "Zastave, barjaci, stjegovi".
Add a comment        
 

 
Horst PirkerU subotnjem podlistku Večernjeg lista Obzor mogli smo pročitati u članku pod naslovom "3M - Strategija novina budućnosti" kako je predsjednik uprave Styrije Horst Pirker doputovao privatnim zrakoplovom na samo nekoliko sati u Dubrovnik, gdje je u sklopu prve Komunikološke škole Matice hrvatske održao predavanje o temi „Budućnost medija“. Ako se oljušte suvišne riječi, srž te ingeniozne strategije (3M strategija – multimedija, multikanali i multiplatforma) je u slučaju Styrije i Hrvatske da se do veće tiraže stiže Internetom, odnosno u konkretnom slučaju internetskim portalom Večernjaka - koji je "iznimno dobar, moderan i na međunarodnoj razini". S druge strane, strateg Horst Pirker nije znao objasniti kako to da dnevnik "24 sata" sa svojih 200 do 250 tisuća primjeraka dnevno ima danas veću nakladu nego Večernji i Jutarnji list zajedno. Što se tiče samih sadržaja, odnosno uređivačke politike, u članku u Večernjem listu nije bilo puno riječi. Ništa nismo saznali ni o temama na koje su se u svom otvorenom pismu Horstu Pirkeru podrobno osvrnuli uredništvo i suradnici Porala Hrvati AMAC krajem veljače [Otvoreno pismo portala Hrvati AMAC predsjedniku uprave Styrije]. Možda je gospodin Pirker mogao kupiti poštansku marku, uputiti sms-poruku ili e-mail i pristojno odgovoriti na to pismo, umjesto ići tumačiti u Dubrovnik da „Styria želi dati doprinos društvu, a ne samo ubirati profit“, te da „ne želi nikakvu moć i zato je slobodna i od politike i drugih moćnika“.(mm)
Add a comment        
 

 
Medački džepBivši zapovjednik kanadskog bataljuna u sastavu mirovnih snaga UN-a Thomas James Calvin ponovio je svjedočeći na suđenju generalima Rahimu Ademiju i Mirku Norcu da su se kanadske snage sukobile s pripadnicima Hrvatske vojske koja je, tvrdi, nakon mirovnog sporazuma odugovlačila s povlačenjem iz Medačkog džepa. Ovoga puta izostavio je svoje podatke o hrvatskim žrtvama spomenute «bitke», za koje su i hrvatski izvori kao i časnici UN-a koji su svjedočili nešto ranije u procesu sa sigurnošću ustvrdili kako ih nije bilo. Podsjećamo o konkretnoj nepostojećoj bitci u nekoliko smo navrata već pisali na Portalu( 1 ,2 ,3 ,4 ). Ipak fascinira upornost kojom Kanađani ne odustaju od priče o svojem imaginarnom sukobu s Hrvatima, iako im se ista kontinuirano osporava na način da je već mnogo takozvanih argumenata uspješno opovrgnuto. Ruku na srce, Kanađani od spomenute, ne zavaravajmo se isključivo političke konstrukcije niti mogu, a niti žele odustati. Kad bi se tako nešto dogodilo, bila bi to velika pljuska kanadskoj vojsci, ali i državi koja je svojim «hrabrim» vojnicima za srčanost i hrabrost u izmišljenoj bitci podijelila 800 medalja, proglasivši je ni manje ni više svojom najvećom bitkom od Korejskoga rata. No nitko i ništa ne može opravdati činjenicu da se i dalje dopuštaju zlonamjerne konstrukcije koje će, ako se ne spriječe, predstavljati povijesnu istinu i negativno obilježiti ne samo direktne sudionike borbe za slobodu vlastite države, nego i generacije koje dolaze. Zaustavimo laži! (mmb)
Add a comment        
 

 
MilanovićU poslijednja dva dana uzburkale su se vode u SDP-u. Nije da su do sada bile mirne, ali ipak se pokušavao održati nekakav površinski privid mira i sloge. No, kako se iz izjava pojedinih članova SDP-a već duže vrijeme dalo naslutiti sve manje prikriveno nezadovoljstvo kako trenutnim stanjem u kojem se sama stranka nalazi, tako i njenim još uvijek aktualnim predsjednikom Milanovićem, ostavka dojučerašnje dopredsjednice Željke Antunović ne bi trebala (a i nije) nikoga iznenaditi. S obzirom na činjenicu da vatromet taština, odnosno sukob starih i novih kadrova u SDP-u lagano tinja još od njihove izborne konvencije, a kako je stranka od kad je kormilo preuzeo mlad i nadobudan partijski kadar Milanović neosporno na silaznoj putanji, bar što se opće popularnosti među narodom tiče, zanimljivo će biti vidjeti kako će se stvari odvijati na slijedećem stranačkom kongresu. Bez obzira na činjenicu kako se Željka Antunović na ovakav potez najvjerojatnije nije odlučila iz samaritanskih razloga i brige za stranku, nego prvenstveno vođena vlastitim ambicijama da istu napokon i formalno preuzme, ne može se osporiti da mnogo stvari u unutarstarnačkoj hijerarhiji trenutno očito ne valjaju, odnosno da je mladi Milanović nametnuo svojevrsnu diktaturu, koja je zapravo u potpunoj suprotnosti sa svim onim liberalnim, demokratskim i «modernim» stavovima koje tako neumorno zagovara.(mmb)
Add a comment        
Pon, 17-02-2020, 07:17:16

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.