BožićReligija je kroz svoja temeljna obilježja i zakonitosti ostavila snažan trag kako u razvoju društva u cjelini tako i u oformljavanju suvremenih političkih režima, ali i sociološke osviještenosti građana. Prije svega kroz svoju neumitnu transcendentnost, odnosno misao o Bogu kao biću potpuno iznad čitavog univerzuma, a zatim kroz isto tako značajnu svetost i konačnost. U predmodernom svijetu religija je osiguravala legitimnost svim aspektima društva, no s vremenom, kako su političke elite postajale sve svjesnije važnosti njenoga utjecaja postepeno dolazi do sekularizacije, odnosno dopušta se sve uži prostor za religiju u svakodnevnom životu. Analitičari političkih i socijalnih znanosti naglašavaju današnji trend davanja veće važnosti islamu spram kršćanstva, objašnjavajući to putem takozvanog fenomena prosvjeda na utjecaj zapada na društvo u cjelini. Koliko je taj trend deprivacije značaja kršćanskih simbola danas zapravo aktualan u svijetu možda najbolje pokazuje i najnoviji primjer općine Oxford u Engleskoj. Naime, Općinsko vijeće u Oxfordu odlučilo je ukinuti sve ono što podsjeća na Božić, sva slavlja od 25. prosinca i sljedećih dana bit će uključena u proslavu tzv. blagdana zimskoga svjetla.(mmb)
Add a comment        
 

 
VukovarOvih je dana čitava Hrvatska u svojim srcima iznova proživjela vukovarsku žrtvu. Žrtvu, čiji ponos, ali i bol nije umanjilo niti ovih 17 godina koje su mimo svih nas na neki način proletjele. Posebice se to može ustvrditi za građane Vukovara koji u svom ogorčenju zbog današnje tužne svakodnevnice koju dodatno otežava velika nezaposlenost i problematičan život, ali i suživot na samom istoku domovine, tvrde da ih se politička elita sjeti samo tog jednog dana u godini. Smije li se to dopustiti nakon svega što je taj grad i njegovi žitelji pretrpio u Domovinskom ratu? Jer, Vukovar je u ovoj današnjoj državi jedan od rijetkih simbola hrvatske borbe za samostalnost čiji dignitet još uvijek nije okaljan različitim politikantskim verbalnim malverzacijama, iako, ruku na srce pokušaja je itekako bilo. Tako su se svojevremeno pojavile razne «teorije zavjere» i priče o tome kako je Vukovar zapravo prodan grad. Ono što nikada nije objasnio jest tko ga je, zašto i zbog čega prodao? Jasno je samo da ta kao i ostalom raznorazne druge pričice koje predstavljaju varijacije na temu možemo svrstati u isti koš i potpisati ih zajedničkim autorom, koji upostalom i danas piše, po raznim tiskovinama, medijima, sije mržnju, laži i fabriciranu istinu, a to čini sustavno i predano već sedamdesetak godina....Tako su nastala «velika» sabrana djela «hrvatske» književnosti, od kojih možemo nabrojati samo neke poznatije naslove: Vukovar je prodan grad, u Vukovaru su zenge klale srpsku nejač, u Dubrovniku su palili gume za vrijeme napada, u Jasenovcu je ubijeno 700.000, a u Oluji je protjerano 250.000 Srba....I tako dalje i tako dalje.(mmb)
Add a comment        
 

 
LatinicaU jučerašnjoj emisiji Dvogled Otvorene televizije gostovali su povjesničar Ivo Goldstein i dr Slobodan Lang. U emisiji koja traje nekih sat vremena gledatelji su zapravo mogli dobiti izvrstan uvid u situaciju u kojoj se danas u društveno političkom smislu nalazi hrvatska država. Goldstein je televizijski termin pokušao iskoristiti za promoviranje svoje nove knjige o hrvatskoj povijesti 20. stoljeća ili bolje rečeno njegovoj verziji iste, no ako je suditi prema reakcijama gledatelja, ono što je izrekao i napisao nije dobilo gotovo nikakvu prođu. Izgleda da je ljudima iziritiranima činjenicom da ih mediji iz dana u dan doslovce teroriziraju filtriranom istinom o daljoj i bližoj povijesti hrvatskoga naroda prekipjelo slušati degutantne krivotvorine koje su uostalom bili prisiljeni slušati od kraja Drugog svjetskog rata pa do stvaranja samostalne hrvatske države. Goldstein je tako doživio višestruko javno pljuvanje gledatelja, vjerojatno ni prvi ni posljednji puta koje ga ni ovom prigodom međutim nije omelo u fabriciranju činjenica na goldsteinovski način.(mmb)
Add a comment        
 

 
PusićSvake subote oko podne, Zagreb u studenome ima poneki prosvjed. Pretprošle subote dečki i cure su prosvjedovali protiv nasilja, a povod je bila smrt mladoga Luke Ritza. Bilo je dosta ljudi, pretežito mladih, ali ne u onom broju koji bi se mogao očekivati. U svakom slučaju, prolaznici koji su zastajkivali, popratili su skup sa simpatijama i sućuti. Prošle, pak, subote, vidjeli smo jedan drugi skup, koji nije budio ama baš nikakve simpatije. Povorka od pedesetak ljudi, ne više (javljeno je da ih je bilo stotinu), krenula je s Kolodvora, pa preko Trga bana Jelačića kroz Jurišićevu i tako sve do Trga žrtava fašizma. Vidio sam povorku kada je skretala u Draškovićevu: istospolna multikolorna zastava, zelena zastava i zatim jednan vrlo veliki trasparent u crnim, odbojnim bojama, na kojemu je pisalo Živela antifašistička borba, a ne «Živjela antifašistička borba» , kako su prenijele novine. U Dnevniku HTV-a taj je transparent prešućen, u jednim novinama sam vidio da spominju tekst «Živjela….» , što je krivotvorina. Da, bio je i jedan slogan koji podsjeća na pretprošlu subotu i prosvjed protiv nasilja nad mladima, naime «Tata, kupi mi pancirku».(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
Hrvatski vojniciNakon Drugoga svjetskoga rata odnosi između naroda, kao i sama komunistička Jugoslavija, temelji su se dobrim dijelom na mitu o 700.000 ubijenih osoba u Jasenovcu, odnosno na monstruoznoj laži o genocidnosti hrvatskoga naroda. Danas smo svjedoci kako se izvana i iznutra hrvatskom narodu nameće novi kolektivni grijeh. Ovaj puta radi se o "najvećem etničkom čišćenju nakon Drugoga svjetskoga rata", odnosno o konstrukciji po kojoj je Republika Hrvatska tijekom Domovinskog rata etnički očistila svojih 250.000 građana zato što su bili srpske nacionalnosti. Na ovakve izmišljotine može se reagirati argumentima i istinom, što svakako treba činiti. No, isto tako treba primijetiti kako je izmišljanje masovnih zločina jednako pogubno kao i negiranje masovnih zločina. Zbog toga bi one koji sudjeluju u stvaranju novog mita o 250.000 protjeranih Srba tijekom Domovinskog rata trebalo pozvati na krivičnu odgovornost zbog širenja nacionalne mržnje i netrpeljivosti.(mm)
Add a comment        
 

 
Braniteljski fondBranitelji su posljednjih godina u Hrvatskoj svakako bili jedna od «najpopularnijih» meta za odstrel. Ponajviše su za to odgovorni mediji većina kojih se spram njih odnosila doslovce pljuvački. Spominju ih gotovo isključivo u negativnom kontekstu, kao nekakav tamo «dio populacije» koji se stalno nešto buni, zahtjeva, negoduje, psihičke bolesnike često odgovorne za pravljenje raznih «društvenih nereda». Usput budi rečeno, kad bi ti neredi bili jedini koji se u ovoj državi događaju Hrvatska bi bila Eldorado, a ne jadna kriminalom i korupcijom zarobljena zemlja predvođena političkim vodstvom koje spomenute probleme ili ne će ili ne može riješiti. A za negativnu sliku, ali i stanje i položaj branitelja u Hrvatskoj danas jednako su odgovorne političke elite kojima je te ljude očito odgovaralo gurnuti na margine društva, ali i dostojanstva, prisjetivši ih se samo tu i tamo, pred izbore, kao značajan dio biračkog tijela kojim se, zbog njihova nezavidnog materijalnog položaja valjda može manipulirati, no često se pokazalo kako je situacija upravo obrnuta. Jer, ako itko u ovoj državi sustavno diže glas protiv svih vrsta i oblika nepravdi, onda su to upravo braniteljske udruge. I to ih čini nepodobnima i neželjenima u državi koju su svojom žrtvom itekako pripomogli stvoriti. No čovjek uvijek ostaje čovjek, bez obzira koliko malo ili puno imao, bez obzira koliko nepravdi i poniženja morao progutati, ljudsko dostojanstvo i karakter još uvijek se ne mogu mjeriti novcem i utjecajem. A da je tome tako, dokazalo se i pokazalo i po ne znamo koji puta ovih dana.(mmb)
Add a comment        
 

 
remenKriza koja je prije godinu dana započela u SAD-u zbog teže naplativih subprime hipotekarnih kredita putem sekuritiziranog duga banaka prelila se na razvijena tržišta kapitala i zahvatila čitavi svijet. No, iako su hrvatski ekonomski analitičari do jučer bili suglasni kako spomenutu krizu hrvatsko gospodarstvo ne će u težem obliku osjetiti barem još godinu i pol dana, sudeći po izjavama hrvatskih političkih dužnosnika, jučer se nad nebom iznad Lijepe Naše doslovce otvorio ekonomski pakao. Tako su i premijer i predsjednik više ili manje usuglašeno istaknuli kako Hrvatsku u gospodarskom smislu čekaju teška vremena i kako je potrebno više no ikad stegnuti remen. Sanader je pritom iznio i smjernice prema kojima se njegov «new deal» planira i provesti. Da previše ne duljimo s kompliciranim stručnim parametrima koji su ionako previše apstraktni i previše sliče na općenite floskule, koncentrirajmo se na konkretne stvari koje su se iz čitave priče mogle razabrati. A to je, kako premijer reče, proračunski deficit od nula posto kojeg se planira ostvariti prvenstveno zamrzavanjem plaća, na državnoj i lokalnoj razini. Oko toga se pitanja čak između vladajuće koalicije i oporbe, barem zasad uspio čak i postići i nekakav barem privremeni konsenzus, no političari su političari i oni za svoje postupke mogu imati ovakve ili onakve razloge, stoga je bolje primijetiti što na novopredložena rješenja kaže struka.(mmb)
Add a comment        
 

 
Davor ButkovićU «Jutarnjem listu» od 13. studenoga 2008. objavljen je komentar Davora Butkovića pod naslovom «Hrvatskoj treba nova politika prema Srbiji». Osvrćući se na nedavnu izjavu Vuka Jeremića, srbijanskoga ministra vanjskih poslova, da je Hrvatska (a ne Srbija) izvršila etničko čišćenje, D. Butković već u prvim rečenicama kaže: «Valja reći da nema nikakvog spora da Tuđmanova vlast nije smjela protjerati Srbe …da je dr. Tuđman doista bio povijesno i moralno odgovaran i da je imao jasnu viziju poratne, demokratske Hrvatske, učinio bi sve što može da se odlazak Srba u ljeto 1995. spriječi.» Znači, D. Butković podržava tezu da su Srbi protjerani. Na taj način implicite podržava i stajališta službene srbijanske politike, stajalište Save Štrpca i haašku optužnicu protiv hrvatskoga vojnog i političkoga vodstva. Zastupajući tu, povijesno duboko neistinitu tezu, Butković se nalazi u sukobu s činjenicama, u sukobu s mišljenjem Ustavnoga suda RH iz 2002. i u sukobu sa službenom hrvatskom vlasti, koja – bez obzira na grijehe počinjene u odnosu s Haaškim sudom – nikada nije mogla niti može zastupati tezu o protjerivanju Srba 1995.(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
Dobrica ĆosićVjerojatno ne čitate beogradski «Nin». Ne čitam ga ni ja, ali s vremena na vrijeme dođe i do mene poneki napis, pa ga pročitam jer mi ćirilica ne zadaje teškoće. Tako sam nedavno dobio članak objavljen svršetkom listopada, pod naslovom «Naši porazi nisu konačni». Naime, na skupu posvećenom liku i djelu Dobrice Ćosića, pojavio se Ćosić osobno i rekao, otprilike, da je knjigom «Vreme vlasti» završio svoj romansijerski ciklus, štoviše, da napisao svoj posljednji roman. O književnosti nije htio govoriti, pa ni svojoj, nego je održao vrlo dug i naporan govor o «srpskoj krivici» u bližoj povijesti. Ukoliko ste taj govor pročitali u «Ninu» ili gdje drugdje, ispričavam se što vas gnjavim. Ako niste, evo o čemu je riječ. Ćosić, jedan od apologeta velikosrpske misli i prakse, godine Gospodnje 2008. kaže: «Mi ne možemo ozdraviti kao nacija ako svjesno ne progovorimo o svojim zabludama i zločinima koje smo činili u Drugom svjetskom ratu, građanskom ratu, titoizmu, Miloševićevom režimu, ratovima s Hrvatima, Muslimanima i Albancima. Ako svi šutimo, svi smo krivci. Zločin postaje normalan. Predajemo se ravnodušnosti i nihilizmu.»(H.Hitrec)
Add a comment        
Sub, 27-02-2021, 16:37:35

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.