Kata ŠoljićNa vukovarskom Novom groblju u petak je pokopana Kata Šoljić, majka četvorice sinova ubijenih u Domovinskom ratu. U nazočnosti članova obitelji, rodbine te članova stradalničkih i braniteljskih udruga, pokop je predvodio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije nadbiskup đakovačko-osječki msgr. Marin Srakić. Njeno ime u čitavoj je domovini postalo sinonim za žrtvu i hrabrost, postala je simbol svih majki koje su devedesetih godina u bitkama za slobodu izgubile svoje sinove. Kao takva, bila je vrlo zanimljiva političkoj eliti u raznim predizbornim kampanjama, u kojima su se znali itekako koristiti njenim likom i dijelom, kako bi ostvarili svoje osobne ambicije, mnoge od kojih, a što je očito danas nisu imale veze s onim što je Kata Šoljić predstavljala i uvijek će predstavljati u hrvatskom društvu. Međutim, to što su je u takvim prigodama znali razvlačiti po medijima, kako bi korištenjem njene muke sebi priskrbili imidž domoljuba, očito nije bio dovoljan razlog da se bilo tko iz državnog vrha pojavi i na njenom sprovodu, što je posebno razljutilo predstavnike hrvatskih branitelja. Jer to je ponovno pokazatelj maćehinskog odnosa kakav država danas gaji prema svemu i svima koji su omogućili njenu neovisnost. Kako ih nije sram?(mmb)
Add a comment        
 

 
SrebrenicaNizozemski je sud u četvrtak, dan prije obilježavanja 13. obljetnice genocida u Srebrenici presudio da nije nadležan za građansku parnicu preživjelih u tom pokolju 1995. potvrdivši imunitet UN-a od kaznenog gonjenja čak i u slučaju genocida. Sud je prihvatio argumentaciju UN-a da uživa imunitet prema odredbama povelje uz 1945. Nakon što su bosanski Srbi osvojili tu muslimansku enklavu, koju je UN proglasio zaštićenom zonom, ubili su oko 8.000 Bošnjaka. I dok se svijet sramotno ograđuje i pere ruke od masakra, koji se, da tragedija bude veća dogodio pred očima i uz prisutnost takozvanih plavih kaciga UN-a, Srebreničari i ove godine u Potočarima oplakuju svoje mrtve. Mrtve, čiji su krvnici ostali nekažnjeni od strane suda, koji i nije zaslužio da ga se sudom zove. Svake se godine pred spomenutu obljetnicu ti svijetski moćnici malo pritaje i pognu glavu, tako da bi netko naivan mogao i pomisliti da se srame. No, nije riječ o sramu jer oni toga očito nemaju, riječ je o čekanju da tih nekoliko sati prođe, a da ih o tome nitko ništa po mogućnosti ne upita, jer pitanja ima mnogo, ali odgovora još uvijek nedostaje.(mmb)
Add a comment        
 

 
HVPredsjednik Županijskog suda u Vukovaru Ante Zeljko potvrdio je novinarima kako tom sudu još nije dostavljen nalaz i mišljenje vojno-civilnog povjerenstva o uzrocima pada vojnog helikoptera MI-8, koji se na današnji dan prije godinu dana srušio u vukovarskoj vojarni 204. vukovarske brigade. Koliko su hrvatski politički dužnosnici oboje i zainteresirani i upoznati sa spomenutim slučajem najbolje pokazuje nedavna izjava ministra obrane Branka Vukelića. On je, sudjelujući u obilježavanju ovogodišnjeg Dana državnosti u Vukovaru 25. lipnja, izrazio nadu kako će uzroci pada helikoptera u vukovarskoj vojarni biti poznati "do kraja lipnja", a čekaju se, kako je rekao, "još samo ekspertni nalazi nekih institucija". Kakvi nalazi i kojih institucija – nije pobliže objasnio, vjerojatno jer to ni njemu samome nije poznato. Prigodno, ovih je dana Hrvatska zajedno s Albanijom potpisala protokol za primanje u NATO. Ne zna se da li je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković, a tijekom susreta s s američkim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Stephenom Hadleyem s kojim je razgovarao o ratifikaciji navedenog protokola, uspio izvjestiti i o «bajnom» stanju u kojem se danas nalaze Oružane snage RH.(mmb)
Add a comment        
 

 
Mirko NoracU utorak su u velikim gradovima diljem Lijepe Naše osvanuli plakati sa slikom Mirka Norca i velikim crvenim natpisom «prodan» i «autorska prava pridržava vlada RH». Među braniteljima se priča kako iza ovih natpisa stoji zagrebačka HVIDR-a, koja se od takvih insinuacija nije ni ogradila. Pustoš na Trgu bana Jelačića za vrijeme organizirane proslave dana državnosti, 130 000 ljudi na tom istom trgu za vrijeme trajanja koncerta Marka Perkovića Thompsona održanog povodom Dana branitelja, a sada i ovi plakati, najbolji su pokazatelji koliko je nezadovoljstvo hrvatskih građana vlastitom političkom elitom i načinom na koji ona vodi ovu državu, zapravo veliko. Revolt je polako počeo tinjati nakon 2000. i sramotnih poteza koje je povukao predsjednik Mesić vezano uz Haag i transkripte, a zatim i Zakona kojim je Račanova vlada dala Haaškome sudu nadležnost za Bljesak i Oluju. Od toga vremena na dalje hrvatski nacionalni identitet počeo se sve više gušiti, posebice u medijima za koje se danas najbolje vidi kako je njihova neovisnost, ako o njoj još uvijek i može biti riječi na prilično niskim granama. Tada se pojavio Ivo Sanader, vođa novog i reformiranog HDZ-a, koji je javno govorio o progonima branitelja, organizirao prosvjede (svi se sjećamo splitske rive) da bi, kada se konačno domogao vlasti, okrenuo ploču za 180 stupnjeva i počeo najprije balansirati, a zatim otvoreno trgovati hrvatskim nacionalnim dobrima i interesima i to prvenstveno u svrhu zadovoljavanja osobnih političkih ambicija, koje ga uz sav trud, usput budi rečeno i nisu baš daleko odvele.(mmb)
Add a comment        
 

 
KerumSplitski poduzetnik Željko Kerum najavio je za slijedeću godinu sudjelovanje u utrci za splitsku gradonačelničku fotelju, u tijeku je obnova hotela Marjan u njegovom vlasništvu, a sve su glasnije priče da će kupiti zagrebački hotel Esplanadu. U emisiji 10 do 8 koja je u ponedjeljak emitirana na Novoj tv, poduzetnik, koji prema nekim procjenama već sada «teži» preko 500 milijuna eura, ozbiljno je istaknuo političke ambicije. Ono što je posebno zanimljivo jest količina podrške koju su mu hrvatski građani, ispitani slučajnim odabirom u Zagrebu i Splitu zapravo pružili, mahom vođeni istim argumentima - bolje je da hrvatske hotele kupuje Kerum nego stranci i bolje da se politikom bavi on, koji je financijski neovisan i očito uspješan, nego oni koji to nisu. Bez obzira kakva bila prava istina i pozadina o stvaranju Kerumova carstva, jedno mu se ne može zanijekati, a to je da nema dlake na jeziku. I upravo ta, kako bi narod rekao pomalo «vlaška» neposrednost i logika, ali i javno izricanje stvari koje se u medijima poslovično prešućuju, prebacuju na pozitivnu stranu, što se većega dijela naroda tiče.(mmb)
Add a comment        
 

 
HVOve bi se godine 5. kolovoza, točnije na Dan pobjede i domovinske zahvalnosti trebao obilježiti i prvi Dan branitelja Hrvatske. No, kako stvari stoje, branitelji bi ubuduće taj svoj dan trebali obilježavati s nekim drugim datumom, najviše se spominje 28. svibnja dan kada su 1991. godine predstavljene prve brigade ZNG-a. Danas se taj dan obilježava kao dan oružanih snaga i dan kopnene vojske. Tu inicijativu pokrenulo je 156 ratnih zapovijednika iz 76 ratnih postrojbi, jer smatraju kako je 5. kolovoza ionako pretrpan raznim protokolima pa branitelji padaju u drugi plan. No, ako se malo bolje porazmisli, baš je taj peti kolovoza, jedan od rijetkih datuma za koji svi ljudi u ovoj državi znaju što znači i što se to njime obilježava, jer taj je datum praktički označio kraj Domovinskoga rata i pobjedu Hrvatske vojske. Nije li onda najprikladnije da se s tim danom i na toj proslavi pozdrave i neosporne zasluge onih koji su tako nešto i omogućili. Pitanje je koliko bi branitelji profitirali prebacujući svoje slavlje na neki drugi datum, pogotovo ako se u obzir uzme da puno ljudi u Hrvatskoj danas nije sigurno niti kada se točno slavi Dan državnosti, koji je isto mijenjan.(mmb)
Add a comment        
 

 
Lisabonski ugovorNeuspjeh referenduma o izglasavanju Lisabonskog ugovora kao temeljnog dokumenta EU provedenog u Irskoj zadao je težak udarac ujedinjenoj Europi koja se teško oporavila od udaraca s prvim europskim ustavom, koji je 2005. propao na referendumima u Francuskoj i Nizozemskoj, a na kojem se radilo od 2001. godine. Pod snažnim vodstvom njemačkog predsjedništva u prvoj polovici prošle godine, EU je uspjela postići dogovor oko novog ugovora, u kojem su zadržane najvažnije odredbe iz propalog ustava. Ugovor je potpisan potkraj prošle godine u Lisabonu i da bi stupio na snagu mora biti ratificiran u svim zemljama članicama. Međutim, izgleda da taj proces ne će proteći nimalo brzo i «bezbolno» kako su to njegovi tvorci najvjerojatnije zamislili. A što više vremena do njegove ratifikacije prođe to će više, vrlo diskutabilnih stvari vezano uz sam sadržaj ugovora polako ali sigurno isplivati na površinu. Vodeće političke snage utjelovljene u potpisnicima Lisabonskog ugovora u velikom su procijepu gubitka vjerodostojnosti zbog proguravanja ugovora na mala vrata s jedne, i nasušne potrebe za povećanjem efikasnosti rada Unije u najvažnijim sferama njenog djelovanja. Naprosto je tragikomično pratiti kako su neki od njih prisiljeni pribjegavati metodama "preveslavanja" naroda dostojnim naših političara.(mmb)
Add a comment        
 

 
Ivo Sanader
Premijer Sanader pokazao je još jednom kako je na ljestvici vrijednosti ništa osim njega nije važno. Recept i rezultat uvijek su isti. Manipulacije, skrivanje istine od javnosti, iskrivljavanje činjenica, podmetanja i sila. Rezultati? Zadnji njegov uspjeh izbor je za potpredsjednika Međunarodne demokratske unije (IDU) koja okuplja stranke centra i desnog centra iz cijelog svijeta, 26. lipnja u Parizu. Dakle, nakon izbora u rujnu prošle godine za potpredsjednika Svjetskog udruženja demokršćanskih stranaka (CDI) još jedna veliki korak naprijed za našeg premijera. No, sve to treba platiti. A moneta za potkusurivanje je Republika Hrvatska koja nezaustavljivo tone u sve veći kaos, anarhiju i apatiju. Točnije, Republika Hrvatska postala je, usudili bismo se reći, žrtveno janje za zadovoljavanje Sanaderovih osobnih ambicija u europskim, odnosno svjetskim okvirima. Jer, budući da Sanader nije zapravo nitko i ništa u tim okvirima, svoju poziciju može graditi jedino dajući na račun hrvatskih interesa ustupke svugdje gdje se to od njega traži i ne traži. Ovo drugo, kao uvijek novi dokaz potpune vjernosti svojim vanjskim "prijateljima" koji će ga možda malo potapšati po ramenu sljedećom prilikom kada se s njima susretne.(mm)
Add a comment        
 

 
SarkozyNekoliko sati prije nego što će Francuska na šest mjeseci preuzeti predsjedanje Europskom unijom, francuski predsjednik Nicolas Sarkozy u ponedjeljak navečer ponovio je svoje kritike načina na koji se vodi Europa. Glede širenja Unije, Sarkozy je rekao da se protivi primanju novih članica, uključujući i Hrvatsku, ako Lisabonski ugovor ne ratificira svih 27 članica. «Vjerujem da je interes Europe širenje na Balkan. No ne može se širenjem rušiti Europu. Ako se ne želi Lisabon, imat ćemo sporazum iz Nice, Europa 27-orice bez Hrvatske» - rekao je Sarkozy. Reklo bi se - došao je trenutak istine. No, premijer Sanader nakon nedavno objavljene ankete prema kojoj je jasno vidljivo kako građani Republike Hrvatske većinski nisu oduševljeni ulaskom u EU izjavio kako je to eto zapravo odlična vijest, jer je iz toga vidljivo kako građani pažljivo prate europska zbivanja. Nema zbog toga sumnje kako će i izjava francuskog predsjednika biti odlična vijest za Sanadera - a već unaprijed se veselimo obrazloženju koje će sigurno biti novi biser.(mmb)
Add a comment        
Uto, 11-08-2020, 00:39:58

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.