Dr. Petar SelemU pismu koje sam prije nekoliko dana uputio članovima Hrvatskoga kulturnog vijeća, spomenut je bio i Hrvatski sabor, odnosno njegov Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, kao jedna od institucija kojoj se Hrvatsko kulturno vijeće obraćalo u svezi s ignorantskim odnosom prema našoj udruzi . U međuvremenu se ipak oglasio predsjednik Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora, prof. dr. Petar Selem. Njegovo pismo prenosimo u cijelosti. "Cijenjeni g. Hitrec, u povodu Vaše predstavke od 3. listopada o.g. mogu Vas za sada izvijestiti da sam se za potrebne informacije i razjašnjenja obratio ministru kulture mr. sc. Boži Biškupiću, pogotovo iz razloga što iz predstavke nisam mogao zaključiti na koje ste se natječaje i kod kojega državnog tijela prijavljivali s programima Hrvatskoga kulturnog vijeća. Nakon što primim odgovor i eventualno pribavim druga potrebna razjašnjenja, odgovorit ću Vam. U predstavki također predlažete da Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu, iz razloga što ih iznosite u predstavci, jednu točku dnevnog reda posveti Hrvatskom kulturnom vijeću. Kao predsjednik ovog saborskog tijela, na temelju odredbi Poslovnika Hrvatskog sabora i dosadašnjeg iskustva, ocjenjujem i moram vas izvijestiti da ne nalazim nekih mogućnosti za to....." (H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
rekomPitali su me privatno, ja odgovaram javno. Naime, pitanje je bilo u svezi s namjerom osnivanja Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima. Inicijativa je bila predstavljena 24. listopada 2008. u Vukovaru. Pokretači su Vesna Teršelič (Documenta, Hrvatska), Fond za humanitarno pravo (Nataša Kandić, Srbija) i Istraživačko-dokumentacioni centar ( Mirsad Tokača, BiH). Uključena bi bila cijela bivša Jugoslavija, s tim da Kosovo nastupa samostalno. Radi se, dakle, o razvitku zapadnobalkanske zajednice, jer je uočeno da «civilno društvo» ponešto zaostaje za regionalnim jedinstvom država i vlada, u zadnje vrijeme žalibože neznatno zamrznutim zbog durenja Srbije oko Kosova. Ne želim biti ciničan, štoviše, kada su u pitanju ratni zločini i potraga za nestalima (više od 17 000 s područja bivše Jugoslavije) suosjećam s obiteljima bilo gdje se nalazile, no dužnost mi je upozoriti što se to iza brijega valja. Prije konačnoga odgovora na pitanje o REKOM-u još nekoliko podataka. REKOM pritisnuti vlade i države da oslužbene tu regionalnu komisiju. U svrhu toga pritiska šalju pozive na sve strane, ali se žale da «udruge žrtava ratova ne pokazuju volju da se pridruže». Čini se da minimalan uspjeh imaju jedino u Hrvatskoj, gdje su se od spomenutih udruga odazvale ipak dvije, ali su se zato prijavile mnoge koje nemaju ama baš nikakve veze s ratom ni žrtvama, istospolne i biljne.(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
Stjepan MesićMesiću se obila o glavu izjava o štednji na pogrebima hrvatskih branitelja. Čak i njemu inače sklone tiskovine drže da komunistički šef Pantovčaka nije brojao do tri kada se odlučio na morbidni ispad.Hrvatsko kulturno vijeće dalo je priopćenje istu večer. Priopćenje je korektno objavila HINA, prenijeli su ga i neki mediji, u skraćenom obliku, odnosno bez rečenice da branitelji moraju odlučno reagirati i tražiti demisiju S. Mesića. Javio se i predsjednik HVIDRA-e , traži se isprika ili će branitelji prosvjedovati na Trgu hrvatskih velikana  kako su javile televizije. Danas, u srijedu ujutro, ne vidim još znakove isprike, osim tankoga i neuvjerljivog obrazloženja S. Mesića koji se obrušio na – tajnice. I to na dan kada se najviše govori o nasilju nad ženama. Smatram da branitelji ne smiju odustati od prosvjeda, kao što sam siguran da se Mesić ne će ispričati. On je, uostalom, bio najavio da će u ostatku mandata biti još radikalniji, što znači još partizanskiji i još antihrvatskiji, ako je moguće, još udbaškiji i još boljševičkiji. Ukoliko se ne ispriča ni nakon braniteljskoga prosvjeda, onda taj prosvjed treba dobiti karakter permanentnog protesta, sve do abdikacije velikoga vođe. Moje je mišljenje, i ne samo moje, da Mesiću i ne treba dati mogućnost da sam podnese ostavku (i tu se ograđujem od vlastitih riječi o demisiji) nego treba biti opozvan s dužnosti predsjednika, temeljem postojeće odredbe u Ustavu RH.(H.Hitrec)
Add a comment        
 

 
Sanader i MesićPredsjednik Mesić ovih je dana neprimjerenim, neukusnim i štoviše degutantnim izjavama o planiranoj uštedi na sprovodima branitelja ponovno šokirao čitavu hrvatsku javnost. Ono što je posebno zanimljivo, a možda i znakovito jest da su ovoga puta iako itekako očekivane, izostale reakcije predstavnika Vlade, posebice premijera Sanadera, koji je izgleda ovaj eksces odlučio ne komentirati. Na taj način zapravo Mesiću ostaju potpuno otvorene ruke jer je izostao onaj korektivni faktor koji je temeljna značajka odnosa premijera i predsjednika u Hrvatskoj, odnosno značajka takozvanog sustava podjeljene vlasti općenito. Jer, ako Sanader šuti, nitko drugi za reakciju i ne preostaje, naime, poznato je kako druga najveća stranka u Hrvata manje ili više otvoreno podržava Mesića, s kojim na neki modificirani prešutni način gotovo da koaliraju, što nije ništa čudno ako se u obzir uzme tijesna povezanost SDP-a i HNS-a na državnoj razini. No pitanje koje je u ovoj priči možda i najbitnije jest iz kojeg to razloga premijer šuti na predsjednikove eskapade moći i bahatosti. Je li to zato što je svjestan da je politički slab i mudro čuva stečene pozicije, ma koliko god one bile poluformalne? Možda ne želi pridonositi širenju kaosa koji bi dodatno otežao put Hrvatske u EU? Bilo kako bilo, Sanader se u ovom trenutku očito odlučio pritajiti i iz vlastitih interesa (ma kakvi oni bili) držati privremeno primirje na relaciji Banski dvori-Pantovčak. A da se nešto kuha daju naslutiti i najnovije izjave predsjednika Mesića vezano uz predstojeće predsjedničke izbore.(mmb)
Add a comment        
 

 
MesićHrvatska se zajedno s velikim ostatkom svijeta u posljednje vrijeme našla u vrtlogu borbe s financijskom krizom koja neumoljivo udara po svim aspektima života – od gospodarstva općenito do razine standarda prosječnog građanina. Iako to nije područje koje predsjednik Mesić ponajviše preferira u svojim medijskim istupima, ovih je dana te teme gotovo nemoguće izbjeći. No, itekako je zanimljivo kako predsjednik u svakoj situaciji nekako uspije okrenuti vodu na vlastiti mlin i naći načina kako da se neometano nastavi obračun s «nacionalističkom problematikom» pa čak i u sklopu čiste ekonomske sfere. Mesić je tako u ponedjeljak u emisiji Hrvatskoga radija "S predsjednikom na kavi"  izjavio kako on izlaz vidi u stavljanju naglaska na proizvodnju i izvoz, no nakon toga predložio je i jednu konkretnu mjeru uštede. Naime, Mesić smatra kako će se država spasiti ako uštedi ni manje ni više nego na pogrebima branitelja. «Svim se braniteljima odaje vojna počast na pogrebu. Branitelja je 500 tisuća, no mislim da je to previše te da se treba revidirati taj broj. Održava se pet pogreba dnevno, a na svaki se pogreb šalje po jedan vod vojnika. To je 13 tisuća vojnika godišnje, uz sve pogrebne pijetete. To je samo jedan slučaj gdje možemo doći do uštede». Ovakav prijedlog previše je amoralan i dovoljno govori sam za sebe, a da bi ga i mi pretjerano komentirali. No ono što bi ipak vrijedilo prokomentirati jest osoba koja je takve mjere predložila.(mmb)
Add a comment        
 

 
NobiloViskovićAnte Nobilo često je spominjano ime kako općenito u hrvatskim medijima, tako i na ovom Portalu. Iako pisanje o mislima i djelima tog čovjeka i pravnika, bivšeg pomoćnika okružnog tužitelja bivše Jugoslavije i nije pretjerano ugodan sport, on nas počesto na komentiranje njegovih djelovanja, svojim politikantskim eskapadama sam natjera. Dakle, ovoga puta, najnovija Nobilova misao objavljena u srpskom Blicu glasila bi ovako – «Oluja je imala više elemenata genocida nego zločin u Vukovaru». Nobilo je tako za srpski tisak iznio svoja razmišljanja o aktualnoj tužbi Hrvatske protiv Srbije i srpskom odgovoru u obliku protutužbe za koje je kazao kako misli (ili se nada) da niti jedna ni druga ne će proći na Međunarodnom sudu. Što je, ako se u obzir uzmu politički ideali i putevi odvjetnika Nobila, zapravo jedino što se u ovom trenutku od njega i može očekivati. Jer da bi se dobila šira slika i pozadina čitave priče u obzir valja uzeti čitav njegov životopis iz kojeg ćemo na ovome mjestu izvući neke najrelevantnije podatke. Dakle, u vremenu oko priznanja hrvatske samostalnosti o Nobilu se i nije moglo baš previše čuti i saznati. Kao i mnogi pripadnici starog režima koji su u istom obnašali odgovorne funkcije, Nobilo se početkom devedesetih odlučio pritajiti i pričekati što donosi «bolje sutra». A bolje sutra za njega je svanulo vrlo brzo pa je u novoj državi svoje mjesto pod (političkim) suncem tražio kao veliki zagovornik potrebe priznanja zločina koji su po njemu i njegovim istomišljenicima počinjeni s hrvatske strane.(mmb)
Add a comment        
 

 
Benedikt XVIProtivno percepciji koju modernim civiliziranim svijetom šire ideologizirano školstvo i jednoumni mediji, da su vjera i znanost duboko suprotstavljene kategorije, katolička je crkva od početaka podržavala istraživanja u prirodnim znanostima. Naime već su rani kršćanski mislioci držali da su red i ljepota materijalnog svijeta odraz božanske ruke Stvoritelja. O takvom stavu kršćanstva svjedoči i činjenica da je prva Akademija u svijetu koja je izričito obuhvaćala prirodne znanosti, Accademia dei Lincei, osnovana 1603.g. u Rimu (London 1662.g., Pariz 1666.g.) i da joj je šesti član bio Galileo Galilei. Istina, ubrzo su neki tadašnji uskomisleći mozgovi sveli potragu za redom i ljepotom na dogmu da se Sunce okreće oko Zemlje, a ne Zemlja oko Sunca. Stoga je Galileo bio prisiljen promrmljati, tako da ga nitko ne čuje, poznati: "Eppur si muove!" Iako je papinstvo, uvažavajući rezultate dodatnih astronomskih istraživanja, u Galilejevom slučaju priznalo grješku već 1741.g., zloupotreba tog i nekolicine sličnih događaja, širenjem percepcije da Crkva samo tolerira, trpi ili se boji znanosti, a svakako da za njom zaostaje, dovela je katoličku crkvu u stoljetnu intelektualnu defenzivu s nemjerljivim posljedicama po razvoj moderne civilizacije. Umjesto da se vjera i znanost razluče i svakom čovjeku ostavi slobodni izbor da u Boga vjeruje ili ne, a onima koji vjeruju da se dozvoli u redu i ljepoti prirode prepoznati Stvoritelja i širiti svoje veselje, u modernom društvu prevladava suprotno ponašanje. (S.Barišić)
Add a comment        
 

 
PusićSrbi i Hrvati oduvijek su bila dva vrlo različita naroda, bez obzira na teritorijalnu uvjetovanost njihovih država. Za vrijeme bivše Jugoslavije ta su dva naroda bila prisiljena živjeti u jednoj neprirodnoj situaciji, iako je ona nesumnjivo nekima odgovarala više, a nekima (Hrvatima) manje. Kroz tih dugih i mučnih desetljeća prisilnog suživota o svojim smo istočnim susjedima naučili sve što se naučiti može – kako i koliko rade, razmišljaju, koje su im želje, aspiracije, što vole, a što ili koga ne vole, štoviše mrze. Jugoslavenska priča koja je već puno puta pričala o životu Srba na račun Hrvata otišla je u povijest i tamo će nadajmo se i ostati zauvjek. Neke druge stvari koje su Srbi pokazivali kao sebi svojstvenima ovih su se godina od kad žive i funkcioniraju samostalno, možda i promijenile. No ono što se nije promjenilo, a najvjerojatnije se nikada i ne će promijeniti jest iskonska mržnja prema Hrvatima, koja danas koliko god teško za povjerovati nije ništa manja nego devedesetih u doba trajanja najvećih sukoba. A ta je mržnja plod srpske politike koja ne dopušta bilo kakva odstupanja od zadanog smjera, a to je teški nacionalizam i antagonizam prema Hrvatima koji su im po njihovim uvjerenjima vjerojatno krivi za sve što im se ikada loše u povijesti dogodilo. Ono što je posebno zanimljivo pritom jest način na koji Srbi ne dopuštaju i ne žele promijeniti mišljenje iako nemaju apsolutno nikakvih argumenata za isto te iako ih činjenice sustavno i u potpunosti demantiraju. Srbija danas ima svoju istinu o Domovinskom ratu, istinu koja je plod sprege tamošnje politike i medija kroz skoro dva desetljeća. Najbolji primjer kako se to radi jest emisija «Da možda ne» koja se (nešto slično poput Latinice u Hrvatskoj) emitira sustavno u udarnom terminu i bavi se političkim temama i to ponajviše (baš poput Latinice) temama koje su sporne između dvaju susjednih naroda. No, postoji jedna osnovna i temeljna razlika između tih dviju emisija. Naime, srpska «Latinica» ima izrazito nacionalistički predznak što se za onu «hrvatsku» baš i ne može reći.(mmb)
Add a comment        
 

 
facebookOtkad postoji Internet i virtualna komunikacija, pojavljivale su se razne usluge, servisi i proizvodi koji su stvarali internetske skupine korisnika koji su dijelili neki specifičan zajednički interes. Prošle se godine internetom proširio Facebook, socijalizacijski web čiji potencijal nije nitko predviđao, čak ni njegov tvorac Mark Zuckerberg. Facebook je u početku bio zatvoren za korisnike Interneta, a koristiti su ga mogli samo akademski krugovi, najprije u SAD-u, a onda i šire. Danas je podjednako zanimljiv blogerima i forumašima, a fascinantan je podatak da se na njega samo u posljednjih nekoliko mjeseci prijavilo oko 35 000 Hrvata što je zapravo nekih desetak posto ukupne hrvatske populacije koja se koristi internetom. Gotovo svi hrvatski korisnici Facebooka članovi su nacionalne mreže “Croatia” - u njoj se virtualni razgovori vode na hrvatskom jeziku, bilježe se događaji koji će se zbiti u Hrvatskoj, kreiraju se podmreže te mreže koje su karakteristične za hrvatsko društvo. Današnji «facebookovci» stekli su naviku svakodnevnog prisustva i komuniciranja na tim stranicama, a posebice je popularno učlanjivanje u zajedničke podgrupe, koje se temelje na afinitetu prema određenoj umjetnosti, sportu, ali i načinu razmišljanja i što je najvažnije politici. Naravno, nije trebalo proći puno vremena, a da takozvani upregnuti mozgovi današnjice shvate kolika je zapravo moć utjecaja i manipuliranja putem interneta kao medija, a unutar njega putem ovakvih stranica koje bilježe masovnu posjećenost. (mmb)
Add a comment        
Sub, 27-02-2021, 17:16:04

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.