SDPZoran Milanović, Davorko Vidović i Dragan Kovačević, trojica kandidata za vođu SDP-a, sučelili su se u ponedjeljak navečer pred kamerama i predstavili programe kojima će pokušati preuzeti, odnosno zadržati vlast u stranci. U HTV-ovoj emisiji Otvoreno sva trojica počeli su sraz u džentlmenskom tonu - pruživši podršku kandidaturama svojih suparnika i pohvalivši demokraciju u SDP-u za koju tvrde da je jedinstvena u stranačkom prostoru Hrvatske. Sudeći prema novinskom izvještaju (čitatelji će nam oprostiti što raspravu nismo pogledali sami ) sva se trojica lijepo smjestila, ugodno popričala i svi zadovoljni otišli kući. I sve bi to bilo lijepo i krasno da u cijeloj toj priči ne postoji jedan mali problemčić, a to da se nije radilo o sučeljavanju na nacionalnoj razini već na stranačkoj razini. Ovim zadnjim potezom HRT-a tako evoluirala je praksa kojom se preko unutarstranačkih izbora SDP reklamira po hrvatskim medijima. Sjetimo se samo kako smo prije zadnjih izbora za Sabor bili bombardirani tjednima vijestima o predstavljanju kandidata diljem zemlje za unutarstranačke izbore SDP-a – sve do pobjede Milanovića. Unutar SDP-a, a umalo i Hrvatske.(mmb)
Add a comment        
 

 
Ulazak partizana u ZagrebKako piše Sergej Županić u Večernjem listu, zločini nad poraženim vojnim i političkim neprijateljima u središnjoj Hrvatskoj od 1944. do 1946., kao i na području cijele Jugoslavije, provodili su se sustavno, institucionalno, ali još više izvaninstitucionalno, po nalogu partijskih, vojnih i državnih vlasti. Taj zaključak novinar donosi predstavljajući treću knjigu “Partizanska i komunistička represija i zločini u Hrvatskoj 1944. - 1946. Dokumenti” u izdanju Hrvatskog instituta za povijest, a koja se odnosi na središnju Hrvatsku s naglaskom na Zagreb. Spomenutu knjigu priredili su povjesničari - dr. Vladimir Geiger, Mate Rupić, Mario Kevo, Egon Kraljević i Zvonimir Despot. S obzirom na činjenicu da knjiga još uvijek nije dostupna javnosti, o njenom sadržaju možemo suditi isključivo iz novinskoga članka. A dojam koji je on ostavio na nas je da OZN-a i nije bila tako strašna i zločesta, a kamoli drug Tito.(mmb,mm)
Add a comment        
 

 
MesićMediji ovih dana naveliko pišu o ponovnom rastu tenzija na relaciji Banski dvori – Pantovčak. Nakon kratkotrajnoga "primirja" koje je bilo aktualno tijekom razdoblja u kojem je Hrvatsku posjetio američki predsjednik i u kojem joj je uručena pozivnica za NATO, ubrzo je ponovno uslijedilo otvoreno razilaženje u mišljenjima i stavovima Sanadera i Mesića, koje uostalom nikoga i ne bi trebalo previše začuditi. Iako nam se od politike Ive Sanadera u više navrata do sada podigla kosa na glavi, kada govorimo o Mesiću i njegovim "uspjesima" u odrađena dva predsjednička mandata, pohvalne se riječi zaista teško nalaze. Čovjek koji je svoj put do predsjedničke fotelje zacementirao politikom antituđmanizma, u ovih je nekoliko godina učinio upravo ono, a i puno više, za što je upravo prozivao i proziva prvoga hrvatskog predsjednika. Kao jedan od najboljih primjera što se tiče samoga smjera i tendencija Mesićeve politike, možemo istaknuti samo ovaj posljednji slučaj vezan uz Jasenovac i napade koji su iz njega upućeni na račun Katoličke crkve u Hrvatskoj. Ako povučemo paralelu između politike Franje Tuđmana i Stjepana Mesića u samo tom jednom jedinom segmentu, lako dolazimo do zaključka kako je prvi vodio mudru politiku pomirbe duhova prošlosti, nazivajući i jedne i druge zločine njihovim pravim imenom, dok se drugi svojski potrudio ponovno aktualizirati podjele u narodu i u tome, na žalost u većem dijelu i uspio.(mmb)
Add a comment        
 

 
LečićKoliko je trenutno u Hrvatskoj, vjerojatno i više no ikad aktualan trend ili bolje rečeno proces kontinuiranog i sustavnog traganja za sugovornicima i partnerima za širenje jugo-ideja, jasno pokazuju emisije, koje se, ironično , prikazuju upravo na takozvanoj Hrvatskoj televiziji. I dok Denis Latin iz Latinice u Latinicu marljivo radi na tome da se razbiju svi "neopravdani" Jugo-strahovi, Aleksandar Stanković je u svojoj emisiji Nedjeljom u 2 ugostio Branislava Lečića, glumca i bivšega ministra kulture u Đinđićevoj vladi. Lečić je u emisiji iznio nekoliko već toliko puta izgovorenih fraza, koje će uskoro, ako zbog ničega drugog, a ono zbog učestalosti ponavljanja vjerojatno zaživjeti i kao nekakva poluistina. Primjerice, govoreći o ratnim događajima 90-ih, naglasio je da je pojava Miloševića “rodila” i Tuđmana i Izetbegovića što je na kraju dovelo do velike nesreće. Dakle, ponovno se na nacionalnoj televiziji šire ideje o podjeljenoj krivnji. Postavlja se pitanje po čemu je to prvi hrvatski predsjednik bio tako velika prijetnja, opasnost i nesreća za hrvatski narod? Da nije bilo Miloševića, hrvatska bi se u skladu s Ustavom i odcijepila na potpuno miran i legitiman način. Vrlo se dobro zna tko je i zašto htio rat. (mmb)
Add a comment        
 

 
Andrew LeslieNakon blamaže s prvih desetak svjedoka tužiteljstva na suđenju u Haagu, netko mora biti kriv. I tko drugi nego Hrvati koji svjedocima rade navodno neugodnosti, pa se neki od njih ne žele pojaviti na sudu. Zbog pritiska, kako kaže sudac Alphons Orie. A da netko kaže kako se svjedoci ne pojavljuju rado u sudnici jer pri silnom laganju ispadaju smiješni, od toga ništa. Ili da nam sudac Alphons Orie objasni kako će se Sud boriti protiv krivokletstva kojeg u postupku kojeg vodi ima napretek, ni od toga ništa.(mm)
Add a comment        
 

 
Jandroković i RupelMinistri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije i potpredsjednik srbijanske vlade Božidar Đelić potpisali su prošli utorak u Luxembourgu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji će se početi primjenjivati kada Beograd uspostavi punu suradnju s Haškim sudom. Potpisivanju je prisustvovao i srbijanski predsjednik Boris Tadić, koji je na konferenciji za novinare izjavio da će Srbija do kraja ove godine nastojati dobiti status kandidata za članstvo u Uniji. «Srbija će do kraja ove godine nastojati dobiti status kandidata za članstvo u Uniji. Možda to u ovom trenutku izgleda nemoguće, ali prije nekoliko dana nemogućim je izgledalo i ovo potpisivanje» - rekao je srbijanski predsjednik Boris Tadić. Ovakav politički i diplomatski skok Srbije izravna je posljedica slovenskoga višemjesečnog predsjedanja EU-jom i najbolji pokazatelj u kojem su se smjeru i prema kome u vanjskopolitičkom smislu Slovenci okrenuli ili bolje rečeno priklonili. I dok sa svojim prvim susjedima Hrvatima nikako ne uspjevaju naći zajednički jezik niti u jednom od međusobno aktualnih otvorenih pitanja, čini se kako na relaciji Ljubljana - Beograd trenutno cvjetaju ruže.(mmb)
Add a comment        
 

 
FumićNakon što je Ivan Fumić u Jasenovcu rekao kako je velika većina klera bila suučesnik ustaških zločina te da je današnja Crkva, posljednji bastion ustaštva u Hrvatskoj, desetak dana kasnije ipak izgleda kako se njegova priča uvelike promijenila. Naravno ne treba se zavaravati da je spomenuti Fumić u tako kratkom vremenu doživio prosvjetljenje ili se zbog izrečenih gadarija iskreno pokajao. Prije bi bilo da se radi o najafektivnijem ljudskom pokretaču - strahu. Točnije, strahu od kaznenog progona, za koji su u konkretnom slučaju svi elementi ispunjeni. Kao što smo već primijetili na Portalu u komentaru "Zašto šute hrvatski političari?", ono što se od raznih pojedinaca u svezi s Jasenovcem reklo posljednjih dana bez problema se može okarakterizirati kaznenim djelom širenja vjerske mržnje. U Kaznenom zakonu, članak 110., piše jasno kako se treba kazniti novčano ili kaznom zatvora do godine dana onaj tko vjerskoj zajednici koja djeluje u skladu sa zakonom uskrati pravo jednakosti s drugim vjerskim zajednicama u Republici Hrvatskoj. U tom smislu vrlo konkretan bio je u utorak i kardinal Josip Bozanić, koji je pozvao Državno odvjetništvo neka reagira na optužbe protiv Katoličke crkve koje su pljuštale s komemoracije u Jasenovcu.(mmb)
Add a comment        
 

 
HaagTri ili četiri dana nakon Oluje Ivan Čermak preuzeo je od vojske kontrolu nad tim područjem. Predstavnici UN-a smatrali su Čermaka odgovornim za sve što se događalo na području bivšeg UN-ovog Sektora Jug, ustvrdio je bivši viši vojni pomatrač UN-a Mihael Ermolaev, na suđenju generalima Čermaku, Markaču i Gotovini. U jednom trenutku ovaj je svjedok čak i sugerirao da je Čermak “koordinirao pljačku, palež i ubojstva nakon Oluje”. Svjedočenje Ermolaeva, kao uostalom i mnogih prije njega najbolje zapravo dokazuje svu ridikuloznost i nepravednost haaških suđenja, na kojima se očito ne poštuju ni osnove statuta Međunarodnoga suda, kao i prava općenito. Konkretno, pod tim se pravima misli na zaštitu optuženih od mogućeg davanja lažnih iskaza i svjedočenja, upravo onoga što se u spomenutom procesu protiv trojice hrvatskih generala događa redovito, gotovo svakodnevno. To znači da na suđenje u funkciji svjedoka može doći bilo tko i iz bilo kojeg razloga i motiva ispričati svoju priču, bila ona istinita ili ne ili uostalom i potpuno izmišljena – posve svejedno, kazne ionako nisu u planu. Pa ako priča ne prođe nema veze, ima još brdo svjedoka koji će doći, a ako prođe – još bolje. Obrana generala bez obzira na činjenicu koliko je dobro pripremljena ne može pokriti i raskrinkati apsolutno sve laži.(mmb)
Add a comment        
 

 
Matura«Sada ćemo pojedinačno utvrđivati odgovornost pet institucija i njihovih odgovornih ljudi, Centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Agencije za odgoj i obrazovanje, Agencije za strukovno obrazovanje, Vijeća za provedbu državne mature i voditelja projekta državne mature Petra Bezinovića... Netko od njih morat će snositi posljedice i jasno mi objasniti zašto su mi prikrivali istinu» – rekao je u ponedjeljak poslijepodne ministar znanosti, obrazovanja i športa prof. dr. Dragan Primorac nakon žestokih prosvjeda učenika koji su, nezadovoljni, tražili odgodu državne mature za godinu dana. Zanimljivo je kako se o polaganju državne mature naveliko priča više godina, a posljednje tri veoma ozbiljno. Zanimljivo je i to kako se nakon tako opsežnih priprema i «odlične» organizacije od strane ministarstva na koju je potrošeno tko zna koliko novaca, nakon učeničkih protesta, u par sati, mjesec dana pred maturu(!!), ministar ipak priznaje nepripremljenost! Bez dodatnih konzultacija u ministarstvu, s ravnateljima, profesorima, učenicima, bez analize stanja, ekspresno i ekspeditivno, što naznačuje mogućnost da je ovdje zapravo riječ o političkoj odluci sa samog državnog vrha. Bez politike čitava priča naravno nije mogla proći, no način na koji se između stranački problemi HDZ-a i SDP-a lome preko leđa djece u jednom od najključnijih razdoblja u njihovim životima potpuno je neprihvatljiv i zaslužuje najgoru osudu.(mmb)
Add a comment        
Pet, 21-02-2020, 06:13:06

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.