Stjepan MesićNakon tri tjedna gotovo neprekidnih putovanja, u Republiku Hrvatsku vratio se predsjednik Stjepan Mesić. Podsjećamo, nakon prijateljskog posjeta pukovniku Gadafiju koji vodi Veliku Socijalističku Narodnu Libijsku Arapsku Džamahiriju, Stjepan Mesić uputio se u Japan, pa je nekoliko dana proveo u Vijetnamu, da bi se svjetska turneja završila s posjetom Amanu i razgovorima s jordanskim kraljem Abdullahom II. Osim nezaboravnih trenutaka o kojima ćemo zacijelo imati prilike čitati u memoarima današnjeg predsjednika RH jednom kada budu dovršeni, od predsjednikove turneje veliku korist imali su i građani. Bili su neko vrijeme pošteđeni predsjednikovih izjava. No, kao što se obično kaže, sve što je lijepo, kratko traje.(mm)
Add a comment        
 

 
PonoćKada netko na posao dođe umoran, usporenih pokreta i s vidnim podočnjacima, kolege odmah pomisle - mora da je pao neki dobar tulum. Pa prvo sipaju šale, zezaju i zafrkavaju. Onda krene znatiželja, gdje si bio, kod koga i s kim, jesi li se dobro proveo, daj pričaj malo. Baš sam zadnji petak ujutro bio u ovakvoj situaciji, pa znam iz prve ruke. No, umjesto potankog pričanja o uzbudljivim događajima koje sam proživio prošlu noć, ja sam morao biti vrlo kratak. I reći da sam zapravo gledao hrvatski dokumentarac, koji je nacionalna televizijska kuća premijerno pustila u terminu oko ponoći, odnosno s krajem negdje iza pola jedan ujutro.(mm)
Add a comment        
 

 
Milanović i PusićHrvatske oporbene stranke u četvrtak su u Hrvatskom saboru prigodom glasovanja o odgodi primjene Zaštićenog ekološko-ribolovnog pojasa na članice EU željeli srušiti Vladu, kazao je hrvatski premijer dr. Ivo Sanader u Bruxellesu nakon sastanka s predsjednikom Europske komisije Joseom Manuelom Barrosom. "Oporba nije glasovala za prijedlog, ne zato što je protiv europskih ambicija Hrvatske, već zbog internih razloga. Shvatili su da jedan koalicijski partner neće podržati prijedlog Vlade i pokušali su srušiti Vladu, ali nisu uspjeli, dobili smo 77 od 153 glasa, što je 50 posto plus jedan". Pustimo sada na trenutak pitanje ZERP-a i pogledajmo na koji način i kako se radi u Hrvatskom saboru. Stajališe javnosti o potezu premijera Sanadera je, blago rečeno podjeljeno. Većina mu osporava odustajanje od primjene ZERP-a na članice EU-a, manjina ga podržava smatrajući kako u ovoj situaciji, kad je Hrvatska doslovno stavljena pred zid uz dvojbu ne ZERP ili EU, nego ZERP ili Zapadni balkan, nije bilo druge mogućnosti, odnosno da je od dva zla izabrano ono manje. No ono što je simptomatično, i za većinu hrvatskih političara na žalost normalno i uobičajeno ponašanje i praksa, jest ono demonstrirano od predstavnika oporbe prije dva dana u saboru. Toliko beskrupulozne želje za vlašću rijetko se može vidjeti na jednome mjestu i u količini u kojoj su je svima nama, a i ostatku svijeta prezentirali «domoljubni» dvojac Milanović-Pusić. "Lijevi" je duo izgleda toliko očajan, da im je pod cijenu rušenja Vlade bilo posve primjereno i nadasve lako prijeći preko svih svojih interesa i ideala u koje su se tako srčano kleli hrvatskome narodu još nedavno, u predizbornoj kampanji. Kako će Hrvatska i njeni građani zaista proći i kakav će kraj u cijeloj priči izvući ostaje za vidjeti, no sudeći prema reakcijama javnosti izgleda da su Milanović-Pusić definitivno napravili još jedan korak dalje prema političkom zaboravu, jer ih se ovoga puta javno odriče nezanemariv dio njihova dosadašnjeg biračkog tijela. Svako zlo za neko dobro.(mmb)
Add a comment        
 

 
GotovinaKako stvari stoje, Haaški će se tužitelji morati dobro potruditi kako bi uspjeli dokazati tezu o zajedničkom zločinačkom pothvatu, jer će u suprotnom optužnica protiv generala Gotovine stajati na vrlo klimavim nogama. Dojam koji je ostavio glavni tužitelj u postupku Alan Tieger tijekom svojeg uvodnog izlaganja kratko bi se mogao okarakterizirati kao previše teatralan, a premalo argumentiran. Tužitelj je tako svjesno ili nesvjesno napravio nekoliko značajnijih propusta, koje bi obrana uz brzu i kvalitetnu reakciju itekako mogla okrenuti u svoju korist. Primjerice, tužitelj je u svome izlaganju ustvrdio kako grad Knin nije bio vojno uporište, a veoma se dobro zna i vrlo je lako dokazati upravo suprotno odnosno da je upravo taj grad bio sjedište i glavni štab srpske vojske. Na taj se način direktno dobiva materijal za uspješno pobijanje i rušenje kredibiliteta optužnice i teza na kojima ona stoji. Bilo kako bilo, jedan od glavnih ciljeva ovoga suđenja svakako je inkriminirati tadašnji politički državni vrh na čelu sa Franjom Tuđmanom čije će se izjave, o tome kako Srbe treba onemogućiti odnosno uništiti, a za koje je jasno da su izvučene iz konteksta i da se odnose na srpske vojne snage, a ne civile, pokušati upotrijebiti kao dokaz o planiranom progonu Srba sa okupiranih područja. I zato je ovo suđenje važno i najvažnije, jer se upravo njime jednom za sva vremena mora stati na kraj svim lažnim istinama i svjedočanstvima o Hrvatima kao zločincima, jer ako se to ne učini, nepravedna će ljaga bačena na hrvatski narod na njemu i ostati za sva vremena.(mmb)
Add a comment        
 

 
zerpMaske su pale, a Hrvati su i ovoga puta dovedeni pred gotov čin – takav bi mogao biti kratak zaključak višemjesečne «ZERP» sapunice u kojoj se od samoga početka znalo da će završiti «happy endom», ali nažalost, ne za građane Hrvatske. Tako će se već ovoga tjedna pred Saborom naći prijedlog prema kojemu će ZERP ostati na snazi, ali se neće primjenjivati na članice EU dok i Hrvatska ne uđe u taj krug. Premijer Sanader samouvjereno je stao pred kamere i informirao javnost kako je ZERP glavni uzrok zastoja pregovora te da i on i ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković i glavni pregovarač Vladimir Drobnjak imaju spoznaja da bi se nakon uklanjanja te zapreke pregovori trebali snažno ubrzati. Na kojim se činjenicama te njegove spoznaje temelje, nismo uspjeli saznati, nadajmo se da nije riječ o obećanjima kakva su dana kad se od Hrvatske tražilo uhićenje generala Gotovine, jer otad su prošle tri godine, a promjenilo se nije gotovo ništa, osim ako se u obzir ne uzmu novi ultimatumi koji kao po špranci pristižu iz Bruxellesa.S jedne se strane nalaze struka i građani, s druge politika i interesi. Postavlja se samo pitanje koji i čiji i kamo su takvi potezi do sada doveli. Jedni nas pljačkaju, drugi omalovažavaju, a hrvatski je bunt pokleknuo i zamro uslijed politike ulizivanja, borbi za fotelje, ucjena i naplaćivanja svih mogućih međusobnih usluga.Ogroman je to ulog za Uniju za koju uopće nismo sigurni što nas sve još tamo čeka.(mmb)
Add a comment        
 

 
ravnopravnost spolovaOvogodišnji Međunarodni dan žena svjetske organizacije obilježile su pozivima na ulaganje u budućnost žena i djevojaka i njihovo pravo na pristojan posao jer su žene potencijal za postizanje razvoja i mira. Međutim ni u 21. stoljeću ravnopravnost žena i muškaraca još uvijek nije dostigla željenu razinu u mnogim područjima društvenoga života. Tako su žene još uvijek podzastupljene u svim sferama vlasti u većini zemalja i institucija Europske unije, a u mnogim zemljama na snazi su zakoni koji diskriminiraju ženski rod. Jedan od najvećih problema svakako je seksualno zlostavljanje, koje se priznaje kao zločin u brojnim pravnim sustavima, no čak i tada u nekim zemljama neprimjeren zakon ili lokalna tradicija često je razlog da zločin ostaje nekažnjen. Iako je zakonska podloga u Hrvatskoj po pitanjima ravnopravnosti žena do sada općenito bila  čak i relativno zadovoljavajuća, diskutabilno je njihovo poštivanje i sankcioniranje eventualnih povreda istih, pogotovo ako se u obzir uzme slijedeći paradoks koji možda i najbolje ocrtava zainteresiranost i skrb o pravima žena na razini države, ali i od strane veoma eksponiranih i u medijima prisutnih (i od strne države financiranih!) no upitno učinkovitih udruga za ženska prava. Naime, Ustavni sud RH poništio je Zakon o ravnopravnosti žena, i to zato što ga je Sabor svojedobno izglasao sa 75 umjesto sa 76 glasova. Sada bi Sabor ponovo trebao o tome glasovati, a u međuvremenu Zakon ne vrijedi...Drugim riječima, trenutno su (i nadajmo se privremeno) povrede ženskih prava u Hrvatskoj – izvan zakona.(mmb)
Add a comment        
 

 
Sada već po drugi puta moram od Milana Ivkošića slušati kako sam kukavica jer ne potpisujem svoje tekstove na Portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća. A, što će Ivkošić učiniti ako zbog pisanja na Portalu izgubim svoj posao koji se financira iz državnog proračuna - to nije spomenuo, ali ja ću reći. Ništa. Niti će Večernji list o tome ikada donijeti ikakvu vijest. Za početak, ja to ne ću moći dokazati. A i ako mogu, koga će se to ticati? Nikoga. Slično kao što se nikoga nisu ticali svi oni očišćeni nakon izbora 2000. godine na mnogim razinama hrvatskoga društva, uključujući tu naravno i medije. I zato, neka se cijenjeni novinar Milan Ivkošić prestane ponašati kao da ne zna u kakvom sustavu živimo. I ružno zloupotrebljavati činjenicu da se nisam potpisao pod jedan tekst o njemu, prešućujući pri tome da istovremeno stalno pišem o onima kojima su čistke bile i ostale temeljno sredstvo vladanja u Republici Hrvatskoj. Kao da i ja ne bih zapravo rado potpisivao svoje članke na ovom Portalu, pa ipak ostajem - M. M.
 

 
Žarko PukovskiU hrvatskim medijima ostao je prošli tjedan pomalo slabo zapažen zajednički posjet Zagrebu glasnogovornice Haaškog suda Nerme Jelačić i glasnogovornice haaškog Tužiteljstva Olge Kavran. Naime, bezbrižne haaške glasnogovornice dogovorile su zajedno službeni put i dnevnice, spojile ugodno s korisnim, i posjetile dok se još može "egzotični" Zagreb, grad zbog čega uopće imaju posao, i grad koji zapravo nije uopće tako loš kada mu se dođe u turistički posjet. To je što se tiče ugodnog, a što se tiče korisnoga na zajedničkoj konferenciji za tisak hrvatskom građanstvu prenijele su vijest da će suđenje generalima Čermaku, Markaču i Gotovini početi u utorak, ali da će isto tako dan prije početi još jedan proces, suđenje Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću Frenkiju. Prezentacija koju su haaške glasnogovornice izložile hrvatskim novinarima trebale je biti valjda dokaz da Haaški sud drži do svoje dosljednosti zbog čega će bi sada svi u Hrvatskoj trebali ostati ushićeni i zavikati: "Hura, hura!". Da, da, svakako, svakako. Sve dok se ne baci pogled na optužnice.(mm)
Add a comment        
 

 
Oli RehnNakon što smo se ponadali da će hrvatskoj strani biti dopušteno ono što je bilo dopušteno primjerice Italiji ili Sloveniji, stigao je prošli tjedan u Zagreb europski povjerenik za proširenje i objasnio da za Hrvatsku (opet) vrijede druga pravila. Oli Rehn tako nam jasno poručio da je ZERP "sad vrlo ozbiljno i najhitnije pitanje za Hrvatsku. Ako se ne riješi uskoro, uzrokovat će, na žalost, ozbiljne zastoje u procesu pristupa vaše zemlje no ako se uspije brzo riješiti, možemo ostvariti brz i ozbiljan napredak u pregovorima". Kao da smo mi neki kmetovi na njegovom neželjenom posjedu, pa će nam on ukazati malo milosti kada udovoljimo još jednom hiru europskih velmoža.(mm)
Add a comment        
Pon, 28-09-2020, 03:49:44

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.