BujeOpće je poznata činjenica kako na talijansku manjinu u Hrvatskoj otpada nekih 4% ukupne populacije, što samo po sebi naravno nije nikakav problem, već činjenica i stvarnost koja bi još i više trebala pridonijeti bogatstvu i oplemenjivanju hrvatskoga kulturnog izričaja. No, na žalost, istarski Hrvati danas sve više postaju svjesni da su neke stvari, a tu se ponajprije misli na uporabu talijanskog jezika, ne zajedno s hrvatskim nego na uštrp njega, polako počele odlaziti u krivom smjeru, što se također počelo odražavati i na prilike u svakodnevnom životu. No glavni problem nije ni pokoji talijanski toponim zaostao iz prošlosti, niti učenje talijanskog u školama. Nego organizirana talijanizacija od dvojezičnosti do popularizacije talijanštine i distance od ostatka Hrvatske, a koja se čak i ne pokušava provesti ispod žita, već otvoreno, čak i agresivno. Primjer koji je najsvježiji, a datira od početka ove školske godine, jest primjer na koji su upozorili zgroženi hrvatski srednjoškolci koji pohađaju hrvatsku školu Vladimira Gortana i Gospodarsku školu u Bujama koja se nalazi u istoj zgradi s talijanskom školom Leonardo da Vinci, a u kojoj je talijanski ravnatelj dao podići takozvani "zid sramote" koji školarce, iako nastavu pohađaju u istoj zgradi, razdvaja prema jeziku na kojem uče. Hrvatski su učenici izrazili svoje nezadovoljstvo na razne načine, pokušavajući ga čak i srušiti, istaknuvši pritom kako ne će dopustiti da im itko gradi zidove i zatvara ih u geto, što, po njima govori kako Hrvati u svojoj državi danas imaju najmanja prava od ikoga.(mmb)
Add a comment        
 

 
jANŠAKako pokazuju sada već prilično pouzdani rezultati na temelju 99% obrađenih glasačkih mjesta (osim pet posto koje otpada na dijasporu) slovenski premijer Janez Janša relativni je gubitnik tamošnjih parlamentarnih izbora s obzirom na činjenicu da je Socijaldemokratska stranka slovenskog eurozastupnika Boruta Pahora s 30,5 posto osvojenih glasova pobijedila i u parlamentu dobila 29 zastupnika. Na trećem je mjestu stranka Zares Gregora Golobiča s devet zastupnika, slijedi stranka umirovljenika (DeSUS) ministra obrane Karla Erjavca sa sedam zastupnika, a sa po pet zastupnika ušli su u parlament liberalni demokrati (LDS), pučani (SLS) i Slovenska nacionalna stranka (SNS) Zmage Jelinčiča. Prema tim podatcima izgleda kako Pahor najvjerojatnije ne će imati velikih problema za sastavljanje koalicije. Zbog toga smo u naslovu Janši rekli zdravo, a sada preostaje objasniti i čemu hvala.(mmb)
Add a comment        
 

 

Policija na SveučilištuVijest dana zasigurno je policijska akcija na Zagrebačkom sveučilištu koja je obuhvatila prema zadnjim informacijama četiri fakulteta i jednu višu školu. I na prvi pogled iz brojke od tristotinjak policajaca uključenih i akciju se vidi kako je opseg racije bio iznimno velik, no ostaje pitanje što će se na kraju iz svega izroditi. Jer, ne bi bilo prvi puta da nakon što su se tresla brda i svašta pisalo po novinama sve završi po starom. Naime, čak i kada policija odradi svoj posao hrvatsko sudstvo se pojavi obično kao nepremostiva prepreka između krivnje i kazne.(mm)

Add a comment        
 

 
Opereta"Tu sam poruku upravo prenio premijeru Sanaderu i sretan sam da je putem glasila mogu prenijeti i javno hrvatskome narodu: odlučni smo pomoći vam na putu u članstvo, ali istovremeno vam vrlo jasno kažemo da je neodrađeni posao sada ponajviše u vašim rukama". Ovakvo obraćanje hrvatskom narodu uz poruku da ima svoju sudbinu o svojim rukama nismo zabilježili već godinama, a čula se u utorak ni manje ni više nego iz usta predsjednika Europske komisije Josea Manuela Duraoa Barrose, nakon jednoipolsatnog razgovora s premijerom Sanaderom. Što hrvatski narod ima s pregovorima o ulasku u Europsku uniju, kada se njega ništa ne pita sve ovo vrijeme pa ne će ni ubuduće, ostalo je visjeti u zraku. Nema veze, dobro je zvučalo. S druge strane, ovakvo davanje epskih dimenzija posljednjim razgovorima Ive Sanadera i Josea Manuela Duraoa Barrose ukazuje na to da od raznih obećanja kojih smo se naslušali u svezi s Europskom unijom ne bude bilo baš puno ni ove godine. Epske dimenzije poprimila je i svađa između premijera Sanadera i predsjednika Mesića oko prodaje Ine...(mm)
Add a comment        
 

 
Jedan danOvlaš prateći naše medije začas se prikupi dovoljno izjava političara ili primjera osebujnog medijskog izvještavanja, gdje svaki slučaj za sebe zaslužuje poseban komentar. Ovom prilikom osvrnut ćemo se samo na one slučajeve koje smo sakupili u jednom jedinom danu - ponedjeljku, 15. rujna, i to zaista ukratko, jer ih jednostavno ima previše. Počnimo od predsjednika Republike Hrvatske Stjepana Mesića. On je komentirajući odlazak Zorana Milanovića u Bleiburg u ponedjeljak izrekao i ovo: "Dobro je da se Milanović ode pokloniti žrtvama, da na kraju tu preijvaru jednom zauvijek otkrijemo i da kažemo da nitko nije ubijan tamo zbog svoje nacionalnosti nego zato što se 12 dana nakon završetka rata našao na drugoj strani". S ovom izjavom predsjednika svatko se može u dobrom dijelu složiti, ali tek ako se malo izvrti njezin sadržaj u skladu s povijesnim činjenicama. Da, ljudi su ubijani jer su se 12 dana nakon završetka rata našli na drugoj strani, odnosno predali se Britancima. Onda su vojne jedinice razoružane, i svi zajedno protivno Ženevskim konvencijama izručeni jugoslavenskim snagama, nakon čega je uslijedio masakr.(mm)
Add a comment        
 

 
dr. Ivo SanaderNeki dan smo na središnjem Dnevniku HRT-a mogli poslušati razgovor s odbjeglim dr. Ognjenom Šimićem u kojem je on dobro primijetio kako ga je hrvatska policija mogla zadržati u Hrvatskoj da je tako htjela. Ali nije, i on se našao u Bosni i Hercegovini. Je li to sve bila samo priprema kako bi Vlada premijera Sanadera dobila alibi za svoj novi "genijalni" prijedlog teško je znati, ali činjenica je da je inicijativa o izručivanju vlastitih državljana između država u "regionu" plasirana u medijima s naglaskom na slučaj Ognjena Šimića. Tako Vlada premijera Sanadera, koja primjerice nije uspjela osigurati uvjete za ijedno izručenje nekog ratnog zločinca Hrvatskoj i njegovo zatvorsko zadržavanje, sada ide s inicijativom prema kojoj bi osuđeni hrvatski državljani bili izručeni zapadnobalkanskim zemljama za koje najveći broj država ovoga svijeta ima vizni režim. Za ovaj prijedlog nema druge ocjene nego - potpuni kretenizam.(mm)
Add a comment        
 

 
kuneKako je u Hrvatskoj već ustaljena praksa da se svima i svakom (osim naravno Hrvatima) dijeli šakom i kapom - pa je slijedom takve politike otvoreno tržište nekretnina za državljane EU i puno prije ulaska u EU, ili se primjerice srpskim povratnicima dijele nekretnine i de facto vraćaju stanarska prava - stoga i ne treba previše čuditi veliki broj zahtjeva za povratak nacionalizirane imovine strancima koji su nekada živjeli u Hrvatskoj. To je pitanje do sada bilo riješeno Zakonom o naknadi za oduzetu imovinu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine koji priznaje pravo povrata hrvatskim državljanima, a strancima samo u slučaju bilateralnih ugovora. Međutim, ukidanje ove "diskriminacije" traži i Europska komisija, pa će se nema sumnje politička elita požuriti učiniti nešto po tom pitanju bez obzira koja bi na kraju mogla biti konačna cijena. A kako sada stvari stoje, odnosno prema posljednjim podacima iz 2006. godine, podneseno je preko 4000 zahtjeva za povrat imovine strancima - iz Italije (1034), Austrije (676), Izraela (175), Njemačke (143), SAD-a (140) i Slovenije (114), te oni već danas teže oko 750 milijuna kuna, što je naravno iznos koji može samo rasti.(mmb)
Add a comment        
 

 
četništvoI dok je renesansa u Europi svoj puni zamah doživjela još u 15. stoljeću, kao pokret u kulturi inspiriran antičkim razdobljem ljudske civilizacije, ovih dana svjedoci smo jedne druge renesanse - one inspirirane velikosrpskom politikom. Sve je počelo rehabilitacijom četništva u Srbiji, gdje danas valjda pola srpskih parlamentaraca svoje političke korijene ima u četničkom pokretu – zamislimo samo što bi se dogodilo u Lijepoj Našoj kada bi pola sabornika izjašnjavali kao ustaše! No, iako četnici trenutno možda ne raspolažu umovima kakvi su bili predstavnici one prave renesanse, poput primjerice Leonarda da Vincija ili Michelangela, njihovim sadašnjim predvodnicima i perjanicama ponovno oživljenog četništva na uloženom trudu u borbi za «ugrožena srpska prava» treba skinuti kapu. Uz pomoć nešto hrvatskih renesansnih intelektualaca i moralnih vertikala, četnički pokret počeli su sada uspješno rehabilitirati i u Republici Hrvatskoj. (mmb)
Add a comment        
 

 
OlujaAko je hrvatski general doprinijevši okončanju rata spasio od sigurne smrti tisuće, a za vrijeme njegova zapovijedanja ratnim operacijama dogodi se smrt jedne ili više osoba, je li taj general heroj ili ratni zločinac? Svaki je rat sam po sebi zločin, ali kao u svakidašnjem životu tako i u ratu točno se zna tko napada i tko se brani, a notorna je činjenica da je na Hrvatsku početkom devedesetih godina izvršena agresija od strane Srbije i JNA uz svestranu pomoć pobunjenih hrvatskih građana srpske nacionalnosti, koji su se digli protiv svoje vlastite države Hrvatske. Prema tome napadač se zna i zna se jako dobro kako bez tog napadača rata ne bi uopće ni bilo. Generalima i svima drugima u pobjedničkoj vojsci općenito, a pogotovo onoj koja se branila, nikada nije suđeno u povijesti čovječanstva do dana današnjeg. Oni su na strani dobra i po jednostavnoj logici koja je temelj civilizacije njima se ne sudi. S druge strane, generalima poraženih vojci znalo se suditi - posebice za ratne zločine. No, ne samo da se nikada u povijesti nije dogodilo da se sudi onima koji su se branili i obranili, nego nikada se to nije dogodilo a da se pri tome amnestira agresorska strana koja je izgubila rat! (mmb)
Add a comment        
Čet, 9-07-2020, 00:51:05

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.