Članci

David Schwartz

 

 

David Schwartz

David Schwartz, županjski izumitelj židovskoga podrijetla (1852.-1897.), konstruirao je upravljivu metalnu letjelicu, a koja danas nepravično nosi ime njemačkog grofa Zeppelina. Zeppelin je u stvari kupio cjelokupan projekt od Schwartzove supruge, ubrzo nakon njegove prerane smrti. Istina je da se 1897. 'Zeppelin' kojeg je konstruirao Schwartz srušio tijekom probnog leta pokraj Berlina uslijed male tehničke pogrješke kod propelera, dosegavši visinu od 460 metara. Letjelica je bila duga 47,5 metara i težila je 35 tona.

David Schwartz

Dok je pripremao projekt svoje letjelice, koja je po prvi puta u povijesti trebala biti od metala, Schwartz je morao riješiti mnoge tehničke i tehnološke probleme. Tako je došlo do otkrića posebne aluminijeve slitine koja je danas poznata pod imenom dural, a koja se naziva i  aluminij

Schwartzova letjelica
Schwartzova letjelica

Američko izraelsko numizmatičko udruženje (American Israel Numismatic Association) izdalo je dvije ukusne plakete u počast Davidu Schwartzu.

Schwartzova letjelica

Hrvatski su Židovi ostavili doista važne tragove u umjetnosti, glazbi, znanosti i arhitekturi.

croatianhistory.net
slike Schwartzove letjelice preuzete sa stranica Ante Šućura
preveo D. J. L.

 

David Schwarz - žrtva povijesne nepravde

David Schwarz (1852-1897) bio je trgovac drvima iz Zagreba (točnije Županje, op. ur.). Iako bez službene tehničke naobrazbe, mnogo je znao o mehanici i konstrukciji zračnih brodova jer je to bila njegova ljubav od malih nogu. Smatrao je da bi letjelice trebale biti poput zašiljene, kratke olovke sa čvrstom strukturom od aluminija i upravljačkom gondolom od metala.

U želji da nauči što više o aluminiju i njegovim legurama, Scwarz je počeo raditi u tvornici aluminija za Carla Berga. Zajedno su došli do otkrića nove aluminijske legure - duraluminija ili Scwarzovog aluminija, kako se tada zvao. Duraluminij ima nešto veću specifičnu težinu, ali je čvrstoća mnogo veća od aluminijeve. Duraluminij i danas ima veliku primjenu, posebice u konstrukciji zrakoplova. Izrada Schwarzovog zračnog broda uslijedila je vrlo brzo. Sam brod bio je upravljiv vertikalno i horizontalno, a koristio je 2 motora, svaki jačine 4 KS. Tada se u novinama jako malo pisalo o Schwarzu i njegovom zračnom brodu. Prve novosti o tome su objavljene u tadašnjim zagrebačkim dnevnim novinama Obzor 1896. godine.

Uz pomoć njemačke vlade, 1896. godine zračni brod je u potpunosti dovršen. Prvi let obavljen je 8. listopada 1896., sa Schwarzom za upravljačem. Sve je prošlo po planu - osim jedne sitnice koja se previdjela. Cijeli test bio je neslužben jer javnost nije prisustovala testiranju. To je bila Schwarzova velika pogreška, jer, da je javnost bila prisutna, nitko ne bi mogao sakriti činjenicu o prvom konstruktoru zračnog broda na svijetu.

Nakon tog uspješnog testnog leta, Schwarz je bio jako uzbuđen. Imao je viziju o mogućnostima upotrebe zračnih brodova: brodovi bi postajali sve bržima, jačima i udobnijima te bi prenosili putnike, teret, poštu. Sati, a ne dani kao tada, bili bi potrebni za dosezanje kontinenata, a svijet bi napokon bio dostupan!

U tom razdoblju pojavljuje se osoba koja je obilježila daljnji tijek događaja: general Ferdinand Von Zeppelin. On mu nudi "pomoć" u razvoju zračnih brodova, što Schwarz bez razmišljanja odbija. Dogovoreno je da sam izumitelj zračnog broda predstavi svoj rad njemačkom caru. 12. siječnja 1897. godine Schwarz napušta Zagreb put Berlina, te vizionarski govori svojoj supruzi: "Sada mi ne vjeruju, ali vjerovat će mi kada me više ne bude". Proveo je prvu noć u Beču, a već sljdećeg dana njegova bolest ga sustiže, a on umire. Iako nije doživio dan testiranja svoga broda, let je ipak obavljen u studenom iste godine, ono ovoga puta katastrofalno, završivši potpunim uništenjem broda.

Nakon pokusnog leta, Zeppelin se javlja udovici Melanie Schwarz i za 15 000 ondašnjih maraka otkupljuje sve informacije o zračnom brodu. Nakon 3 godine objavljuje patent upravljivog, zračnog broda kao svoj vlastiti, samo s neznatnim promjenama u dizajnu.

Na kraju je David Schwarz pao u zaborav, bez svjetske slave i potvrde koje mu je Zeppelin tako lako uzeo. Još jedna od povijesnih nepravdi koju treba ispraviti.

Magazin Fakulteta strojarstva i brodogradnje (blog.hr)

 

Tko je David Schwarz?

Taj neumorni entuzijast, samouki konstruktor i samoprijegorni ostvaritelj svojih zamisli rođen je 1850. u Keszthely-ju na Blatnom jezeru u Mađarskoj. S navršenih trinaest godina s majkom udovicom nastanjuje se kod starijega brata, trgovca u Županji. U nedostatku novca za upis u gimnaziju završava trgovački zanat, napreduje i postaje uspješnim trgovcem drvom. Ubrzo gradi pilanu u Našicama i posvećuje se unapređenju pilane i strojeva. Radeći na izumima u pilani otkriva dotad skrivene sposobnosti za tehniku, naročito za strojarstvo. Potaknut davnom željom za letenjem i svjestan nedostataka tadašnjih balona, sve snage usmjerava na konstruiranje upravljivog zračnog broda. On razrađuje teorijske osnove, vrši proračune i detaljno razrađuje konstrukciju broda. U nedostatku novca da načini pravi brod, Schwarz izraduje model. Na svoj prototip prvi od izumitelja ugraduje benzinski motor. Zbog složenih političkih prilika u Zagrebu ne nailazi na razumijevanje, pa odlazi u Njemačku gdje se zapošljava u tvornici aluminija. Zajedno s tvorničarom Karlom Bergom pronalazi novu aluminijsku leguru dural (Schwarzov aluminij}, koja ima veliku čvrstoću. Opet odlazi u Austriju i u Beču se obraca ministru vojske. Ne postiže uspjeh, ali se za izum zainteresira ruski vojni ataše. S potporom cara Aleksandra II. gradi svoju letjelicu. Nakon careve smrti (1894.) optužen je za špijunažu u korist Austrije. Prisiljen je uništiti završeni zračni brod, dan prije njegova predstavljanja javnosti te bježi iz Rusije. Razočaran, vraća se u svoj Zagreb. Izmučen, predočuje svoj projekt Francuzima, ali naslućujuci njihovu prijevaru odbija suradnju. Konačno se za projekt zainteresiraju Nijemci. Schwarzu je na raspolaganju uzletište Tempelhof pokraj Berlina. Podupiru ga car Wilhelm II., zrakoplovac i balonist Bartsch von Siegfeld te tvornicar aluminija Karl Berg iz Ewekinga. Brod je trebao biti predstavljen javnosti 27. rujna 1896. Ipak, prvi neslužbeni let je napravljen 8. listopada 1896. Brod se zbog slabe kvalitete plina podigao tek jedan metar iznad zemlje i kretao se u željenom smjeru. To je bilo dovoljno da se dokaže svrsishodnost Schwarzova izuma te je on od berlinskog i bečkog sveučilišta dobio titulu počasnoga inženjera.

Službeni let je zakazan za 15. siječnja 1897. Međutim, na putu u Berlin Schwarz umire od moždanog udara 13. siječnja 1897. u Beču. Njegova odana supruga Melanie ne odustaje, nalazi nevještog dočasnika Jagelsa koji preuzima upravljanje brodom: Nakon uspješnog podizanja i opisanih nezgoda potpomognutih Jagelsovim neiskusnim rukovanjem brod se ruši. Zepellin za 15,000 maraka otkupljuje od Schwarzove udovice projekt s crtežima i proračunima te na temelju njih 1900. godine izraduje brod za koji tvrdi da je njegov. Princip i svi bitni elementi nosive konstrukcije na Zepellinovu su brodu isti, jedina razlika je što je konstrukcija broda prekrivena gumiranim platnom umjesto tankog lima od aluminijske legure. Negodovanja i protesti da svojata Schwarzov izum i kiti se tuđim perjem poprimaju takove razmjere da to dolazi i do samoga cara. Medutim, car jasno stavlja na znanje da "taj izum mora biti njemački" a ne nekakvog agramerskog trgovčića.

Ivan Mahalec, Vladimir Medica, Marijo Zrna, Fakultet strojarstva i brodogradnje

{mxc}

 

 

Čet, 23-10-2014, 04:16:16

Komentirajte

Zadnji komentari

Radio i TV

Visoka kvaliteta

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Posjetitelji

Imamo 133 gostiju i nema članova online

Administriranje

Copyright © 2014 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).