Kako je srpski povjesničar Miloradović 'razotkrio tajnu' o Kovačićevu ubojstvu

'Što smo mi sve u školama učili iz nacionalne povijesti, a za dosta toga se slobodno može reći da je bio konstrukt koji bi trebao potvrditi neupitnu povijesnu slavu i starost Hrvata, nakon čega bi nam ponosito tek trebala spuznuti suza radosnica preko časnog obraza' pisala je Adriana Piteša u Jutarnjem listu od 21. studenoga 2009. godine, Ivan Goran Kovačićkad je pod naslovom 'Hrvati su bili prljavi ubojice, a Tomislav nije ni okrunjen' marljivo plasirala svoje 'činjenice o našim nacionalnim mitovima'. Goran MiloradovićMislim da je ovo sada jalov i nepotreban razgovor. Zanima me jeste li sve one podatke i komentare o Goranu Kovačiću vi kazali toj novinarki ili je ona sve to smeće izvadila iz svog malog mozga? – pitam. Pa, ona je o tome razgovarala sa mnom - rekao je Miloradović. Tim gore za vas - kazao sam - jer ona vas u svom tekstu i nehotice prikazuje kao debilnog povjesničara sa smetnjama u razvoju

Gadljiv tekst o Hrvatima

Za tu njezinu informacijsku septičku jamu - povijesnu građu komentare joj je tada dao povjesničar Tvrtko Jakovina:

'U naše iskonske krajeve, na kojima su već obitavale razne civilizacije, narodi i države, dolaze prahrvati. Oni se u romantičnoj verziji slike Otona Ivekovića predstavljaju kao krotki vizionari koji su s brda zamišljeno zagledani u pučinu i tada još nebetoniziranu obalu, a ne onakvima kakvi su bili - prljavi i znojni koljači i osvajači koji su u rosnu zoru 614. godine sravnili sa zemljom jedan razvijeni grad poput Salone. U prvim redovima tih divljačkih hordi bili su i Slaveni, odnosno prahrvati. Tko im je bio vođa, i ne znamo jer nema nikakvog pisanog traga. Nije ni čudno - bili su nepismeni. Hrvatska je historiografija taj prljavi posao rušenja i razaranja dobrohotno svalila na Avare, kojih je također bilo u toj hordi i čije karakteristike nisu bitno drukčije od starohrvatskih, ali ipak nisu sami razarali. Doduše, popljačkana Salona još se održala desetljećima prije nego što je sasvim propala, a Hrvati su polako osvajali svoja nova 'vjekovno naša' ognjišta. Mi baštinimo njihova davna osvajanja (jednostavno - tu živimo) i prihvaćamo ih jer su nam ti naši preci ostavili taj teritorij u amanet. Hvala im.'

Prošle su dvije godine od objavljivanja tog gadljivog teksta o Hrvatima u Jutarnjem listu Ninoslava Pavića koji zna da u Hrvatskoj, a i šire, ima dosta svojih čitatelja koji vole kad se tako piše o Hrvatima. Ustrajući u rušenju hrvatskih 'nacionalnih mitova', sad se ponovno u Jutarnjem listu javila novinarka i mitomanka Adriana Piteša nastojeći srušiti još jedan 'hrvatski nacionalni mit', 'mit' o hrvatskom pjesniku Ivanu Goranu Kovačiću uz akademsku pomoć povjesničara Gorana Miloradovića iz beogradskog Instituta za savremenu istoriju, koji kao znanstveno dokazuje da Ivan Goran Kovačić zapravo nije ni bio književnik, nije bio pjesnik, niti je bio nekakav hrabri partizan.

"Novinar" I. G. Kovačić

Uzalud se svake godine pjesnički slavi Ivan Goran Kovačić na 'Goranovom proljeću' i dodjeljuje 'Goranov vijenac' mladim pjesnicima. Uzalud vam trud svirači jer 'Gorana partizani nisu shvaćali kao ozbiljnog književnika. On je za njih bio samo novinar' otkriva nam mitomanka i rušiteljica hrvatskih nacionalnih mitova Adriana Piteša. Goran MiloradovićVeć u naslovu ona najavljuje da nam u svom tekstu objašnjava 'kako je stvaran mit o Ivanu Goranu Kovačiću i zašto je trebalo toliko vremena da se sazna istina o tragičnoj smrti pjesnika? Srpski povjesničar na skupu u Zagrebu razotkriva tajnu. Piše Adriana Piteša.'

Bilo je to na Desničinim danima 'koje podupire Ministarstvo kulture, a ravnatelj Uprave za knjige i knjižnice toga ministarstva Čedomir Višnjić, koji je sudionike pozdravio i kao predstavnik suorganizatora Srpskoga kulturnog društva Prosvjeta, kojemu je na čelu'. Tamo je Goran Miloradović 'razotkrio tajnu' da je Mario Profaca još 1973. godine istraživao ubojstvo Ivana Gorana Kovačića, našao mjesto u šumi kod Foče gdje je Goran prvotno bio pokopan, i identificirao četnika Boru Blagojevića kao njegova ubojicu objavivši sve to već tada 1973. godine u zagrebačkom tjedniku Vjesnik u srijedu (VUS).

U svom izvješću na Desničinim danima Goran Miloradović je pod naslovom 'Smrt Ivana Gorana Kovačića: činjenice, interpretacije, mit' čak u bitnim dijelovima citirao moj članak iz VUS-a, u kojemu sam ja među ostalim objavio da se kosti Ivana Gorana Kovačića nalaze u Spomen kosturnici na Tjentištu, u sanduku broj 6 označenom kao 'posmrtni ostaci nepoznatog partizana'.

Ali Goran Miloradović ne bi bio tako uvaženi srpski povjesničar da nije internetski portal Zamir Zine objavio da je na Desničinim danima povjesničar Miloradović iznio 'zaključak, koji potvrđuje u 15 teza, da grob Ivana Gorana Kovačića nije nepoznat već da se zna da su njegovi posmrtni ostatci na Tjentištu' (!). Tvrtko JakovinaPametno moje!

Sad bi se i poznavatelji resavske škole prepisivanja pitali što je u ostalih 14 teza uvaženog srpskog povjesničara, ako je sve što sam ja objavio još 1973. godine moglo stati u jednu 'tezu Gorana Miloradovića'. E, to nam otkriva Adriana Piteša. Ona već u naslovu o tome tko je ubio Gorana Kovačića naglašava da mu je 'metkom u glavu presudio osamnaestogodišnji četnik Blagojević'. Takav naslov, koji se uklapa u mit o četniku Bori Blagojeviću, vjerojatno se svidio svakom tko iole drži do slave četničkog pokreta Ravna gora jer Kovačiću je metkom u glavu 'presudio' Boro Blagojević kojemu je bilo tek osamnaest godina. Sunce mamino, tako mlad, a već ubojica hrvatskog pjesnika koji u ratu nije ni metka ispalio!

Bora Blagojević bio je četnički vojvoda koji je zajedno s četničkim popom Momčilom Đujićem poslije rata radio na objedinjavaju četničkih pokreta iz Amerike i Srbije.

Uoči početka Desničinih dana javio mi se kolega Branimir Pofuk i pitao smije li Miloradoviću dati broj mog mobitela jer da bi me on želio upoznati. Međutim, Miloradović i Pofuk javili su mi se i došli i u moj kafić tek po završetku Desničinih dana, nakon objavljivanja teksta Adrijane Piteše.

Mislim da je ovo sada jalov i nepotreban razgovor. Pristao sam na njega, ali vas ne ću vrijeđati, premda mi to ne bi bilo teško poslije svega što je ta Adriana Piteša objavila o Goranu Kovačiću. Upravo zato, samo me zanima jeste li sve one podatke i komentare o Goranu Kovačiću vi kazali toj novinarki ili je ona sve to smeće izvadila iz svog malog mozga?

Pa, ona je o tome razgovarala sa mnom - rekao je Miloradović.

Tim gore za vas - kazao sam - jer ona vas u svom tekstu i nehotice prikazujeNino PavićNino Pavić, vlasnik i direktor EPH, prošlog je tjedna dao otkaz 23-ici novinara, najviše iz Jutarnjeg lista. Ali mitomanku Adrijanu Pitešu je zadržao i čuva ju kao zjenicu oka svoga jer ona će, možda kao u ovom teksta o Ivanu Goranu Kovačiću, u nekom narednom pamfletu obraditi i 'hrvatski mit o Siniši Glavaševiću', koji također 'nije bio književnik, nego samo novinar' kao debilnog povjesničara sa smetnjama u razvoju, kojemu je tzv. povijesna građa ono što je čuo o Goranu Kovačiću kad je imao deset godina, pa ono 'što se pričalo po Beogradu' (da je Blagojevića ubio Željko Ražnjatović Arkan, što već spada i u stvaranje mita o Arkanu) kao i to da 'čini se da su o Kovačiću u partizanima govorili s podsmjehom zbog toga kako se ponašao i kako je izgledao', jer 'na prvim fotografijama iz partizana vidimo ga u štofanom kaputu, s kariranim šalom, kao da je u bosanske planine prenesen direktno s Jelačić placa'. A također ga prikazujete kao nekakvog šmokljana, mekušca i slabića, navodeći da Mladen Iveković o njemu piše kao o 'maminom djetetu'.

Nino PavićRušiteljica hrvatskih mitova Adriana Piteša ovaj drugi tekst u seriji rušenja hrvatskih mitova ironično završava riječima: 'Oni koji su Gorana konstrukcijom mita o njegovoj smrti odlučili očuvati od zaborava i pretvoriti u ikonu, obavili su dobar posao'.

Nino Pavić, vlasnik i direktor EPH, prošlog je tjedna dao otkaz 23-ici novinara, najviše iz Jutarnjeg lista. Ali mitomanku Adrijanu Pitešu je zadržao i čuva ju kao zjenicu oka svoga jer ona će, možda kao u ovom teksta o Ivanu Goranu Kovačiću, u nekom narednom pamfletu obraditi i 'hrvatski mit o Siniši Glavaševiću', koji također 'nije bio književnik, nego samo novinar', ni on se nije u vrijeme rata oblačio kako bi se četnicima svidjelo, a možda je i njemu, tamo na Ovčari, 'metkom u glavu presudio neki osamnaestogodišnju četnik', sunce mamino četničko.

(Goran Miloradović citirao je tekst Marija Proface iz VUS-a iz 1973., a Adriana Piteša bombastično u tekstu 'Tko je ubio Gorana Kovačića' navodi da je srpski povjesničar Miloradović poslije toliko godina otkrio tajnu ubojstva Gorana Kovačića)

Mario Profaca
Hrvatski list

Hrvatski list

 

Sub, 14-12-2024, 14:39:50

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.