Hrvatski tjednik
 

Hrvatska će moliti pomoć od MMF-a i Svjetske banke i znatno povećati svoje inozemno dolarsko zaduženje

Najveći problem aktualne gospodarske krize, sve evidentnije, postaje problem likvidnosti. Kako Proračunsu i države, i poduzeća i stanovništvo gotovo svi sudionici modernoga ekonomskog ustroja zakopani u dubokim dugovima, nagli je prestanak gospodarskih tijekova i cirkulacije novca sve njih doveo u bezizlazan položaj. Još teži scenarij od trenutačnoga tek se priprema, jer bez obzira na to kada će prestati zakonska ograničenja odvijanja normalnoga života, povratak nekadašnjega načina funkcioniranja bit će spor, ako se ikad i vratimo na staro, što će neminovno poduzećima diljem svijeta donijeti manje prihode i veće troškove. U takvim uvjetima niti banke ne će biti sklone kreditirati privredu, naviklu na konstantnu naslonjenost na tu kreditnu polugu u održavanju poslovanja. Zanemariva manjina ne pretjerano zaduženih kompanija može izdržati smanjeni priljev novca, ostalima nakon problema s likvidnošću slijedi kreditna kriza, a naposljetku i insolventnost te stečaj.

Ljudima upravlja strah

Istodobno, oni koji imaju novac trenutačno ga drže po strani, a ako budu mudri, moći će ga dobro iskoristiti za kupnju po diskontnim cijenama. Isto vrijedi i za najviše razine. Velike korporacije i banke prepune su jeftinoga novca do Koronakojega će i dalje dolaziti bez problema. S obzirom na to da u manjoj ili većoj mjeri one kontroliraju i središnje banke diljem svijeta, osigurat će sebi dovoljno novca za ispunjenje svih želja, a to znači daljnje preuzimanje vrijednih resursa po cijelome planetu jer novac oni na dnu ne će ni vidjeti. Današnji novac, koji je samo simbol, ima relativnu vrijednost. Onima kojima nedostaje jako je vrijedan, dok onima koji ga kontroliraju, samo predstavlja alat za povećanje vlastite stvarne imovine. Zbog toga što jedan posto najbogatijih u svijetu nadzire stvaranje i distribuciju toga novca, oni će postati još bogatiji, dok će velika većina postati siromašnija, uz vrlo izglednu mogućnost potpunoga nestanka takozvanoga srednjeg sloja na Zapadu. Stoga nije niti neobično da je posljednjih desetljeća inflacija cijena potrošnih dobara za svakodnevan život zanemariva, dok su cijene nekretnina, dionica i druge imovine višekratno povećane što, naravno, ide u korist onih koji ih posjeduju.

Kamatne su stope oko nule i novac bi trebao biti jeftin, ali je jeftin samo za manjinu koja do njega može doći. Sada kada se poveća nezaposlenost i ugrozi egzistencija stanovništva, ono će prihvatiti bilo kakvo rješenje da ublaži svoj strah. Ne treba čuditi što jačaju inicijative za smanjenje radničkih prava, što se nameće ideja stalne kontrole kretanja ljudi itd. Ljudi će iz straha bez rasprave raditi sve što se od njih bude tražilo, kao što ih se lako zatvorilo u vlastite domove. Bili u pravu ili ne, protivnika cijepljenja više nema u medijskome prostoru, a samo cjepivo protiv Covida-19 svi čekaju kao dar s neba, ne propitkujući pri tom motivaciju Billa Gatesa koji gorljivo, ne žaleći vlastitoga novca, zagovara ideju cijepljenja sveukupnoga pučanstva. Nije više daleka niti ideja društva jedne svjetske valute i ukidanje korištenja gotovine.

Virtualni novac

Ova je ekonomska kataklizma kao naručena došla Svjetskoj banci i MMF-u koji kao spasitelji nerazvijenog svijeta donose bilijune dolara i nude pomoć nerazvijenim državama i onima kojima prijeti kolosalni pad BDP-a, poput Dolari euriHrvatske. Ta je pomoć, naravno, kreditiranje uz određene uvjete koji će otvoriti put bogatim korporacijama za preuzimanje imovine u tim državama. Odakle MMF-u uopće toliki novac, pita li se tko. Naravno da će mu ga svježe stvorenoga u virtualnome svijetu svojih servera osigurati američka središnja banka koja je inače u privatnome vlasništvu. Krediti će dakako biti u dolarima, a njihova će cijena višestruko premašiti kamatu koja će za njih biti plaćena.

Na žalost, niti hrvatska Vlada ne razmatra opciju korištenja vlastite valute u rješavanju ove financijske krize. Kao prvi korak najavljeno je uzimanje novca od mirovinskih fondova, što bi trebala biti privatna imovina građana, ali očito nije. Nakon toga okrenut će se domaćim bankama koje će državu kreditirati milijardama kuna, vjerojatno uz valutnu klauzulu. Dogovor s bankama oko kreditnoga aranžmana najvjerojatniji je razlog zašto je prvo ignoriran pa odbijen opozicijski prijedlog zamrzavanja otplate kredita na 12 mjeseci za sve kreditne obveznike, što je jedini logičan potez kada se već po političkoj odredbi zaustavila ekonomija. Ovako će banke određivati komu će i pod kojim uvjetima olakšati otplatu i pri tomu, naravno, postupati u vlastitom interesu maksimalne zarade. Bitno je spomenuti da će lako doći do problema usisavanja čitave likvidnosti od strane države, a poduzećima ne će ostati ništa niti u poslovnim bankama niti kroz linije HAMAGA i Hamag bicroa koji imaju simboličan kreditni kapacitet.

Od EU tek mrvice

Hrvatska je država, očito, u milosti ne samo međunarodnih kreditora, već i unutarnjih, što na kraju dođe na isto. Više EUje nego evidentno kako poduzeća u Hrvatskoj ne će imati gdje osigurati nužnu likvidnost. HNB također prečesto radi u suprotnom interesu od državnih. Umjesto grčevitoga očuvanja fiksnoga tečaja kune spram eura, važnije je razmišljati o stimuliranju domaće proizvodnje i njezina financiranja. Sada je najbolji način financiranja potreba države izravno kreditiranje od strane središnje banke emisijom nove likvidnosti. Na žalost ta je opcija unaprijed odbačena te će na kraju balade Hrvatska moliti pomoć od MMF-a i Svjetske banke te znatno povećati svoje inozemno dolarsko zaduženje. Od programa Europske unije možemo dobiti tek mrvice. Uz to će biti teško očekivati provođenje racionalizacije državnoga aparata te će sve funkcionirati po starome. Hrvatska će, dakle, biti u istom košu s ostalim ovisnim državama, čije će stanovništvo, na žalost, dijeliti sudbinu svjetske obespravljene populacije ako se prihvati nastavak funkcioniranja sadašnjega financijskog sustava. A taj je sustav prekorumpiran da bi smio opstati.

Ima li smisla ovisiti o konstantnoj pomoći države koja će nam mjesečno isplaćivati minimalni dohodak uz koji bismo trebali preživljavati i pri tome slijediti sve naredbe koje dobijemo? Nije li to uvođenje neke nove forme socijalizma? Financijski je sustav takav da ga treba srušiti i izgraditi novi, utemeljen na realnim temeljima, umjesto na volji moćnika. Pri tome je logično postaviti pitanje vlasništva nad resursima planeta, koji su de facto oteti od naroda, i koji bi također trebali biti pravednije raspoređeni. Prvi je korak vraćanje središnje banke pod okrilje države jer njezina “neovisnost” najmanje je što ona predstavlja.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

 

Hrvatski tjednik

Pon, 25-05-2020, 10:16:27

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.