Hrvatski tjednik
 

Bošnjaci i Srbi u BiH dijele međunarodnu pomoć i fondove – Hrvatima ništa

Nedavno je hrvatska Vlada dodijelila 43 milijuna kuna Sveučilišnoj kliničkoj bolnici u Mostaru. U iznimno osjetljivom trenutku. Korona virus zakomplicirao je život svima. Potres u Zagrebu brojne je bolnice ostavio izvan funkcije. Hercegovina je najpogođenija regija među Hrvatima s koronavirusom. Čitluk posebice. Ta mala općina od 18.140 stanovnika u kojoj je Međugorje mjesna zajednica, najzaraženija je u Bosni i Hercegovini. Tamo su od posljedica obolijevanja od COVID-19 preminule dvije časne sestre. Odluka hrvatske Vlade zbog toga što i u vlastitoj Bolnica Mostarkući 'gori' iritirala je brojne, a napose nakon interpretacije glavnog sumnjivca za iniciranje crtanja svastike na Poljudu Ranka Ostojića iz SDP-a. Ovu je odluku iskoristio za nastavak šovinizma prema sunarodnjacima u BiH.

'Kolege iz HDZ-a su mi prigovorili da se bavim politikantstvom i koristim vlastitu obitelj kada sam prozvao HDZ za grubo zanemarivanje štićenika doma za starije i nemoćne u Splitu, što je dovelo do širenje korona virusa među njima. S obzirom na to da se radi o HDZ-ovu nestručnom kadru koji je postavljen, začudo, od strane HDZ-a, ali, eto, to nisam smio reći, sad se pitam koga bih to trebao prozvati jer je 43 milijuna kuna donacije danas otišlo bolnici u Mostar. Moram vas podsjetiti i da je Vlada Republike Hrvatske 2019. Sveučilišnoj bolnici Mostar isplatila 40 milijuna kuna. Prema ranije navedenoj logici bit će da HDZ ni za to kriv nije. Na slikama gledate bolnice u Zagrebu nakon potresa i bijelu zgradu Mostarske bolnice', Ostojićeva je objava na Facebooku, na kojoj su i dvije fotografije bolnice u Mostaru i dobrano uništenih odjela u potresu u Zagrebu.

Problem donacija bolnici, ali ne i obnova Galeba

Istina je. Bolnica u Mostaru jedna je od najsvjetlijih točaka koje Hrvati u Bosni i Hercegovini imaju i jedna o uporišnih točaka njihova opstanka. Među najzaslužnijima za njezinu izgradnju je Vlada RH. Na njezinu je čelu dr. Ante Kvesić, kojega je hrvatska, ali i susjedna javnost upoznala tek nakon jedne konferencije za novinare gdje je u seljačkom maniru čačkao zube, poručivši kako je korona virus ušao u bolnicu 'sazad'. Malo je reći da je takav nastup bio Kvesicskandalozan. No javnost u Hrvatskoj, a niti pretjerano u BiH, uopće ne poznaje rezultate dr. Kvesića, niti kao liječnika i dječjega kirurga, niti kao ratnoga kirurga i direktora bolnice ili pak ludo energičnoga i hrabroga 'škutora', koji je daleko najzaslužniji da je ova zdravstvena ustanova najbolja u Bosni i Hercegovini.

Kao mladi liječnik u opkoljeni je Mostar od strane četnika i JNA na početku 1992. godine stigao iz tadašnje Lištice (Široki Brijeg). S pokojnim dr. Ivanom Šarcem i dr. Ivanom Bagarićem iz Tomislavgrada, koji je u dva navrata bio i saborski zastupnik, ustrojio je ratnu bolnicu u Mostaru koja je od ranije bila nedovršena. Od današnjih devet katova bolnice četiri su bila tek fasada. Ova je zdravstvena ustanova prije rata u komunističkoj zajednici bila žrtvovana jer je novac od 'samodoprinosa' radnika Mostara i Hercegovine umjesto u bolnicu otišao za Olimpijske igre u Sarajevu. Nakon okončanja rata dr. Kvesić uspio je okončati bolničko zdanje te s kolegama pokrenuti i Medicinski fakultet u Mostaru.

Dio bolničkih prostora ostao je u središtu grada, gdje se sada nalazi i stara, a danas Covid bolnica i gdje je do nedavno bilo ravnateljstvo i Kvesićevo sjedište. U međuvremenu ovaj je liječnik i direktor zaradio osam premosnica na Galebsrcu te šećernu bolest. Unatoč svemu, svaki dan je na poslu u bolnici koja je doslovno ponovno prva borbena crta u obrani od korona virusa. I po tim je dvama zdravstvenim parametrima među najrizičnijim pacijentima koji bi trebali biti žrtve ovoga opasnog virusa. Ne ulazeći u komentare kako je Rijeka 'uložila' 40 milijuna kuna u obnovu broda Galeb preminulog diktatora Tita, zbog čega Ostojićev SDP nije reagirao, ili pak kako je propao Uljanik, te niz drugih promašenih 'investicija', odluka Vlade RH bila je iznimno važna.

Ponajprije zato što bi, kao i prije rata za vrijeme Olimpijade, kada još nisu bile toliko izražene hegemonističke bošnjačke nakane, danas mostarska bolnica doslovno krahirala, a time i Hrvati bez ove pomoći. A kako se stvari odvijaju, najbolje govori odnos o nabavci 150.000 testova za otkrivanje korona virusa, što je bez poštivanja ikakvih procedura javnih nabavki dogovorila Sebija Izetbegović, supruga prvoga kod Bošnjaka Bakira Izetbegovića, o čemu smo već pisali, govori i niz događaja koji se odvijaju kao na traci. Usporedno s borbom protiv korona virusa, traje i borba Hrvata da se očuvaju, uspiju izliječiti, ali i politički održati jer bošnjačka politika nastoji iskoristiti ovu krizu kako bi posve porušili nadležnosti županija te negirali Ustav i ulogu Hrvata.

Najtežim bolesnicima u Mostaru ništa

Kakav je odnos prema Hrvatima i hrvatskim područjima, govori i dopis što ga je jedan od bošnjačkih dužnosnika, ministar sigurnosti Fahrudin Radončić, poslao kompaniji – o nabavci vrlo skupih, ali djelotvornih lijekova za osobe koje imaju najteže simptome oboljenja od korona virusa. U pitanju su pakiranja Plaquenila, odnosno hidroksiklorokina koji proizvodi kompanija Sanofi i koja ima sjedište i u Sarajevu. Ovi se lijekovi koriste kod liječenja malarije, ali i lupusa te reumatoidnoga artritisa. Tako je dogovoreno, a što pokazuje i dopis ministra Radončića, da se odobri uvoz 100 pakiranja ovoga lijeka. Sama ta činjenica nije prijeporna da ponovno svenazočna ravnateljica Sveučilišne kliničke BiHbolnice u Sarajevu Sebija Izetbegović nije dogovorila da se lijekovi rasporede većina za Sarajevo, 30 posto za Banju Luku. Za ostale, ako se smiluje, možda i pošalju.

'U izravnoj komunikaciji s glavnom direktoricom Kliničkoga centara Univerziteta u Sarajevu Sebijom Izetbegović i direktorom Univerzitetskoga kliničkog centra Republike Srpske Vladom Đajićem dogovorena je raspodjela po načelu – 70 kutija Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu i 30 kutija Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske, uz obvezu Kliničkoga centra Univerziteta u Sarajevu da prema prioritetu potreba određene količine lijeka Plaquenila dostavi drugim kliničko-bolničkim centrima na području Federacije BiH', naveo je Radončić u dopisu kompaniji dobavljaču lijekova. Nabavka ovih lijekova financira se od državnoga novca, a Hrvatima i njihovim zdravstvenim ustanovama ne ide ništa. Na sličan je način vrlo površno hrvatska javnost doznala i kako se hrvatski i bošnjački političari svađaju u vremenu korona virusa tko će dobiti i kako će se dijeliti novac od Međunarodnoga monetarnog fonda koji je nakon višekratnoga odbijanja ipak odlučio odobriti novac za BiH.

Zapelo je između Hrvata i Bošnjaka zato što su bošnjački političari htjeli da oko raspodjele 330 milijuna eura odlučuju entiteti, bez dr. Kvesića i hrvatske strane. S obzirom na to da su hrvatski kadrovi – Vjekoslav Bevanda i Jelka Milićević – na mjestu državnoga, ali i entitetskoga, federalnog ministra financija, odbili su dati suglasnost da se stavi potpis za sklapanje novog stand by aranžmana. Bili su spremni čak i da posve propadne ova financijska potpora BiH ako županije ne budu uključene u novi financijski aranžman budući da ova epidemija najveći pritisak stvara na županijske fondove zbog medicinskih posljedica, ali i onih na gospodarstvo. Po oprobanoj metodi bošnjački su političari nastojali Hrvate predstaviti negativcima, ali su na kraju doživjeli poraz budući da je na sastanku s predstavnicima EU, SAD-a i MMF-a postignut dogovor da polovica novca koji stiže u Federaciju odlazi za potrebe deset županija, a ostatkom će upravljati entitetske vlasti.

Hercegovac pomogao Splitu

Bez 43 milijuna kuna koje je dobila bolnica u Mostaru Hrvati, ali i ova zdravstvena ustanova teško bi opstali s pritiskom korona virusa. Na izmaku snaga su liječnici, zdravstveni radnici, ali i slabašni fondovi. Nije bitno pročelje Mileticzgrade bolnice, nego činjenica da ova zdravstvena ustanova čak i u normalnim uvjetima jedva uspijeva funkcionirati. Ima dugove oko 300 milijuna kuna uglavnom prema dobavljačima, ali i neisplaćene obveze radnicima. Zbog toga je pomoć Vlade RH presudna. Jednako kao što je simbolički važna svaka pomoć koja ovoga trenutka stiže i u Hrvatsku. Bilo da se radi o Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kini ili pak Hercegovačko-neretvanskoj županiji koja je nakon potresa u Zagrebu izdvojila oko 50.000 eura. Niti ta gesta, kao niti pomoć poznatoga tunolovca Diega Miletića od 500.000 kuna bolnici u Splitu nije uopće percipirana u hrvatskoj javnosti.

Naime, Miletić je podrijetlom iz sela Grabovice kod Mostara, na žalost mnogo poznatijeg po masakru što su ga pripadnici Armije BiH počinili nad 32 hrvatska civila u posljednjem ratu. Upravo stoga naslov u medijima: 'Hercegovac pomogao splitsku bolnicu s pola milijuna kuna u borbi s korona virusom' pomogao bi skidanju stigmatiziranja Hrvata iz BiH. No u hrvatskim medijima to je čini se – zabranjena tema.

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Sub, 24-10-2020, 02:57:26

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.