Hrvatski tjednik
 

Korona-kriza u BiH

Svaka kriza, tako i posljednja s korona virusom izrodi junake, velike ljude koji narodu ulijevaju BiHpovjerenje, ali i negativce, koji čak i ovakvu pošast zlorabe za političke probitke, vlastitu samoreklamu ili, kako je to slučaj u Bosni i Hercegovini, za realizaciju ratnih nacionalističkih ciljeva. Daleko od statističkih brojki zaraženih, izoliranih, umrlih i ozdravljenih, odvija se pravi rat koji bošnjačke tajne i javne vlasti i politike provode prema Hrvatima nastojeći suspendirati rad parlamenta i preuzeti potpunu prevlast nad drugim procesima te iskoristiti ovaj trenutak za promociju Sebije Izetbegović, supruge prvoga čovjeka bošnjačke politike Bakira Izetbegovića. Čovjeka koji u Federaciji BiH provodi sve ono za što se u Republici Srpskoj optužuje Milorada Dodika. No takvu politiku međunarodna uprava i domaća bošnjačka javnost uglavnom odobrava, što u biti govori da čak i u vremenu korona virusa nacionalistički projekti, čiji je cilj posve očistiti ovaj dio BiH od Hrvata, predstavljaju kontinuitet pokušaja da se politička jednadžba s dvama entitetima i trima narodima pojednostavi izbacivanjem iz igre jednoga naroda.

Bilboardi Sebije Izetbegović

Dok se javnost u BiH počela navikavati na novi režim povezan s bombardiranjem do besvijesti vijesti o korona virusu i novim zaraženim osobama, u središtu Sarajeva na više lokacija osvanulo je desetak plakata na kojima je pisalo: 'Dragi sugrađani, molimo vas da ostanete u kućama kako bismo mi mogli raditi s onima kojima je potrebno. Zdravstveni radnici koji imaju puno znanja su na prvoj liniji. Hrabri smo i borit ćemo se za svaki život kao da je naš Bakirvlastiti. Poštujte pravila kriznog štaba i mjere opreza'. Potpisala ga je dr. Sebija Izetbegović, direktorica Univerzitetskoga kliničkog centra u Sarajevu, najveće zdravstvene ustanove u BiH. Supruga Bakira Izetbegovića, nominalno prvog kod Bošnjaka, s time je započela službenu kampanju za izbore. Zakupljeni su plakati kod SDA partnera, što dodatno potiče sumnje u transparentnosti ovoga poteza. Nakon toga slavodobitno je u javnosti poručila kako je zahvaljujući 'privatnim vezama' pokrenula postupak nabavke 150.000 testova za provjeru zaraze korona virusom. To je isto kao da se prof. dr. Stjepko Pleština, ravnatelj zagrebačkoga KBC Rebra odluči na takav potez mimo svih institucija koje vode koordinirani rat protiv širenja korona virusa. Naravno da to nije moguće.

U BiH je moguće pa tako supruga prvog kod Bošnjaka bukira testove. No nakon toga dobila je hladan tuš Kriznoga Koronastožera Federacije BiH kojoj je na čelu također žena, HDZ-ova ministrica financija i dopredsjednica Vlade Jelka Milićević. Podlogu za takav stav iznijela je Marina Bera, pomoćnica ministra za organizaciju i razvoj zdravstvenoga sustava Federacije BiH, koja je bila i član kriznoga stožera, tražeći da se dobiju tri ponude za testove kako bi se dobio najučinkovitiji rezultat. Poručili su kako nabavka mora biti donesena na temelju procjena Zavoda za javno zdravstvo i jasnom raspodjelom prema sredinama koje su najviše ugrožene zarazom korona virusa, a to je u ovoj fazi područje Hercegovine, a ne da o tomu odlučuje Sebija Izetbegović. S obzirom na to da je u javnosti ranije najavila kako će nabaviti testove te ih onda dijeliti drugim zdravstvenim ustanovama, Sebija je naložila premijeru Federacije BiH da smijeni Krizni stožer za borbu protiv korona virusa. Većina u bošnjačkoj Vladi preglasala je Hrvate te ispunila njezine želje pa se od tijela koje je brojalo 21 član napravilo krnji Krizni stožer s osam članova. U novome stožeru nisu mogli izbjeći Milićevićevu zbog toga što je potpredsjednica Vlade i tako piše u Zakonu, no zanimljivo je kako su iz tijela koje se bori protiv zaraze korona virusom izbacili predstavnika ministarstva zdravstva Federacije BiH. To je isto kao da u nogometnoj utakmici sudac na početku utakmice odstrani vratare.

Uredbe umjesto zakona

Novi krnji stožer donio je odluku da se krene u nabavku testova, kako je to bukirala Sebija Izetbegović, koja je sve to organizirala preko sarajevske kompanije bliske strukturama vodeće bošnjačke Stranke demokratske akcije. Smjenu staroga stožera, koji je svoj posao radio uspješno, čak i u vremenu poplava 2014. ili snijega 2012., ministrica Milićević nazvala je nasiljem u provedbi politike SDA. Mnogo jasniji bio je njezin stranački kolega i predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara koji je rekao kako se ne će dopustiti Bošnjacima da preko korona virusa posve ovladaju Federacijom BiH. Umjesto Seke Izetbegović u nastavku rata protiv Hrvata javnosti je preko megafona ove bošnjačke politike izašlo kako su se hrvatski ministri protivili nabavci testera za otkrivanje korona virusa, što je ravno FBiHgebelsovskoj propagandi. Zajedno s tim pritiscima pokušalo se sa čak tri usporedne političke diverzije. Najprije je ministar unutarnjih poslova Federacije BiH Aljoša Čampara zatražio donošenje uredbe kojom bi se umjesto regularnoga zakona omogućilo slanje u zatvor svakoga tko prekrši mjere koje u izvanrednim situacijama proglasi Vlada Federacije BiH. To u budućnosti može značiti i slanje u zatvor svakoga tko zatraži političku slobodu bh. Hrvata.

U biti to je bio uvod za drugu mjeru – da Vlada Federacije BiH donosi sve odluke sa zakonskom snagom suspendirajući potpuno entitetski parlament. S obzirom na to da su Bošnjaci apsolutna većina u vladi, to bi značilo da bi mogli ukinuti i sve ovlasti te nadležnosti županija zlorabeći izvanredno stanje sa zarazom korona virusa. Kako to obično biva, pokušali su na svoju stranu dobiti američko veleposlanstvo i Ured visokoga međunarodnog predstavnika, koji su do sada uglavnom služili kao servis bošnjačke politike. No ovoga puta jednom krajnje administrativnom formulacijom da je potrebno donositi žurne mjere, ali u skladu s Ustavom, OHR i američko veleposlanstvo stali su na stranu pravde. Naime, Ustavom Federacije BiH predviđeno je i kada Vlada Federacije BiH može preuzeti nadležnosti parlamenta, a to je isključivo kada nije moguće sazivati parlament što, pokazuje se u demokratskome svijetu, nije problem ni kada vlada zaraza korona virusom.

'Vlada Federacije je ovlaštena donositi uredbe sa zakonskom snagom u slučaju opasnosti po zemlju ukoliko Parlament Federacije nije u stanju djelovati. Ovakva će uredba imati snagu zakona, te ne smije umanjiti prava i slobode utvrđene Ustavom', stoji u federalnome Ustavu.

Šimunićevo: Za dom spremni

Valja reći kako postoji mogućnost održavanja sjednica posredstvom on line komunikacije, ali i primjenom zaštitnih mjera. No problem je što Bošnjaci nemaju većinu u oba doma federalnoga Parlamenta. U Gornjem, nacionalno koncipiranome Domu naroda, hrvatske stranke imaju većinu i Bošnjaci ih tu ne mogu preglasati. Na taj način ni ovi 'žurni' zakoni koje pokušavaju nametnuti bošnjačke stranke ne mogu proći. Jedan od tih je i pokušaj da se Krizni Joe Simunicstožer u Federaciji BiH postavi kao krovna organizacija za županijske krizne stožere, što je u ovome entitetu ovlast niže razine vlasti. Tako je umjesto Jelke Milićević zapovijed da županije ne smiju donositi svoje autonomne odluke bez koordinacije s federalnim stožerom uputio ravnatelj Civilne zaštite Fahrudin Solak.

No zakon koji definira ovakve krizne situacije kaže kako Federacija BiH daje samo instrukcije, a one nemaju obvezujući karakter. S pokušajem stigmatiziranja Hrvata, iz iste velikobošnjačke kuhinje na Facebooku je objavljen pa uklonjen video na kojemu se u Mostaru u večernjim satima navodno uzvikuje 'Za dom spremni' u trenutcima kada se širom svijeta plješće zdravstvenim radnicima. To je dočekano kao krunski dokaz kako su Hrvati u BiH 'fašisti', a sve je trebalo poslužiti kao zadnji adut da međunarodni tutori dodatno stisnu ovaj narod, a bošnjačka politika nastavi dalje ostvarivati svoje ratne ciljeve. Svi dežurni 'antifašisti' potrčali su osuditi Hrvate i tako podržati novu represiju. Pokazalo se na kraju kako je u pitanju ipak montirani video s glavnim protagonistom Joeom Šimunićem, također još jednim Hrvatom čiji su roditeljski korijeni iz BiH.

Domagoj Tolić
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Sri, 27-05-2020, 02:15:57

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.