Hrvatski tjednik
 

Vojko Obersnel jedini u Europi obnavlja spomenik zločincu i zločinu

Unatoč Rezolucijama Europske unije u kojima se jednoznačno osuđuju svi totalitarni režimi 20. stoljeća, u Hrvatskoj, odnosno u njezinim određenim dijelovima, još uvijek nije tako. Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel potpisao je 29. studenoga 2019. ugovor s tvrtkom Dalmont koja će obnavljati i prenamijeniti Titov brod Galeb. Obersnel je obnovu Galeba najavljivao već dulje i hvalio se koliko će se u olupinu koja godinama ničemu ne Obersnelsluži i propada uložiti da bi se krajem studenoga, nakon javnoga natječaja za izvođača radova, i službeno krenulo u obnovu Galeba od kojega se planira napraviti brod muzej s pratećim komercijalnim sadržajima.

Žalosna je i činjenica da je Ministarstvo kulture, kojemu je tada na čelu bio ministar Božo Biškupić, proglasio brod zaštićenim dobrom Republike Hrvatske, a što je dobrodošlo sadašnjem riječkom gradonačelniku kako bi obnovio ovaj komunistički simbol. Prije nekoliko dana Galeb, nekadašnji školski brod, i ploveća rezidencija krvnika Tita, otegljen je u brodogradilište u Kraljevici, a što je Obersnel zadovoljno prokomentirao kako se 'Titov brod vraća u Titovo brodogradilište'. Na obnovu stare olupine, koja godinama ničemu ne služi, a nitko, osim Obersnela i njemu sličnih, ne vidi svrhu i smisao ove obnove, utrošit će se oko 60 milijuna Tito Galeb2kuna. Olupina se obnavlja i prenamjenjuje u brod muzej u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture, a Rijeka je za ovo dobila 68,9 milijuna kuna bespovratnih sredstava iz Europskoga fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnoga programa 'Konkurentnost i kohezija'.

Prošloga je tjedna u Hrvatskom tjedniku Antun Mateš komentirao obnovu broda i uputio pismo europskim zastupnicima s pitanjem 'zašto dopuštaju da komunistički gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel europskim novcem obnavlja spomenik komunističkome zločincu J. B. Titu'. Mateš je među ostalim kazao 'kako su u Hrvatskoj, koja se uz goleme žrtve oslobodila iz komunističke željezne zavjese, napadnute od komunističke JNA, ostali u vlasti brojni sudionici i nasljednici zloglasnoga komunizma. Na žalost, nije provedena lustracija'. Zbog toga je istaknuo kako se 'isključivom voljom gradonačelnika Vojka Obersnela, kao izravnoga sljedbenika komunizma, obnavlja financijama iz EU fondova derutni brod Galeb, kao uspomena na doživotnoga generalnog sekretara komunističke partije – Tita. Dakle europskim sredstvima financira se spomenik komunističkome diktatoru Titu, kod kojega je učio krvavi zanat i Pol Pot. Na financiranje Galeba javno je upozorila hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić koja je od Europske komisije zatražila pismeno očitavanje o financiranju broda, kao i pod kojim je uvjetima i zašto odlučeno da se ta olupina financira. Ruža Tomašić trebala bi dobiti odgovor za dva tjedna pa će neke stvari oko toga biti jasnije.

EU se financiranjem broda ruga stečevinama hrvatskoga naroda

Ivona Milinović, HDZ-ova riječka gradska vijećnica, kaže kako njezin stranački klub i ona, kada govore o brodu, 'uporno pokušavaju inzistirati na tomu da se ne radi o Titovu brodu, već o brodu svih totalitarnih režima jer su se njime složili fašisti i nacisti, ali i Titov komunistički režim'.

'Ono što moji kolege iz kluba i ja naglašavamo čitavo ovo vrijeme jest da mi čak i nemamo bitni ideološki problem Tito Galeb1upravo zbog ovoga što sam navela. Mi smo protiv obnove toga broda zbog financijskih razloga. Jasno je da se taj brod ne može obnoviti sa samo 40 milijuna kuna i jasno je da će projekt obnove toga broda završiti kao i kolodvor u Rijeci, gdje je uloženo 55 milijuna kuna, a autobusnoga kolodvora nema jer nema novca za nastavak toga projekta. Također, važno je naglasiti kako će održavanje toga broda stajati minimalno između 5 i 10 milijuna kuna godišnje, a prihodi od ulaznica ne mogu pokriti održavanje samoga broda, kaže Milinović, ističući kako njihovo protivljenje nije ideološko. Osvrćući se ne neka odluke gradonačelnika Obersnela, Milinović dodaje: 'Više se uopće ne trudim shvatiti motivaciju gospodina Obersnela zato što iz moje perspektive njegove odluke imaju luđačke konotacije i normalnome prosječnom čovjeku, kao i meni kao političarki i građanki, nije ih moguće razumjeti'. Iskreno ću vam reći da ne mogu shvatiti zašto on inzistira, ne samo na neisplativome, nego definitivno unaprijed osuđenome na propast projektu. Svi mi koji pratimo Titogradonačelnikove odluke odustali smo od toga da shvatimo njegovo ponašanje koje je prije nekoliko godina postalo potpuno iracionalno, zaključuje Milinović.

Hrvoje Zekanović iz Hrvatskih suverenista kaže kako 'Obersnel želi obnoviti Titov brod Galeb, ne da bi nečemu vratio vrijednost nego da bi ponovno dignuo spomenik jednom od najvećih diktatora svih vremena u povijesti čovječanstva'. 'Smatram potpuno neshvatljivim u 21. stoljeću ponovno štovati čovjeka koji je bio vodeća osoba u totalitarističkom jugoslavenskom komunističkom režimu. To je poanta. Ne obnavlja Obersnel Galeba da bi se dobio nekakav ekskluzivni brod koji bi donio dodatnu vrijednost i Rijeci i Hrvatskoj nego isključivo da se jednome zločincu diže spomenik. Želim naglasiti da na Brijunima postoji muzej koji veliča Josipa Broza Tita, što je izvan svake pameti. Zamislite da u Njemačkoj postoji muzej koji veliča Hitlera ili u Italiji onaj koji veliča Mussolinija, kazao je Zekanović, ističući kako je najveći problema 'taj što Hrvatska nije raščistila s ideologijom komunizam i totalitarizma pod kojom smo bili do 1990. godine'. Prema njegovim riječima, živimo u svijetu apsurda. Prema Zekanoviću, fantastičan je i apsurd da EU ne shvaća što financira i gdje se novac plasira. To je ruganje sa svim stečevinama i naslijeđem hrvatskoga naroda, ali i s pravnim institucijama EU. Je li tko pogriješio, je li tko namjerno ili slučajno to previdio – najbolje govori na koji način funkcionira EU, jasan je Zekanović. Smatra kako je Hrvatska, na žalost, podijeljena država.

Obersnel je Jugoslaven, takav mu je i proračun

Zadnji su predsjednički izbori, kada se Hrvatska podijelila oko Kolinde Grabar Kitarović i Ive Josipovića, pokazali koliko smo kao društvo razdvojeni. Iskoristit ću priliku i reći da nas je Kolinda razočarala, ali činjenica da je 50 posto gađana Hrvatske u jednom trenutku glasovalo za Ivu Josipovića pravi je pokazatelj kako smo podijeljeno društvo, odnosno kako 50 posto građana ima nekakve simpatije prema zločinačkom režimu i na žalost, to je Hrvatska. Zekanović kaže da smo u Domovinskome ratu napravili djelomičnu katarzu, a da će ona biti potpuna tek onda kad se u potpunosti kao nacija, kao društvo, odreknemo svakoga naslijeđa komunizma.

Hrvoje Burić iz Nezavisne liste Bura, riječki gradski vijećnik, za gradonačelnika Vojka Obersnela kaže da je 'Jugoslaven i da mu je takav i proračun'.

'Žalosno je da u svojemu mandatu nije uspio riješiti upis djece u vrtić. Preko 300 djece ostane svake godine neupisano u vrtić u gradu Rijeci. Gradonačelnik se ne bavi športom, niti mu je važan. Mladi su, na žalost, pobjegli iz grada kao i iz Slavonije. Demografijom se isto ne bavi. Godine 2006. bilo je 140 tisuća birača u Rijeci, sad ih je 101 tisuća. Znači, 40 tisuća osoba je napustilo Rijeku, a oni kažu da su iselili oko Rijeke, što nije točno jer i u Županiji pada broj stanovnika', oštar je Burić prema Obersnelu. Naglašava kako je 'on s Milanovićevom Vladom osigurao i propast 3. maja te kako je oštetio gradski proračun za 20 milijuna kuna jer nije naplaćivao komunalnu naknadu Uljaniku, čije je sjedište bilo u Rijeci, a od 2014. im nije naplaćeno preko 15 milijuna kuna'.

Odluku da je Galeb kulturno dobro treba proglasiti nevažećom

'Sasvim sigurno očekujem da će gradonačelnik preimenovati grad u Titograd. On je Jugoslaven i očekujemo da je njegov sljedeći potez preimenovanje grada. Držim da će troškovi obnove Titova broda Galeb daleko premašiti ovaj iznos koji je izlicitiran putem javnoga natječaja i da će biti dodatnih radova u iznosu 20-30 milijuna kuna. To će gradonačelnik financirati iz proračuna, dignut će komunalnu naknadu i sve što može, nešto će uskratiti djeci... kako bi prihodovao taj novac koji mu treba za brod, ističe Burić, naglašavajući kako je svakako bilo znakovito potpisivanje Titougovora za obnovu broda na dan 29.11. koji Obersnel još uvijek slavi i kako se tada hvalio da se 'brod Galeb obnavlja u Titovu brodogradilištu'. On zaista jest jugoslavenski gradonačelnik, zaključuje Burić.

Mile Biondić, predsjednik riječke podružnice Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata (UHDDR), smatra kako je najlogičnije rješenje 'da se odluka da je brod Galeb kulturno dobro, koju je donijelo Ministarstvo kulture i tadašnji ministar Božo Biškupić, povuče i proglasi nevažećom'. Ističe kako 'taj brod ni po čemu nije kulturno dobro koje bi trebalo sačuvati te nema ni jednoga elementa s kojim bi Galeb trebalo povezati s gradom Rijeka. Dakle niti je u Rijeci izgrađen niti je u nekom periodu za Rijeku nešto napravio osim što se tu i tamo našao na putu dok se zločinac Tito vozio okolo, došao u Rijeku gdje je bio nekakav školski brod Galeb', govori Biondić. Ističe kako u obrazloženju, koje je izdalo Ministarstvo kulture, sigurno postoji niz stvari koje ne graniče s istinom, nego su napisane s dvojbenom percepcijom.

Galeb ne može biti nikakvo kulturno dobro i ne bi ga trebalo tako tretirati. Hoće li njega netko od vlasnika, sadašnjih ili budućih uređivati i na određeni način staviti u komercijalne svrhe – to je nešto drugo. Ne možete to nikomu zabraniti. Jesu li članovi Gradskoga vijeća pod stranačkom stegom donijeli odluku o popravljanju broda, ne znam – neka im ide na dušu, ali mislim da je ovdje riječ o prevelikom trošku da bi se u konačnici mogao komercijalizirati', naglašava Biondić. Prema njemu, Galeb ne može biti kulturno dobro, ali isto tako ne može se ni utjecati na to što EU želi financirati neki projekt. Smatra kako oni nisu u minusu i kako će se kao i do sada sve prebiti preko leđa građana.

Konzerviranje Galeba trajan spomenik Titu

'Nije problem EU-a da financira neke spomenike, ona kao i uvijek želi raditi razdor među domicilnim stanovništvom. Nije bez razloga uzrečica 'zavadi pa vladaj'. Nismo se uspjeli othrvati povijesnoj epohi koja je za nas ružna i tužna, da svi kažemo kako je Tito bio zločinac i kao takav ne zaslužuje nikakav spomenik, niti bilo kakav simbol osim da bude simbol zla i da narod podsjeća na to ružno vrijeme. Komunizam je stvarao Jugoslaviju, raskinuli smo odnose s tom državom i mislim da ne bi trebalo o tomu ništa govoriti osim sjećati se toga vremena. Naravno da gradonačelnik Obersnel ovim činom želi mobilizirati ono stanovništvo koje je vezano za to vrijeme i koje je disciplinirana mašinerija koja će dati ciljano 16 tisuća glasova njemu ili bilo kome tko bude išao s takvim projektom, zaključuje Mile Biondić.

Usprkos rezolucijama Europske unije u kojima se jednoznačno osuđuju svi totalitarni režimi 20. stoljeća, Hrvatska kao punopravna članica Europske unije, konkretno 'crvena Rijeka', prkosi europskom civilizacijskom dosegu i podiže spomenik komunističkom diktaturu. Titov ratni plijen, m/b Galeb, obnavlja se novcem Europske unije, Ministarstva kulture Republike Hrvatske i, naravno, proračunskim novcem grada Rijeke. Riječki antife i njezini pomagači, konkretno vlada Republike Hrvatske, žele da konzerviranjem Galeba uspomena na Jugoslaviju i Tita ostane trajna i spomenik nekoj 'trećoj Jugoslaviji'. Europska je unija svakako namagarčena. Riječi su ovo Davora Velnića, pripovjedača, esejista, putopisca, polemičara i urednika koji kaže kako je 'dotjerivanje Galeba jednako Obersnelov kao i Plenkovićev projekt'.

'Cijeli taj igrokaz Rijeka EPK 2020 samo je perfidan pokušaj da se pod egidom riječke multikulturalnosti promoviraju (ne)kulturna postignuća tzv. zapadnoga Balkana i promovira neraskidivo bratstvo i jedinstvo jugoslovenskih naroda te dokaže da grad Rijeka (potpomognut srbijanskim 'kulturnjacima'), kao mala Jugoslavija i 'srpska krpica' itekako ima budućnost i svoje mjesto u povijesti. Ruzinava Rijeka, zapuštena i napuštena, autonomaška i preglasana od legionara, prezrena od vlastite (tihe) većine odavno je postala hrvatski karcinom, gnojni čir na hrvatskom licu', zaključuje Velnić.

Andrea Černivec
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Sri, 26-02-2020, 00:58:57

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.