Zatražena isprika ili ostavka predsjednika Matice hrvatske Stipe Botice

Nastavlja se rovovska bitka dijela članova Glavnog odbora Matice hrvatske (MH), Časnog suda i pojedinih ogranaka u svrhu otklanjanja nepravilnosti i ozdravljenja MH, kako bi se vratio njezin ugled i povjerenje među članstvom. Na Glavnom odboru MH, 6. rujna 2019., upozoreno je na manjak od 3,65 milijuna kuna, koji proizlazi iz bilančnog izvješća Financijske agencije (Fina) o MH, na kraju 2018. godine. Manjak u MH, Fina je iskazivala u više izvješća od 2014. godine. Na Glavnom odboru mnogima nije bilo jasno kako se na kraju 2018. mogao iskazati novčani višak, a istodobno je MH u gubitku. Likvidnost je sposobnost podmirivanja kratkoročnih obveza, a solventnost je dugotrajna sposobnost ili nesposobnost stanovitog poslovnog subjekta. Izvješće Fine pokazuje svu problematiku Matičina poslovanja posljednjih nekoliko godina, čemu pridonosi i 180 000 knjiga na skladištu. Vođena je duga rasprava o vjerodostojnosti zapisnika s posljednje Glavne skupštine koji ima status pravnog akta, kao i o pitanju kvoruma na toj skupštini.

Članovi Glavnog odbora bili su nemalo iznenađeni raspravljajući o trima podnescima upućenim Glavnoj skupštini kad se utvrdilo da Marito Mihovil Letica nije primljen na mjesto izvršnog urednika Matičina dvotjednika Vijenac iako je ispunjavao uvjete, a zaposlena osoba koja uvjete formalno nije ispunjavala. Osim toga otkazana mu je u tom dvotjedniku vanjska suradnja kao dugogodišnjem članu MH, premda o tome nije bilo obaviješteno Predsjedništvo. Član Glavnog odbora, književnik Miro Gavran tijekom rasprave zamjerio je predsjedniku MH prof. em. Stipi Botici "na nedemokratskom i protustatutarnom" vođenju Glavne skupštine te zatražio od predsjednika da uputi javnu ispriku zastupnicima ili podnese ostavku i zamjeni ga netko iz Predsjedništva do izvanredne izborne skupštine. Upozorio je kako po mišljenju Časnoga suda tri izvješća nisu prihvaćena te predložio da Glavni odbor zatraži od mjerodavnog tijela ocjenu regularnosti skupštine.

Dva zapisnika dva falsifikata?

Tako, dok se još nisu stišali odjeci u svezi sa zapisnikom s prošlogodišnje Glavne skupštine MH u Rijeci koji je ocijenjen kao falsifikat, na obzoru je novi prijepor u svezi sa zapisnikom s ovogodišnje Glavne skupštine održane u Zagrebu, 6. srpnja 2019. za koji je Časni sud predložio Glavnom odboru da ga stavi izvan snage i uskladi s transkriptom fonograma te skupštine. Glavni odbor na sjednici 6. rujna 2019., kao najviše tijelo MH između zasjedanja Glavne skupštine, oglušio se meritorno raspraviti nepravilnosti na koje je ukazao Časni sud te prešao preko njegova prijedloga da nekvalitetan zapisnik stavi izvan snage do njegova usklađivanja s fonogramom. Zbog toga je to upravno tijelo MH (Časni sud) pismeno upozorilo zagrebački Gradski ured za opću upravu da prije upisa zapisnika u Registar obrati pozornost na sve nepravilnosti. Neki članovi Glavnoga odbora također su mišljenja kako zapisnik s Glavne skupštine nije vjerodostojan i legalan jer ne odražava ono što su govorili pojedini zastupnici. Zapisnik je potpisan i ovjeren prije nego su zastupnici dostavili primjedbe. Sumnja se da je to učinjeno kako bi ga se što prije poslalo Gradskom uredu za opću upravu, a taj izdao rješenje na koje bi se moglo pozivati kao dokaz da je zapisnik vjerodostojan.

Pitanja Gradskom uredu za opću upravu

Članstvo MH postavlja pitanje tko je u zagrebačkom Gradskom uredu za opću upravu izdao rješenje o zapisniku s Glavne skupštine u Rijeci, kao vjerodostojnom dokumentu, a na upit predsjednika Ogranka MH iz Čitluka prof. Andrije Stojića, da li taj zapisnik smatra vjerodostojnim, taj isti ured još se nije očitovao? Zbog toga se postavlja pitanje hoće li Gradski ured za opću upravu i glede posljednje Godišnje skupštine MH izdati rješenje o legalnosti iako na toj skupštini dva važna izvješća i jedan plan nisu prihvaćeni te usprkos tome što je na posljednjoj sjednici Glavnog odbora upozoreno da je i taj zapisnik krivotvorina. U ovjerenom i potpisanom zapisniku Glavne skupštine se navodi da je šest izvješća prihvaćeno natpolovičnom većinom, a činjenica je da onaj Nadzornog odbora, Financijsko izvješće i Financijski plan za 2020. nisu dobili natpolovičnu većinu. Naime, kako je utvrđeno skupštini je nazočilo 129 zastupnika, a spomenuta izvješća, odnosno Financijski plan, kako upozorava Časni sud i neki članovi Glavnog odbora, dobili su manje od 65 glasova.

Ako bi Gradski ured za upravu "previdio" da tri dokumenta nisu prihvaćena za koja u zapisniku piše da jesu, po Kaznenom zakonu jednako se smatra odgovornim onoga tko potpisuje zapisnik i onoga tko odobrava službenu ispravu. Časni sud u očitovanju zastupnicima Glavne skupštine i Glavnom odboru, osim što napominje kako taj zapisnik nije vjerodostojan, ocijenio ga "na rubu morala i zdrave pameti". U svojim primjedbama navodi niz proceduralnih razlog te upozorava kako na skupštini nisu prihvaćeni bitni dokumenti - Izvješće Nadzornog odbora, Financijsko izvješće i Financijski plan, što čini polovicu izvješća i planova o kojima se glasovalo na skupštini. S obzirom na sve proceduralne manjkavosti, kao i to da prije svakog glasovanja nitko nije utvrdio broj nazočnih zastupnika, Časni sud smatra da se radi "o nečasnim protupravnim radnjama, suprotne interesima Matice hrvatske". Sljedeća sjednica Glavnoga odbora zakazana za početak studenoga, što je krajnji rok dopušten Pravilima MH, tumači se kao kupovanje vremena i očekivanje predsjednika i glavnog tajnika MH da će prijepori s posljednje sjednice Glavnog odbora pasti u zaborav.

Marko Curać
Hrvatski tjednik