Hrvatski tjednik
 

Dejan Jović ne isključuje novi rat Srba protiv Hrvata kao i njegov politički uzor Slobodan Milošević prije 30 godina na Gazimestanu

Prije nekoliko dana, 7. kolovoza 2019., politolog, sveučilišni profesor i političar dr. Dejan Jović (bio je nositelj izborne liste SDSS-a na europskim izborima sa sloganom „Prvi Srbin u Europskom parlamentu“) održao je u Banskom Grabovcu komemoracijski govor o srpskim žrtvama NDH (Jović je govorio o 1.285 žrtava) pod naslovom: „Neoustaštvo je stvarna prijetnja“.

Tjednik Novosti prenio je njegov govor u cijelosti; uz ovaj podnaslov: „Ovdje treba jasno i glasno reći da je svaki pokušaj relativiziranja ovoga apsolutnog i užasnog zla (ustaštva i NDH – op. S.L.), izravna prijetnja potomcima žrtava ustaškog režima. Današnje neoustaštvo napada jednakim žarom te druge – manjine i pojedince – kao što je i ono ranije, klasično ustaštvo, činilo prije.“

U govoru u kojem je izgovorio 3.047 riječi (sastavljene od 15.940 slovnih znakova, ne računajući razmake), Jović je hrvatsku povijest započeo i završio s pojavom i slomom NDH koju smatra „apsolutnim i užasnim zlom“.

Niti jednu jedinu (od 3.047 riječi) nije posvetio velikosrpstvu, četništvu, četničkim pokretima i četničkim zločinima: prije i nakon 1941., kao ni onom prije i nakon 1991.

Soros

Kako je u njegovim velikosrpskim snovima NDH jedino – strašno i apsolutno – zlo, svaki i svi zločini koji su počinjeni protiv NDH kao države i njezinih dužnosnika moralno su opravdani zločini te njihovi počinitelji nisu zločinci nego istinski heroji.

Cijeli je njegov govor veliki javni apel protiv neo/ustaškoga revizionizma kojemu je cilj, kako je objasnio, da ustaše predstave kao „borce za slobodu“, a „hrabre banijske partizane (pojedinačno je izdvojio, kao paradigmatske slučajeve, Vasilija Gaćešu i Nikolu Demonju) kao teroriste“.

Kao ilustraciju navodne banijske partizanske hrabrosti u govoru je spomenuo jednu anegdotu: „U noći između 23. i 24. jula 1941. grupa Banijaca, predvođena Vasiljem Gaćešom, napala je žandarmerijsku stanicu i željezničku stanicu ovdje, u Banskom Grabovcu, te je tada poginulo nekoliko službenika NDH, odnosno ustaša. To se uzima kao opravdanje za represalije koje su uslijedile. Revizionisti tvrde da je masovni genocidni zločin koji je ovdje – i u susjednoj Glini – počinjen u julu 1941., bio zapravo opravdani i jedini mogući odgovor na nasilje koje su započele ustaničke jedinice, predvođene Gaćešom.“

Ako raspravu o tomu je li napad na žandarmerijsku stanicu doista bio junačko partizansko djelo prepustimo povjesničarima, ostaje otvorenim pitanje o revizionistima i revizionizmu.

Jedan od najuglednijih engleskih, britanskih, na neki način i hrvatskih (majka mu je Splićanka Branka Magaš) povjesničara Marko Attila Hoare u članku „Mjesto Slobodana Miloševića u srpskoj povijesti“, objavljenom u specijalnom izdanju tromjesečnog časopisa Europska Povijest (sv. 36 br.3, srpanj 2006. godine, str. 445.-462.) detaljno objašnjava kako knjiga (ujedno i doktorska disertacija) Dejana Jovića „Jugoslavija – država koja je odumrla: uspon, kriza i pad Kardeljeve Jugoslavije (1974.–1990.)“ sadrži „najambiciozniji revizionistički tretman“ Slobodana Miloševića.

U Jovićevoj knjizi, objašnjava Hoare, istinski je jugoslavenski i titoistički junak Slobodan Milošević dok je „stvarni zlikovac koji je uništio Jugoslaviju“ bio „Kardelj, Titova desna ruka“.

Evo kako Jović opisuje Miloševića: “U svojoj prvoj fazi, Milošević je vjerojatno bio jugoslavenski nacionalist, ali on nikada nije postao srpski nacionalist, kako ga danas mnogi nazivaju. Nikada, naime, nije htio da se formira srpska nacionalna država. Njegova je vezanost za Jugoslaviju, pa makar i do trenutka kad je Jugoslavija postala samo ime i ništa više, bila glavni razlog zbog kojega je na kraju izgubio popularnost i izbore (2000.) (str. 65).

Kao fanatični pristaša Slobodana Miloševića i integralnoga jugoslavenstva, Dejan Jović, tako u svojoj knjizi tvrdi, na stranici 156.: : “Rušeći četvrtu Jugoslaviju, Milošević je odbacio Kardelja, ali ne i Tita.”

Svoju revizionističku apologiju – da iskoristim njegove riječi – „apsolutnog i strašnog zla“ i ZLOGA poznatoga kao neosuđenog ratnog zločinca, ovako sažimlje na stranici 400.: “Njegov je program sada, po prvi put, izgledao jasno i onima na najnižoj ljestvici društvene hijerarhije, a on ga je provodio odlučno: najprije jedinstvo srpske Partije, potom jedinstvo Srbije, pa jugoslavenske Partije, pa Jugoslavije. Taj program imao je četiri faze – Milošević je sada završio prvu; u trećoj će biti zaustavljen, a u četvrtoj poražen.”

Kako je za dr. Dejana Jovića i najgora (genocidna) Jugoslavija bolja od bilo koje Hrvatske, njegova je apologija Slobodanu Miloševiću logična i razumljiva.

Nikako nije razumljivo kako takav znanstvenik bez reakcije akademske zajednice i dalje terorizira hrvatsku javnost i politologiji uči studente Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, u Hrvatskoj i Europskoj uniji.

U kojoj je mjeri dr. Dejan Jović opsjednut Slobodanom Miloševićem i njegovim izgubljenim ratovima, najbolje pokazuje dio govora u kojemu je – kao i njegov veliki politički uzor i guru Slobodan Milošević učinio prije 30 godina na Gazimestanu – najavio mogućnost novih ratova.

Evo tog dijela njegove ratničke besjede: „Stari ratovi često služe kao priprema za nove, a njihove interpretacije – posebno one koje tvrde da oni nisu završeni, ili nisu završeni kako treba – postaju temelj za ideju osvete, a time i kao priprema za novi rat. Nije Slavko Goldstein slučajno nazvao svoju knjigu o početku Drugog svjetskog rata, a time i o zločinima ustaša: ‘1941: godina koja se vraća’. Ne tvrdim, naravno, da je rat neizbježan ili da će se sigurno dogoditi. Ali i krajem 1980-ih vjerovali smo da se rat nikada ne može dogoditi, pa se ipak dogodio.“

Podsjetit ću: 28. lipnja 1989., prigodom obilježavanja 600. obljetnice kontroverznoga kosovskoga boja, Slobodan Milošević je na sličan, neodređen, ali sotonski način najavio ratove koji će potrajati cijelo desetljeće: „Opet smo pred bitkama i u bitkama. One nisu oružane, mada ni takve još nisu isključene.”

Jović

Govor dr. Dejana Jovića u Banskom Grabovcu 7. kolovoza 2019.

Milosevic

Govor Slobodana Miloševića na Gazimestanu 28. lipnja 1989.

Zaključit ću. Najava novih ratova u ime izgubljenih starih ratova (1991.-1999.) promaknula je dr. Dejana Jovića u vodećega velikosrpskog jastreba u hrvatskoj javnosti. Ako on i vodstvo SDSS-a vjeruju da je to mudro i korisno za srpsku zajednicu u Hrvatskoj koja je prošla kroz traumatično iskustvo Miloševićeve pete kolone, neka samo tako nastave.

Sada djeluju kao peta politička kolona deklariranoga velikosrbina Aleksandra Vučića koja ne slavi hrvatske ratne pobjede, nego velikosrpske poraze.

dr. sc. Slaven Letica
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Čet, 5-12-2019, 21:26:52

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.