Oslonac na turističku djelatnost otkriva kako je ekonomija na staklenim nogama

Hrvatska ekonomija gotovo u potpunosti ovisi o turizmu, na što, kao veliku opasnost, već godinama upozoravaju svi realni ekonomski stručnjaci. Dvadesetak posto BDP-a dolazi od turizma. Po tomu je Hrvatska europski lider, ali to je i jasan pokazatelj kako je ostatak ekonomije u katastrofalnom stanju. Iako su prihodi od turizma itekako dobrodošli, a sam turizam nije “krivac” za nefunkcionalnu ekonomiju (njegov udjel u BDP-u u dobro uređenoj ekonomiji nikako ne bi smio prelaziti pet posto). Zbog nepostojanja strategije razvoja nacionalne ekonomije ona se razvija stihijski, tako da je i relativan rast i uspjeh turizma posljednjega desetljeća plod spleta okolnosti, dobre pozicije države, problema u kojima su se našle konkurentske države, itd.

Pad rezervacija

Ove godine, čini se, dolazi do zaokreta i prestanka višegodišnjeg rasta turizma. Ishod turističke sezone koja je u tijeku, u ovom trenutku ne može se predvidjeti, no istraživanje koje je provela Hrvatska udruga turizma (HUT) pokazalo je da pojedini hoteli, apartmani i kampovi imaju i do 20 posto manje rezervacija nego prošle godine. Situacija u privatnome smještaju ravna je katastrofi jer je u početku srpnja popunjenost smještaja tek oko 50 posto. Doduše, tržište se moralo osvetiti enormnom rastu apartmanske ponude za koju već od iduće godine možemo očekivati pad. Stoga začuđuju podatci kojima barata ministar turizma Gari Cappelli o rastu dolazaka i noćenja koji su navodno nevidljivi isključivo zbog rasta broja smještajnih jedinica.

Međutim, stvarnost je vjerojatno bitno lošija jer je golim okom lako uočljivo kako turista u Hrvatskoj ima znatno manje nego 2018. godine. Ova će godina pokazati kako ulaganje u turizam, barem u privatnom smještaju, nije više isplativa investicija, cijene smještaja u padu su, a prava sezona traje tek dva do tri mjeseca. Sada kada se problem pojavio dolazi na naplatu višegodišnji nedostatak brige oko razvoja turizma.

Zahtjevi ugostitelja

Hrvatska ima najveći PDV na ugostiteljske usluge na Mediteranu dok nam izravni konkurenti smanjuju porez u turizmu jačanjem tržišnoga natjecanja te grane. Čak je i kontinentalna Mađarska smanjila PDV na ugostiteljske usluge na pet posto. Turska daje gotovo besplatne letove u ionako jeftine hotele, dok je krstarenje grčkom obalom znatno jeftinije nego hrvatskom. Nije ni čudno što nemamo dovoljno ulaganja u najkvalitetniji hotelski smještaj jer se ona s danim poreznim opterećenjima jednostavno ne isplate.

Smanjivanje prognoza rasta europskoga gospodarstva također će ograničiti ukupnu turističku potrošnju. Bara je sve manja, a krokodila sve više, tako da hrvatskoj predstoji ozbiljna borba za svakoga gosta. Visina PDV-a ključna je za konkurentnost u ovoj gospodarskoj grani te su zahtjevi ugostitelja koji traže njegovo smanjenje posve opravdani. Koordinacija ugostitelja Hrvatske upozorila je da prevelik porezni teret prijeti slomom ugostiteljstva te su zatražili smanjenje PDV-a na pripremu i posluživanje hrane u ugostiteljstvu s 25 na 13 posto te ukidanje poreza na potrošnju od 3 posto.

Iz Koordinacije su upozorili kako je sektor turizma i ugostiteljstva pred kolapsom. Zbog te alarmantne situacije traže da Vlada konačno pokrene dijalog s ugostiteljima. Koordinacija ugostitelja smatra kako su mjere poput uvođenja kvote za strane radnike samo privremeno rješenje te da Hrvatskoj treba kvalitetna i dugoročna strategija razvoja turizma i ugostiteljstva koja će, između ostaloga, omogućiti da hrvatski radnici ostanu u Hrvatskoj, umjesto da odlaze u inozemstvo.

Državu ni za što nije briga osim za porez

Očito nam vapaji ugostitelja govore kako uopće nema komunikacije između njihovih i Vladinih predstavnika, a iz same Vlade već se godinama oglušuju na ove racionalne zahtjeve, kao i na zahtjeve iz drugih gospodarskih grana. Očito je jedini cilj punjenje državnoga proračunu u trenutačnom vremenu, dok za budućnost, predviđanje i planiranje nema vremena. S druge strane, kako je turizam postao najveći izvor prihoda državnoga proračuna, smanjenje poreznoga opterećenja odrazilo bi se na snažan pad prihoda i visoki deficit. U ovomu trenutku nema hrabrosti, a ni želje da se poduzmu odlučniji koraci te će iz Vlade radije trpjeti polagano odumiranje turizma nego trenutačno dovođenje vlastite pozicije u opasnost.

Hrvatske autoceste znatno su doprinijele rastu dolazaka stranih turista, međutim one su danas problem jer su u vrijeme turističke sezone zakrčene te nema racionalnoga razloga automobilom doći u Hrvatsku umjesto jeftinim letom u bilo koju državu. Uvođenje vinjeta znatno bi podiglo konkurentnost i turizma, ali niti na tom području iz Vlade nema nikakve inicijative.

Uloga države svela se isključivo na ubiranje poreza od turističke potrošnje, a u stvari je najveći problem što strani gosti u našu zemlju dolaze kupujući strane proizvode i jedući stranu hranu. Uskoro će ih posluživati isključivo najjeftiniji strani radnici koji ne samo da ne znaju hrvatski jezik već većina slabo govori i engleski. Turizam, koliko god snažan bio, ne daje nikakvu korist ako poljoprivrednici iz dalmatinskoga zaleđa ili Slavonije ne mogu nuditi svoje proizvode u hotelskim lancima na obali. Upravo na tom području treba se iskazati država te raznim pravilnicima utjecati da se u Hrvatskoj troše hrvatski proizvodi. Tada ne bi niti postojao problem iseljavanja iz Slavonije. Ljudi bi živjeli od svoga rada, a investitori u turizmu imali bi dovoljno radne snage za izvlačenje sezone.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik