Razgovor s predsjednicom Časnoga suda Matice hrvatske, Mirom Tecilazić Bašić

Članstvo Matice hrvatske po ograncima malo zna o lošim događajima u Središnjici Matice hrvatske. Mnogo toga skriva se od javnosti i gura pod tepih. Uoči redovite Glavne skupštine Matice hrvatske, početkom srpnja u Zagrebu, predsjednica Časnoga suda Matice hrvatske Mira Tecilazić Bašić u razgovoru za Hrvatski tjednik prva je iz širega kruga dužnosnika te udruge javno progovorila o segmentu čitave afere koja potresa Maticu hrvatsku, a odnosi se na odgovornost glavnoga tajnika, proizašlu iz niza neregularnosti na prošlogodišnjoj Glavnoj izbornoj skupštini.

Nakon više od mjesec dana Glavni odbor Matice hrvatske konačno je obrazložio odluku kojom se preinačuje, u dijelu izrečene sankcije, jednoglasna stegovna mjera Časnoga suda isključenja glavnog tajnika Zorislava Lukića iz članstva Matice hrvatske, u opomenu. Što to znači u pogledu činjeničnoga stanja koje je utvrdio Časni sud?

Važno je ovdje reći da se Glavni odbor (GO) kao drugostupanjsko tijelo u ovom predmetu, nije upuštao u ocjenu utvrđenih činjenica, kako se to kaže - meritum stvari. To znači da Glavni odbor nije osporio postojanje niti KDNe bih htjela prejudicirati kaznenu odgovornost pojedine osobe, ali ovdje jasno ima elemenata kaznenoga djela falsifikata i zlouporabe položaja. O tomu će odlučivati neko drugo tijelo, prema utvrđenim svim drugim relevantnim okolnostima.jedne od inkriminacija za koje se Lukić tereti pa su unatoč tomu najstrožu stegovnu mjeru zamijenili najblažom. Glavni je odbor utvrdio da izrečena mjera Časnoga suda glede isključenja glavnog tajnika iz članstva preoštra.

Ako nije raspravio činjenično stanje koje je utvrdio Časni sud i na temelju toga izrekao sankciju, na osnovi čega je mogao zaključiti da je sankcija preoštra?

U svom kratkom obrazloženju, GO smatra da to i nisu tako teška djela, a osim toga da se "ne može reći" da je za sve loše urađeno kriv samo glavni tajnik, već da se odgovornost proteže i na druga tijela i osobe. Suprotno tomu, stav je Časnoga suda bio, a i danas je, da se uistinu radi o teškim "propustima", koja su neminovno utjecala na odluke koje je na svom zasjedanju donijela ta Glavna skupština. Valja ovdje istaknuti da glavni tajnik rečenu dužnost obavlja profesionalno punih 17 godina. Dakle nalazi se u redovnom radnom odnosu s Maticom hrvatskom, za razliku od Članova glavnog odbora, koji su volonteri. U opisu njegova posla između ostaloga stoji da "sudjeluje u radu upravnih tijela, priprema dokumente...priprema sjednice...." , pa mu je Časni sud sve rečeno uzeo kao otegotno.

Koji su neregularnosti s Glavne izborne skupštine u Rijeci najviše utjecale na stegovnu mjeru Časnoga suda - isključenje glavnoga tajnika iz članstva Matice hrvatske?

Na Skupštini nije izabran zapisničar. Tako da se ne zna tko ga je uopće pisao, na Skupštini se nije raspravljalo o financijskom izvješću za proteklo izvještajno razdoblje, nisu predočeni ni raspravljeni financijski plan niti radni plan za sljedeće kalendarsko razdoblje, kako je to predviđeno Pravilima MH i u Zakonu o udrugama.

Glavni odbor, međutim, smatra da takvi propusti počinjeni u svezi s organizacijom i održavanjem Glavne izborne skupštine nisu takve prirode niti isključiva odgovornost glavnoga tajnika, da bi mu se izrekla najteža stegovna mjera. Kako tumačite takvu razliku u pogledu stegovne mjere između Časnoga suda i Glavnog odbora?

Teško je reći što je posrijedi. Sigurno se jednim dijelom takav stav može pripisati previdu glede težine djela i precijenjenim olakotnim okolnostima. Ovakav stav me iznenađuje poglavito zato što, primjerice, u Zapisniku stoji da je Skupština usvojila financijski plan za 2019. godinu, što je čisti falsifikat.

Sve upućuje na elemente kaznenoga djela falsifikata i zlouporabe položaja

Radili ste na zagrebačkom Županijskom sudu i pretpostavljam da Vam je jasna težina djela zbog kojega je Časni sud izrekao glavnom tajniku najtežu sankciju. Kako se na sudu kažnjavaju takve ili slične inkriminacije o kojima je riječ u slučaju glavnoga tajnika?

Ne bih htjela prejudicirati kaznenu odgovornost pojedine osobe, ali ovdje jasno ima elemenata kaznenoga djela falsifikata i zlouporabe položaja. O tomu će odlučivati neko BoticaPredsjednik Botica u jednom trenutku vođenja stegovnog postupka zabranio je tajnici da Časnom sudu dostavi zatražene podatke. Pokušaon je utjecati na neovisnost rada Časnoga suda pozivajući predsjednicu na razgovor, prigovarajući da postupak dugo traje, odbijao predstavniku podnositelja zahtjeva uvijek nadoknaditi troškove dolaska u Zagreb na sjednice Časnog suda.drugo tijelo, prema utvrđenim svim drugim relevantnim okolnostima.

Kad je već glavni tajnik oslobođen krivnje, tko bi drugi, umjesto njega, za sve propuste, temeljem Pravila MH, trebao odgovarati? Književnik Petar Šegedin prijelomne 1971., objavio je u Matici hrvatskoj poznatu knjigu tekstova naslovljenu: "Svi smo odgovorni?", sugerirajući suprotno, tada prevladavajućoj tezi, da svi nismo odgovorni. Događali se nešto slično danas u Matici? Širi li Glavni odbor zapravo odgovornost, sugerirajući da nitko nije odgovoran, da bi spasio glavnoga tajnika?

Ne bih rekla da bi bilo opravdano širiti odgovornost i na druge subjekte inkriminiranoga događaja. Kao što je prethodno rečeno, glavni tajnik je osoba koja profesionalno obavlja tu dužnost, pa pri tom mora druga upravna tijela "servisirati" točnim podatcima i drugim potrebnim obavijestima, u punoj vjeri. Ako ta tijela na osnovi "loših" podataka ili loše organizacije donesu loše odluke, oni za to u pravilu ne odgovaraju, već onaj koji im je te loše podatke servirao.

Glavni odbor treba razmisliti može li Zorislav Lukić i dalje obnašati tako odgovornu dužnost

U nedavnoj poslanici predsjednika MH ograncima može se iščitati da su o stegovnoj mjeri raspravljala i druga upravna tijela Matice hrvatske, primjerice Nadzorni odbor. Zvuči li to pomalo orkestrirano, zar nisu upravna tijela ravnopravna?

Kada je Časni sud zaprimio "Predstavku" Ogranka MH u Čitluku, uputio je dopis Nadzornom odboru (NO) kao tijelu koje se brine "o zakonitosti rada u MH", da se ispitaju neke tvrdnje podnositelja, koje spadaju u njihovu domenu rada. Odgovor je bio negativan, tvrdeći da je sa Skupštinom bilo sve u redu. Sljedeći put NO sastaje se uoči 13. svibnja o.g., kada je Glavni odbor trebao odlučivati o žalbi glavnoga tajnika Lukića. Iz Zapisnika s toga sastanka razvidno je da se u zaključcima proziva Časni sud zbog zlonamjernosti prema Matici hrvatskoj i glavnom tajniku. Po ocjeni Časnoga suda, takvo ponašanje također šteti ugledu i interesima Matice hrvatske.

Članstvo Matice hrvatske sve glasnije zahtijeva provedbu stegovne mjere Časnoga suda. Zašto predsjednik MH u poslanici nije uzeo te glasove u obzir, kad je već uvažio mišljenje NO da se radilo o "sitnim propustima" glavnoga tajnika?

Glavni bi odbor na temelju svega utvrđenoga trebao razmisliti smije li osoba koja je počinila niz loših radnji s lošim posljedicama za MH, i dalje obnašati tako odgovornu dužnost i to s eksplicitnom uputom da se to više ne radi, što znači da se ubuduće mora primjenjivati ono što piše u Pravilima MH.

U obrazloženju odluke Časnoga suda stegovne mjere glavnom tajniku konstatirana je opstrukcija od strane predsjednika MH Stipe Botice i glavnoga tajnika Zorislava Lukića. Zar to nije skandalozno, iskazivanje nepovjerenja Časnome sudu od najviših dužnosnika MH?

Točno je da je predsjednik Botica, u jednom trenutku vođenja postupka zabranio tajnici Predsjedništva da Časnom sudu dostavi zatražene podatke, pokušao je utjecati na neovisnost u radu Časnog suda pozivajući predsjednicu na razgovor, prigovarajući da postupak dugo traje, odbijao predstavniku podnositelja zahtjeva uvijek nadoknaditi troškove dolaska iz Čitluka u Zagreb u svezi s njegovim dolaskom na sjednicu Časnoga suda. Točno je da je Zorislav Lukić tijekom postupka gotovo potpuno odbijao surađivati sa Sudom. Međutim, kako je on u ovom slučaju imao položaj okrivljenika, mogao se braniti kako je to smatrao da je za njega najpovoljnije. I to mu se ne smije uzeti za zlo. Naprotiv, da je sa sudom surađivao, to bi mu bilo uzeto kao olakotno pri izboru sankcije.

Je li Časni sud nakon takva postupka razmišljao o kolektivnoj ostavci?

Da se ustrajalo na takvu ponašanju, jer je opstrukciju provodio i Nadzorni odbor, kao što je prethodno rečeno, to bi se najvjerojatnije dogodilo.

Kako riješiti krizu u Matici hrvatskoj koja nije samo izazvana neregularnošću Glavne izborne skupštine na Rijeci - sazivanjem izvanredne Glavne izborne skupštine ili smjenom glavnog tajnika?

Jasno je da je malo tko od članstva u ovom trenutku zadovoljan s radom i ozračjem u kojemu djeluje MH. Središnjica je poprilično udaljena od članstva, odluke se ne donose na dovoljno demokratski i razvidan način, kako nalaže Zakon o udrugama i Pravila MH. O tomu govori, između ostaloga, i podatak da na sjednici Glavnoga odbora održanoj 14. lipnja 2019. nije prošlo financijsko izvješće za proteklo izvještajno razdoblje, koje su prezentirali glavni tajnik i predsjednik. Kako će proći na skoroj redovnoj Glavnoj skupštini početkom srpnja ove godine, tek će se vidjeti. Matica mora promijeniti svoj odnos prema javnom djelovanju, treba biti kao nekad: institucija koja preko kulture i znanosti izravno korespondira s bitnim društvenim kretanjima. Odluke izvanredne izborne Glavne skupštine, kao najvišeg tijela upravljanja MH, sigurna sam, u tom smislu mogle bi donijeti promjene na bolje. Na to Maticu obvezuju velika djela njezinih predšasnika, od 1842. godine na ovamo.

Marko Curać
Hrvatski tjednik