Hrvatski tjednik
 

 Izbori za Europski parlament

Izbori za Europski parlament održani tijekom triju dana u pojedinim zemljama različito od 23. do 26. svibnja, donijeli su nekoliko pozitivnih rezultata od kojih je najvažniji izlaznost s nešto više od 50 posto, što je u ddusporedbi s prijašnjim izborima veliki skok, Europljani su napokon shvatili da je njihov parlament važan jer, primjerice, donosi oko 70 posto zakona i odredaba koji se primjenjuju u njihovim zemljama. Drugi važan rezultat jesu gubitci dosadašnjih glavnih stranaka u parlamentu, kršćanskih demokrata i socijaldemokrata, koji više nisu u stanju obrazovati većinsku koaliciju jer su se obje stranke pokazale nesposobnima u rješavanju životnih pitanja svojih građana kao što su ekološki problemi i izbjeglička kriza.

Veliko je pitanje hoće li Europskoj pučkoj stranci, u kojoj se nalazi i Hrvatska demokratska zajednica, uspjeti proturiti Manfreda Webera za predsjednika Komisije EU-a. Pobjednici na izborima su Liberali i Zeleni, prvi zato što im se priključila stranka francuskoga predsjednika Macrona, premda je u domaćem natjecanju ostala iza euroskeptične stranke Marine Le Pen, kao i Zeleni koji su u Njemačkoj sa svojih 20 posto glasova nadmašili socijaldemokrate s njihovih 15 posto glasova, što je povijesni poraz ove najstarije njemačke eustranke. Desni populisti i euroskeptici, primjerice u Italiji Poljskoj i Mađarskoj, trijumfirali su na ovim izborima i ako se slože, mogu naveliko ometati rad Europskoga parlamenta.

Britanci ulaze u E-parlament sa svojom najjačom Brexit strankom, koja je natkrilila konzervativce i laburiste, a iz Parlamenta će otići kad Velika Britanija napusti EU krajem ove godine. Kad zbrojimo i odbijemo sve uspjehe i poraze proeuropskih i euroskeptičnih stranaka u novom Europskom parlamentu, možemo zaključiti da stranke koje se zalažu za ujedinjenje Europe ipak imaju oko dvije trećine mandata, ali će teško sastavljati većine pri izglasavanju zakona, morat će tražiti saveznike i među euroskepticima što će te zakone učiniti realističnijima, jer kako su rekli vodeći ljudi Alternative za Njemačku, oni i njihovi europski desničarski saveznici ne žele ukinuti E-parlament nego neke njegove ovlasti ddprebaciti na nacionalne države prema načelu supsidijarnosti, to jest rješavanju problema ondje gdje je to najučinkovitije. Euroskeptici ostaju pri definiciji EU-a kao 'domovini domovina', (Charles de Gaulle) što nije slaba preporuka za buduće odgovorne političare u ovoj velikoj zajednici ipak suverenih država.

Idućih će dana rezultati europskih izbora biti u svim zemljama Unije podvrgnuti podrobnijim raščlambama i tek nakon toga AferaVeć se sad opaža urušavanje popularnosti 'slobodnjaka' koji su ušli u predizbornu kampanju za Europski parlament skupa s ostalim euroskepticima, kao što su stranke Mattea Salvinija u Italiji i Marine Le Pen u Francuskoj koje su se žurno distancirale od svojih austrijskih prijatelja. Da se 'afera Ibiza' dogodila u nekoj balkanskoj državi, svi bi na Zapadu posprdno govorili kako je to tipično, a mi tomu dodajemo kako se spomenutom aferom potvrdilo da se i Austrija nalazi na Balkanu.bit će moguće donositi odgovarajuće političke zaključke i korake, posebice glede kadrovskih pitanja koja se više ne će moći rješavati, kako se kaže, u tamnim sobama između najutjecajnijih političara, nego će biti uspostavljena veća transparentnost u samom E-parlamentu, tako da će i birači vidjeti za koga su zapravo glasovali u izvršnim organima zajednice država s više od 420 milijuna stanovnika. Možda će u kadroviranju biti i iznenađenja u korist pobjedničkih stranaka. U svakom slučaju možemo zaključiti da će rezultati ovih izbora za Europski parlament zamrsiti političku scenu u Uniji, ali to nije ono najgore jer će izostati brze i nepromišljene odluke, političari će dobiti više vremena za donošenje boljih zakona. Barem se tomu možemo nadati.

Austrija je također Balkan

Tijekom ne baš inventivne predizborne kampanje za Europski parlament, dogodilo se nekoliko potresa na političkoj pozornici EU-a koji su pokazali slabosti desničarskih stranaka Unije, njihovu nesposobnost da prave probleme ove zajednice država stave u prvi plan, a sporedne gurnu u pozadinu. Pogledajmo samo što se zbivalo u Austriji i Velikoj Britaniji. Netko je prije dvije godine namamio dva vodeća političara austrijske Slobodarske stranke FPÖ u za prisluškivanje i snimanje 'specijaliziranu' vilu na Ibizi, da pod utjecajem alkohola i možda droga ponude lažnoj rođakinji ddjednoga moskovskoga oligarha svoje korupcijske usluge za protuuslugu pri ruskoj kupnji najutjecajnijih austrijskih novina koje bi toj stranci donijele potrebne glasove na izborima.

Snimku su dobile njemačke novine 'Der Spiegel' i 'Süddeutsche Zeitung' i objavile ju na zaprepaštenje vlade u Beču te austrijske i europske javnosti. Uslijedila je ostavka predsjednika FPÖ-a Heinz-Christiana Strachea i predsjednika njegova parlamentarnoga kluba u austrijskom parlamentu Johanna Gudenusa. Koliko je njihov moralni lik nedostojan političara jedne demokracije, vidi se po tomu da su oni podržavali srdačne odnose s Putinovom Rusijom i srpskim vlastodršcima u Srbiji i Republici Srpskoj. U snimci su se mogli čuti riječi kasnijega austrijskog vicekancelara Strachea kako je 'poslovanje s Hrvatskom sranje', dok su politički stavovi Gudenusa izrazito proruski i prosrpski, što ne začuđuje kad se zna da mu je supruga Srpkinja iz BiH.

I inače, Beč je 'prepun' Srbijanaca koje je službeni Beograd pozvao da na parlamentarnim izborima glasuju za 'slobodnjake', prema onoj narodnoj da 'svaka ptica svomu jatu leti'. U Beču postoji Beogradski trg dok se u gradu ni slovom ne spominje Hrvatska i Hrvati koji su stoljećima branili Habsburšku Austriju. Austrijski ministar unutarnjih Austrijaposlova Herbert Kickl, (njega je iz vlade osobno izbacio kancelar Sebastian Kurz) uveo je vrlo diskriminirajući postupak za posjetitelje komemoracije u Bleiburgu dopustivši lijevim ekstremistima da Hrvate paušalno kleveću da su 'ustaše' i 'fašisti', i to u jednoj zemlji u kojoj je vlastiti fašizam rođen gotovo usporedno sa svojim talijanskim parnjakom.

Nakon ostavke Kickla, povukli su se svi 'slobodarski' ministri pa je kancelar Kurz naredio raspuštanje vlade i najavio parlamentarne izbore za rujan. No već se sad opaža urušavanje popularnosti 'slobodnjaka' koji su ušli u predizbornu kampanju za Europski parlament skupa s ostalim euroskepticima, kao što su stranke Mattea Salvinija u Italiji i Marine Le Pen u Francuskoj koje su se žurno distancirale od svojih austrijskih prijatelja. Da se 'afera Ibiza' dogodila u nekoj balkanskoj državi, svi bi na Zapadu posprdno govorili kako je to tipično, a mi tomu dodajemo kako se spomenutom aferom potvrdilo da se i Austrija nalazi na Balkanu.

Brexit – rezultat političke gluposti gornjih slojeva britanskog društva

Na drugom kraju EU-a, u Velikoj Britaniji, zbivala se slična politička tragikomedija koja je doživjela svoj vrhunac VBnajavom ostavke premijerke Therese May kojoj nije uspjelo, ni u vlastitoj Konzervativnoj stranci, dobiti pristanak na uredan izlazak iz Europske unije, Brexit. Ona je 24. svibnja pred zgradom predsjedništva vlade u ulici Dawning Street Nr. 10, sa suzama u očima priznala svoja tri poraza pri izglasavanju Brexita u britanskom parlamentu, čime je sama potvrdila svoju nesposobnost da prebrodi suprotnosti u Konzervativnoj stranci i britanskom društvu uopće. Za sada se ne zna tko će naslijediti zlosretnu May, no tko god to bio, ne TomašićU slučaju Hrvatske, Ruža Tomašić ušla je u EP i bez potpore HDZ-a što govori o političkoj ograničenosti Andreja Plenkovića i zrelosti hrvatskih birača. Drukčije su postupili SDP-ovci koji su svoju zastupnicu Biljanu Borzan stavili na izgledno drugo mjesto.će moći postići neki novi za Britaniju povoljniji sporazum o Brexitu jer Bruxelles više ne želi o tomu pregovarati. Referendum o Brexitu prije tri godine bio je rezultat političke gluposti tankoga sloja britanske gornje klase i nepolitičnosti zagovornika ostanka u Uniji koji nisu mogli vjerovati u negativni rezultat izglasavanja pa nisu u njemu sudjelovali. Duboko su razočarani svi domaći i strani promatrači koji su vjerovali u mudrost stare britanske demokracije.

Nije bilo malo ono što su postigli naši europski zastupnici

Kad se govori o dosadašnjim i budućim hrvatskim zastupnicima u Europskom parlamentu, hrvatski mediji najčešće iRH EUznose njihove navodno bajoslovne plaće koje su u usporedbi s hrvatskima zaista velike, ali treba uzeti u obzir astronomske cijene u Bruxellesu o kojima naši novinari šute. Kad je jedan zastupnik nedavno rekao da je godišnje uštedio 20.000 eura, onda to u hrvatskim očima znači mnogo, ali u zapadnoeuropskima ipak skromno. O njihovu radu malo se govori. Prema podatcima Europskoga parlamenta najaktivnija hrvatska zastupnica bila je Ruža Tomšić koja se, među ostalim, snažno protivila ograničavanju izlova plave ribe na Jadran. Ona je ušla u E-parlament i bez potpore HDZ-a, što govori o dvjema stvarima, o političkoj ograničenosti Andreja Plenkovića i zrelosti hrvatskih birača.

Drukčije su postupili SDP-ovci koji su svoju zastupnicu Biljanu Borozan stavili na izgledno drugo mjesto svoje liste jer RHMožda će nekomu izgledati čudnovato ako za ovo hrvatsko zaostajanje 'optužimo' troškove nastale u Domovinskome ratu, koji su iznosili više od 80 milijarda maraka. Izostanak turizma jedva je bio donekle pokriven novčanim pošiljkama 'gastarbajtera'. Kriminal u pretvorbi stajao je zemlju milijardske svote u eurima. Kad sve to zbrojimo, možemo zaključiti da su Hrvati ipak prošli bolje u posljednja tri desetljeća svoje samostalnosti nego što to izgleda u statistikama. Navedimo jedan primjer: dok u Hrvatskoj više od 90 posto ljudi živi u vlastitim stanovima i kućama, u bogatoj Njemačkoj oko 85 posto stanovnika plaća skupe stanarine koje iznose oko 25 do 30 posto od plaća.se zauzimala za to da i Hrvati moraju imati priliku kupovati proizvode iste kakvoće kakve kupuju stanovnici 'staroga' EU. U E-parlamentu bio je vrlo aktivan i Ivan Jakovčić, ali više za lokalne 'istrijanske' teme, kao i Dubravka Šuica (HDZ) koja se zauzimala za zdravlje žena. Od ostalih se glede aktivnosti spominju Jozo Radoš i Ivana Maletić, dok rad većine naših zastupnika domaći mediji prešućuju iz nepoznatih razloga.

Hrvatska nije iskoristila sve mogućnosti članstva u EU

Nije teško odgovoriti na pitanje je li članstvo u Europskoj uniji podjednako povećalo blagostanje njegovih država članica. Rekli bismo, kako kojih. Kao što je poznato, Hrvatska nije iskoristila europske fondove onoliko koliko je mogla da je imala za to svoja sredstva i da su njezini političari i stručnjaci dobili uvid i prihvatili 'trikove' kako su to uspješno radile druge bivše komunističke zemlje. One države koje su u EU bili bogate, povećale su svoje bogatstvo, one koje Upitniksu siromašne, ostale su pri tome, ali ne sve – primjeri Poljske, Slovačke i malih baltičkih zemalja govore suprotno od rečenoga.

Hrvatska se, što se tiče BDP-a, nalazi pri dnu, nešto malo ispred Rumunjske i Bugarske, dok je glede nezaposlenosti mladih ipak ispred Italije, Španjolske i Grčke. Većina Hrvata želi ostati u Europskoj uniji i pri tomu se nalazi ispred Italije i Češke. Kad je riječ o zapošljavanju u stranim zemljama EU-a, Hrvatska je tu na samom dnu, iza nje je samo Rumunjska. Možda će nekomu izgledati čudnovato ako za ovo hrvatsko zaostajanje 'optužimo' troškove nastale u Domovinskome ratu, koji su iznosili više od 80 milijarda maraka. Izostanak turizma jedva je bio donekle pokriven novčanim pošiljkama 'gastarbajtera'. Kriminal u pretvorbi stajao je zemlju milijardske svote u eurima. Kad sve to zbrojimo, možemo zaključiti da su Hrvati ipak prošli bolje u posljednja tri desetljeća svoje samostalnosti nego što to izgleda u statistikama. Navedimo jedan primjer: dok u Hrvatskoj više od 90 posto ljudi živi u vlastitim stanovima i kućama, u bogatoj Njemačkoj oko 85 posto stanovnika plaća skupe stanarine koje iznose oko 25 do 30 posto od plaća.

Na žalost, namjesto da prije izbora podastru konkretne mjere koje će poduzeti ako budu izabrani u Europski parlament, neke hrvatske stranke i dalje vode ideološke bitke iz daleke prošlosti. Kakvoga smisla ima krik SPD-ovca Joška Klisovića koji je svoj govor u splitskom Peristilu započeo komunističkim pozdravom 'Smrt fašizmu!' Što su htjeli domaći Srbi poručiti kad su formirali svoju listu za E-parlament i plakate 'iskitili' ćirilicom kad je svakomu u Hrvatskoj i ilistanozemstvu poznato da manjinska prava kakva imaju Srbi u Hrvatskoj, nema ni jedna druga nacionalna manjina u Europi. Hoće, kako narod kaže, 'kruha svrh pogače'. Jer biti Srbin u Hrvatskoj, znači uglavnom biti pri svakoj ili u svakoj vlasti, sjediti na dva stolca, onomu u Zagrebu, ali i onomu u Beogradu, dobivati državni novac za novinsko huškanje protiv hrvatskoga rodoljublja i stalno tužakati Hrvate da ih diskriminiraju. Njihov kandidat za zastupnika u E-parlamentu Dejan Jović u svojim je javnim nastupima često nijekao sve ono što se nalazi u temeljima Republike Hrvatske kao da je referendum za njezinu neovisnost bio 'neliberalan' i da Hrvati 'većinom nisu htjeli svoju državu'.

I još nešto: na vrhuncu predizborne kampanje za Europski parlament, u Kumrovcu je održan 'bal vampira' ili točnije zbor ljubitelja lika i djela jugoslavenskoga diktatora Josipa Broza Tita pod jugoslavenskim i hrvatskim zastavama s crvenom zvijezdom petokrakom i u majicama sa slikom diktatora te srpom i čekićem. Sve je to promatrala policija i nije 'mrdnula' ni malim prstom premda je to bila manifestacija koja je prema rezoluciji Europskog parlamenta o suzbijanju totalitarnih ideologija morala biti zabranjena. Kao što vidimo: demokratska Europa još nije posve stigla u Hrvatsku. Unatoč svemu rečenomu, trebamo utvrditi kako se Hrvatska nalazi unutar zajednice 18 država Europske unije u kojoj je, da je bilo pameti i vlastitih novčanih sredstava, mogla mnogo bolje proći nego što je prošla, dok će njezini istočni susjedi na to čekati vjerojatno još najmanje deset do dvadeset godina. I stoga ne treba se previše žaliti zbog neostvarenih ciljeva nego prionuti na posao kako bi se ostvarili.

Gojko Borić
Hrvatski tjednik

 

Hrvatski tjednik

Sub, 24-08-2019, 18:45:49

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.