Hrvatski tjednik
 

Padne li reforma, past će i Vlada!

Šest stotina tisuća je previše, čak i za hrvatske političare koji nikad ne će priznati volju većine kao ispravan pravac za svoje djelovanje, u čemu se upravo ističe vladajuća stranka. Uza sve napore da se umanji mogućnost skupljanja potpisa za raspisivanjem referenduma i unatoč uspjehu u sabotiranju dosadašnjih referendumskih inicijativa, Vlada je, ako su točni podatci o skupljenih šesto tisuća potpisa, primorana raspisati referendum o Zakonu o mirovinskom osiguranju.

Ispravan stav

Sindikalna inicijativa “67 je previše” u jednome je dijelu i odgovor na protudemokratsko ponašanje vlasti i svojevrsna 67 je previseborba za demokratsko izjašnjavanje većine koja, istini za volju, na parlamentarnim izborima i nema kome dati glas.

Ukor predsjednika Vlade Andreja Plenkovića volonterima zašto nisu potpise skupljali prije pet godina sigurno je donio barem još pedeset tisuća potpisa. S druge strane, nije jasno što je time želio reći, možda da mirovinska reforma nije HDZ-ovo djelo već SDP-ovo, iako ju njegova partija svim silama provodi. Ni HDZ ni SDP kvalitetne reforme nisu niti započeli. Jedina politika koju vode kalkuliranje je i održavanje statusa quo, te provođenje instrukcija od strane Bruxellesa, MMF-a, Svjetske banke, itd. Upravo je mirovinska reforma tako najvažnija reforma trenutačne Vlade, a čini se kako je već osuđena na propast.

Realno gledajući, stav sindikata posve je ispravan. Šezdeset i sedam godina previsoka je životna dob za odlazak u mirovinu za veliku većinu umirovljenika, a penalizacija od 0,3 posto po mjesecu za prijevremeno umirovljenje nije pravedna. Potrebno je poticati što dulji rad bonusima na plaću za ljude koji mogu i žele raditi, ali onima koji ipak idu u mirovinu, treba platiti proporcionalno stažu, bez ikakvih penala već nakon šezdesete godine. Trošak će biti minimalan jer će na mjesto takvog umirovljenika doći jedan mladi radnik, kandidat manje za odlazak u Irsku. Motivi za mirovinsku reformu u stvari najmanje imaju veze sa željom za produljenje radnoga staža.

Vječni rad

Postoje dva bitna motiva zbog kojih se na globalnoj razini forsira ideologija o vječnom radu. Prvi je, naravno, novac, Ekonomijakoji u proračunima zapadnih zemalja sve više nedostaje zbog starenja stanovništva. Tako niti Hrvatska nema dovoljno sredstava za financiranje mirovina. Međutim, novca ima koliko ima, i u krajnjem slučaju treba pravedno podijeliti onaj iznos koji se može isplatiti. Produljenje radnoga vijeka u stvari je način na koji dobar dio radnika ne će nikad doživjeti svoju zasluženu mirovinu, a za one koji uistinu ne mogu raditi alibi da ih se ostavi na crkavici. Radna sposobnost drastično opada već u pedesetim godinama, a o smislu rada nakon šezdesete, naročito u fizički zahtjevnim djelatnostima ne treba niti razglabati.

U vrijeme sve snažnijeg rasta produktivnosti na svim područjima ljudske djelatnosti, masovne primjene robotizacije i informatizacije, pričamo o vječnom radu. Trebali bi pričati o kraćem radnom danu i tjednu i masovnom uključivanju mladih u svijet rada koji su višestruko produktivniji od svojih ReformaČini se kako je mirovinska reforma kao najvažnija reforma trenutačne Vlade već osuđena na propast. Produljenje radnoga vijeka može biti glavna reforma i tema u zemlji pune zaposlenosti poput Njemačke, ali za Hrvatsku je potpuno besmislena.djedova i baka. Pojedine države provode eksperimente o isplati minimalnog dohotka bez rada jer je sve manja potreba za ljudskim radom i nema dovoljno posla za sve, a ipak se paralelno vodi bitka za produljenjem radnog vijeka. Opravdano je pitati u čijem interesu.

Glavni motiv

Tako dolazimo do drugoga i glavnoga motiva za produljenjem radnoga vijeka. Interes vlasnika kapitala i političkih elita su što jeftinija radna snaga i što podložnije i ovisnije biračko tijelo. Stavljanje ljudi u poziciju vječnoga rada utječe na manju ponudu poslova jer puna zaposlenost korporacijama nije u interesu. Tada su prisiljeni pravedno platiti radnike i poštivati dogovorene uvjete rada što im izravno smanjuje profit. Dobar je primjer hrvatski turizam koji je od onog “ima te tko zamijeniti” u par godina došao do toga da danas dobar radnik sam postavlja uvjete zaposlenja. Kvalitetnog sezonskog radnika tako sada treba platiti minimalno šest tisuća kuna u neto iznosu.

Za zajednicu ne može biti loše da radnik pošteno zaradi i prehrani obitelj, a doprinosima napuni proračun za isplatu mirovine. Poslodavci u turizmu su u sve većoj mjeri prisiljeni nuditi ugovore na neodređen rok umjesto isključivo ekonmijatraženja sezonskoga rada. Zamislite što bi se dogodilo u Hrvatskoj kada bi i druge gospodarske grane počele prosperirati poput turizma. Postoji li bolja pronatalitetna politika od sigurnoga i pošteno plaćenoga zaposlenja?

Rad i kapital

Dakle riječ je isključivo o prelijevanju novca iz džepova radnika u džepove vlasnika kapitala. Osim podržavanja ideologije o dugom radnom vijeku, vodeće se svjetske države natječu u smanjivanju poreza za multinacionalne kompanije te su nerijetki primjeri gdje se na milijarde eura dobiti uopće ne plaća porez. Jer ako bi se plaćao, onda bi bilo novca i za umirovljenike. Socijalna država i kapital u stalnom su sukobu, na žalost kapital većinom pobjeđuje, što i ne treba čuditi kada su politički predstavnici u “demokracijama” postavljeni po njegovu diktatu.

Produljenje radnoga vijeka može biti glavna reforma i tema u zemlji pune zaposlenosti poput Njemačke, ali za Hrvatsku je potpuno besmislena. Naš je problem nedovoljna zaposlenost mladih i neproduktivna ekonomija. Stoga se hrvatska Vlada treba uhvatiti u koštac i početi provoditi stvarne gospodarske reforme. Ako želi negdje uštedjeti, postoji golemi prostor u lokalnoj samoupravi. Neuspjeh u provođenju glavne reforme ove Vlade mogao bi značiti i njezin kraj iako zbog činjenice kako je mirovinska reforma najvažniji njezin projekt nije ni zaslužila voditi ovu zemlju.

Marijan Jović
Hrvatski tjednik

Hrvatski tjednik

Sri, 19-06-2019, 10:08:13

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

PRETPLATA

Svakoga četvrtka
Hrvatski tjednik,
a sve drugo je manipulacija!

Posebna ponuda

Hrvatski tjednik dolazi s vrlo niskom cijenom pretplate!

Godišnja pretplata iznosi samo 678 kuna,

170 eura za zemlje EU i 200 eura za prekooceanske zemlje.

Hrvatski tjednik 210 41

Želimo da Hrvatski tjednik dođe u svaki hrvatski dom!

Podatci u računima

Žiro-račun: 2500009-1101384007

Banka: Hypo Alpe-Adria-Bank
Korisnik: Tempus d.o.o. Zadar
IBAN: HR61 2500 0091 1013 84007
BIC:HAABHR22

KONTAKTI

Hrvatski tjednik

KONTAKTI

TelefonTelefon
Hrvatskog tjednika:
+385 (0)23/305-277

Fax
Fax:
+385 (0)23/309-180

Elektronička pošta
Elektronička pošta:
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Preporučite članke

Podržite članke na jednoj od socijalnih mreža jednim klikom!

Facebook, Tweet, Google+, LinkedIn, Pinterest

Facebook like

Preporučite Hrvatski tjednik, portal i naš forum svojim prijateljima i poznanicima kako bi i oni znali za komentare, reportaže, razgovore i vijesti koje ovdje objavljujemo.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.